U organizaciji Hrvatskog fizičkog društva u Osijeku se od 26. do 28. veljače 2025. godine održava 17. Hrvatski simpoziji o nastavi fizike, tradicionalni stručni skup koji od 1993. godine na jednom mjestu okuplja cijelu vertikalu obrazovanja u fizici s područja cijele Republike Hrvatske, profesore fizike u osnovnim i srednjim školama te studente i sveučilišne profesore. Sudjelujući na Simpoziju, svi oni imaju priliku čuti najnovije znanstvene spoznaje iz područja edukacijske fizike te predstaviti svoja istraživanja, iskustva i primjere dobre prakse kroz usmena izlaganja, prezentacije postera ili vođenjem odgovarajućih radionica. Suorganizatori ovogodišnjeg skupa su Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Agencija za odgoj i obrazovanje, Fizikalno društvo Split te Udruga fizičara Osijek.

Svečano otvorenje 17. Hrvatskog simpozija o nastavi fizike održano je danas (26. veljače 2025. godine) u Hotelu Osijek u Osijeku, a oko 200 sudionika pozdravio je Josip Miletić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije.

- Zadnjih godina puno toga se razvija na području fizike, a svakako je značajan i inovativni pristup obrazovanju kako bi djeca mogla bolje i kvalitetnije usvojiti sva znanja iz tog područja. Uvjeren sam da će svi sudionici simpozija dobiti nove vještine i zvanja da bi naša djeca bila bolje obrazovana nego što su danas. Čestitam organizatorima ovog skupa, uvjeren da će se i dalje ovako značajna događanja održavati upravo u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, koja vam daje punu podršku - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Kako je istaknuo predsjednik Organizacijskog odbora, docent na Odjelu za fiziku Denis Stanić, teme ovogodišnjeg Simpozija usmjerene su prema razumijevanju nastavne problematike, diskutiranju aktualnih problema i traženju mogućih rješenja. Teme su nastava fizike kroz primjere dobre prakse, ostvarivanje obrazovnih ishoda i vrednovanje u nastavi fizike, inovativni pristupi i suvremene tehnologije u nastavi fizike, istraživački pristup i suvremene spoznaje u nastavi fizike, fizika u interdisciplinarnom kontekstu - od STEM-a do društvenih i okolišnih pitanja, profesionalni razvoj nastavnika te učeničko konceptualno razumijevanje fizike, njihove vještine i stavovi.

U domu kulture u Bilju danas je (26. veljače) održana prva u nizu konferencija u organizaciji Općine Bilje i Kulturnog razvojnog centra Bilje na temu poljoprivrede. Općina Bilje je poljoprivredna općina koja je po broju mladih poljoprivrednika iznad prosjeka Republike Hrvatske, pa je i današnja tema konferencije bila „Mladi i poljoprivreda – kako mijenjati poljoprivredu Baranje“. Konferenciji su uz predavače i paneliste nazočili i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić i načelnik Općine Bilje Željko Cickaj.

- Odaziv na današnju konfenreciju govori o tome da su mladi poljoprivrednici s našeg područja otvoreni za razgovor o unaprjeđenju poljoprivrede u Općini Bilje. Iduća će tema biti turizam koja je usko vezana s poljoprivredom što nije samo interes općine Bilje, nego cijele Osječko-baranjske županije pa i šire zajednice. O ove dvije gospodarske grane ovisi budućnost demografske slike Općine. Želimo da mladi ostaju i da se doseljavaju – rekao je načelnik Općine Bilje Željko Cickaj.

Da su mladi poljoprivrednici u fokusu Osječko-baranjske županije potvrđuje i župan Lukić ističući kako pilot projekt Strizivojna – prvo digitalno selo u Hrvatskoj od Poslovnog dnevnika preuzima Osječko-baranjska županija i kako je u budućnost cilj u projekt uključiti i druge općine s područja županije.

- Pohvaljujem Općinu Bilje što je organizirala ovakvu konferenciju kojom osim što povezuje mlade poljoprivrednike sa svog područja, pruža im i mogućnost za edukaciju i informiranje kako bi unaprijedili svoju proizvodnju. Opstanak sela znači opstanak naših ljudi na ovom području, jer Županija pa i cijela država su jaki, koliko su jaki njezini rubovi. Mladi poljoprivrednici su budućnost poljoprivrede Slavonije i Baranje. Da postoji potencijal kada je riječ o poljoprivrednim površinama, to znamo, no raduje činjenica da smo kroz projekt Prvog digitalnog sela u Hrvatskoj – Općine Strizivojna spoznali da postoji izniman potencijal i u ovim mladim ljudima koji su spremni uhvatiti se u koštac s klimatskim izazovima i novitetima koje donosi razvoj tehnologije kako bi unaprijedili svoja obiteljska poljoprivreda gospodarstva – rekao je župan Lukić i dodao kako će se u projekt uključiti i Općina Bilje.

O mogućnostima korištenja sredstava EU kroz primjere iz prakse govorio je Tihomir Kovač, konzultant za Europske fondove. Predstavio je aktualne mogućnosti financiranja projekata mladih poljoprivrednika.

l Dva su natječaja trenutačno objavljena čija provedba je u tijeku i za ove programe postoji iznimno velik interes na terenu. Riječ je o natječaju za mlade poljoprivrednike i natječaju za preradu. Spomenut ću i određene financijske instrumente koji su dostupni, kako poduzetnicima početnicima općenito, tako i početnicima u području poljoprivrede i prerade. To su HBOR i HAMAG BICRO programi. Nalazimo se na početku financijske perspektive do 2027. godine i ovi pozivi o kojima govorim za mlade poljoprivrednike su prvi u ovom financijskom razdoblju i nose sa sobom određena nova pravila igre, odnosno nove uvjete i kriterije tako da je ova konferencija pogođena u pravo vrijeme kada su u pitanju mladi poljoprivrednici te njihovo informiranje i animiranje – rekao je Kovač.

Na panelu „Mladi i poljoprivreda sudjelovali su Ivan Plaščak, predsjednik Odbora za poljoprivredu Općine Bilje i profesor na Fakultetu agrobiotehnoloških znanosti, Ilija Pranjić, pročelnik za poljoprivredu Osječko-baranjske županije, Valentina Ivanišević iz Prvog digitalnog sela u Hrvatskoj, Općine Strizivojna i Martin Prevoznik, mladi poljoprivrednik i vlasni istoimenog OPG-a.

- U Hrvatskoj poljoprivredi je veći broj starih gospodarstva, odnosno nositelji gospodarstva su stariji od 65 godina. Općina Bilje je s oko 14% mladih poljoprivrednika iznad hrvatskog prosjeka. Kada govorimo o digitalizaciji, kod naših poljoprivrednika ima puno prostora za napredak. Svakako bi u suradnji s Ministarstvom i s fakultetima i školama trebalo sustavno provoditi edukaciju poljoprivrednika, kako ovih koji trenutačno jesu poljoprivrednici, tako i budućih. Vjerujem kako će današnja konferencija potaknuti na promišljanje o digitalizaciji kako poljoprivrednike tako i sve razine vlasti koje trebaju biti podrška na tom putu – rekao je Plaščak.

U kojem smjeru što digitalizirati u poljoprivredi je kompleksna i vrlo široka tema, a upravo razgovori s poljoprivrednicima će potaknuti smjer razvoja digitalizacije sela. Svoja iskustva na konferenciji je podijelio i Martin, koji se uz studij poljoprivrede aktivno bavi poljoprivredom.

- Najveći izazov s kojim se susrećemo su troškovi digitalizacije i upravo tu očekujemo podršku države. Osobno se susrećem s digitalnim alatima i svjestan sam koliko oni mogu unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju. Često starije generacije poljoprivrednika smatraju da su tradicionalni načini bavljenja poljoprivredom najbolji, no kada im predstavimo nove mogućnosti koje značajno utječu na kvalitetu i prinose i sami prihvaćaju modernizaciju poljoprivrede i spremniji su na ulaganje – rekao je Martin Prevoznik.

Nakon iznimno uspješne poljoprivredne konferencije, iz Općine Bilje i Kulturno-razvojnog centra već za idući mjesec najavljuju novu kojoj će tema biti turizam.

U organizaciji Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije d.o.o., Osječko-baranjske županije i Obrtničke komore Osječko-baranjske županije danas (21. veljače 2025. godine) u prostoru Gospodarskog centra OBŽ u Osijeku otvoren je Proljetni i obrtnički sajam, odnosno 31. Proljetni i 25. Obrtnički sajam. Svoje proizvode i usluge tako predstavlja više od 200 izlagača iz 13 hrvatskih županija te Crne Gore, Mađarske, Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije. Izložbeno-prodajna manifestacija obuhvaća poljoprivredu, tradicijske i autohtone proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrtničke proizvode, opremu i uređaje za kućanstvo, graditeljstvo i stanovanje te donosi prikaz gospodarskih potencijala gradova i općina Osječko-baranjske županije i šire. Sajam traje do nedjelje, 23. veljače, ulaz za sve posjetitelje je besplatan, kao i parkiranje automobila, a radno vrijeme sva tri dana je od 10.00 do 19.00 sati.

- Održavanje Proljetnog i obrtničkog sajma u Osječko-baranjskoj županiji je tradicija koja seže već tri desetljeća. Sajam se po treći put održava u Gospodarskom centru, koji je ispunio svoju zamisao i namjenu, a njegov kalendar događanja za 2025. godinu je potpuno popunjen. Isto tako značajno je istaknuti da obrtnici na našem području rade marljivo i iz godine u godinu ih je sve više, pa smo dosegli povijesnu brojku od 7.000 obrtnika. Uvjeren sam da će oni i na ovom sajmu prezentirati sve proizvode s kojima se ponose, a na nama je da ih kupujemo i promoviramo. Koristim prigodu zahvaliti organizatorima i svima koji su sudjelovali u pripremanju Sajma, a uvjeren sam da će biti ponešto za svakog od brojnih posjetitelja - rekao je Josip Miletić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.

- Kao i proteklih godina, i ove godine na Proljetnom i obrtničkom sajmu imamo veliki broj izlagača, a sajam je međunarodnog karaktera. Ove godine imamo i novu sajamsku manifestaciju, 1. Sajamski inkubator koji organizira Osječko-baranjska županija. Shodno tomu, napravili smo i stručne aktivnosti koji će pratiti naše mlade poduzetnike, a koje će provoditi Hrvatska agencija za malo poduzetništvo i Hrvatska banka za obnovu i razvoj - kazala je Ivana Rešetar, direktorica Gospodarskog centra OBŽ.

Osnovna svrha 1. Sajamskog inkubatora je stvaranje novih poslovnih mogućnosti za poduzetnike početnike, upoznavanje tržišta s njihovim proizvodima i uslugama te stvaranje preduvjeta za daljnji rast i razvoj poduzetništva. S ciljem što kvalitetnije organizacije ove manifestacije, ali i kao izravnu podršku poduzetnicima početnicima, Osječko-baranjska županija osigurala je financijska sredstva za zakup sajamskog prostora i opremanje štandova na kojima izlažu poduzetnici početnici. Tu besplatnu uslugu mogli su koristiti svi poslovni subjekti s područja Osječko-baranjske županije koji u trenutku održavanja sajma posluju kraće od dvije godine.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković izrazila je zadovoljstvo što je na Sajmu svake godine sve više izlagača i posjetitelja. - Grad Osijek je povijesno poznat kao obrtničko i industrijsko središte, a naši obrtnici su izuzetno vješti i vrijedni te čuvaju tu tradiciju. Broj obrta se povećava na razini županije, pa tako i grada Osijeka gdje imamo 14% više obrtnika u 2024. u odnosu na prethodnu godinu - rekla je Crnković i poželjela svima uspjeh u radu i dobrodošlicu na sajam kao mjesto susreta i razmjene iskustava.

U svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske, na otvorenju 31. Proljetnog i 25. Obrtničkog sajma bio je Mladen Pavić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Naglasio je kako je riječ o jednom od najstarijih sajmova poljoprivrede i obrtništva. - Ovakav sajam zovemo i vjesnik proljeća i proljetnih radova. Naime, zima polako prolazi, pa se uoči radova okupe poljoprivrednici, izlože svoje proizvode, dogovore nove plasmane, poznanstva, tehnologije, razmjene iskustva, međutim Sajam je bitan i u poduzetničkom smislu. Posljednjih godina bilježimo značajan rast poduzetništva. U Hrvatskoj je 2016. godine bilo oko 75.000 poduzetnika, a danas, za 8 godina, više od 122.000 poduzetnika. To je porast od 63 %, a jedna od županija koje prednjači u tom pogledu je Osječko-baranjska županija, gdje je porast novih poduzetnika čak 83 %. To je rast na razini države od blizu 50.000 novih poduzeća, a neka su sa po dva zaposlenika, značajan broj ljudi se zaposlio u tom sektoru - rekao je Pavić. Dodao da aktivnosti koje poduzima Ministarstvo poljoprivrede daju rezultate, a posebno je istaknuo porast broja mladih poljoprivredi.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU je tradicionalno jedan od pokrovitelja Sajma. Državni tajnik Domagoj Mikulić ističe kako je Proljetni i obrtnički sajam značajan događaj za cijelu regiju. - Sajam sa 31 godinom poslovanja i međunarodnim karakterom nam daje određenu sigurnost da je ovo uspješan projekt, projekt koji stvara podlogu za okupljanje gospodarstvenika i poduzetnika te razmjenu potrebnih ideja, a u konačnici će biti određeni pokretač poljoprivrede, obrtništva i poduzetništva na području Osječko-baranjske županije i šire. Ministarstvo sudjeluje kao pokrovitelj, no sa svim ovim poduzetnicima, gospodarstvenicima i obrtnicima, u čestom smo kontaktu i partnerskom odnosu jer oni kroz Ministarstvo realiziraju brojne projekte europskim sredstvima i nacionalnim sredstvima - kazao je Mikulić.

Sponzori sajma su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Nexe d.d., Cesting d.o.o. i HAMAG-BICRO, a program se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva gospodarstva te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

U Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku danas (21. veljače 2025. godine) održana je Završna konferencija projekta „Izrada socijalnog plana Osječko-baranjske županije“, SF.3.4.08.01.0003, projekta sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.. Svrha projekta je bila izrada socijalnog plana Osječko-baranjske županije kao nositelja razvoja socijalne politike na regionalnoj razini i osnaživanje članova Savjeta za socijalnu skrb i službenika Osječko-baranjske županije u planiranju i razvoju mreže socijalnih usluga radi smanjenja nejednakosti u pružanju usluga, ispunjenja potreba socijalno osjetljivih skupina i prevencije socijalne isključenosti.

Ukupna vrijednost projekta „Izrada socijalnog plana Osječko-baranjske županije“, čiji je nositelj Osječko-baranjska županija, je 96.086,40 eura od čega bespovratna sredstva iznose 91.282,08 eura (95%), dok je Županija sufinancirala projekt s 5% odobrenih sredstava (4.804,32 eura). Predviđeno trajanje projekta je devet mjeseci, odnosno od 31. svibnja 2024. godine kada je zaključen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstva za provedbu projekta, čime je Osječko-baranjska županija među prvima u Hrvatskoj započela provedbu projekta, a završetak je predviđen do 28. veljače 2025. godine.

Rezultate projekta predstavile su pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje OBŽ Sarafina Zelić-Kos, predsjednica Savjeta za socijalnu skrb OBŽ Kristina Leventić te Una Josipović Kondaš, viša savjetnica za razvojne projekte iz Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje OBŽ.

- Izrada socijalnog plana Osječko-baranjske županije je iznimno značajan projekt jer smo njime dobili kvalitetan strateški dokument kojim ćemo u narednom trogodišnjem razdoblju usmjeravati socijalnu politiku i planiranje socijalnih usluga, njihovo pružanje krajnjim korisnicima na čitavom području Osječko-baranjske županije. Posebno je zadovoljstvo što smo završetkom projekta, prije tjedan dana na sjednici Županijske skupštine dobili kvalitetan strateški dokument kojim ćemo usmjeriti svoja sredstva i aktivnosti na razvijanje socijalnih usluga na način kako smo utvrdili kroz analize svih potreba i kapaciteta trenutno zatečenih na našem području u odnosu na sve pružatelje socijalnih usluga. Dokumentom smo odredili tri prioritetna cilja koja kroz provedbu mjere i aktivnosti želimo nakon 3 godine zadovoljiti. Prije svega želimo pojačati i osnažiti dostupnost socijalnih usluga u odnosu na sve ranjive skupine na svim područjima naše županije. Namjera nam je da te usluge budu što ravnomjernije zastupljene i dostupne svim stanovnicima. Također želimo ojačati inovativne usluge u području socijalne skrbi. Koliko god je moguće, želimo ojačati međusektorsku suradnju, znači integrirani pristup svih dionika u područje socijalne skrbi na jačanje svojih kapaciteta i usluga, a koje smanjiti institucionalizaciju te jačati stanovnike u riziku od siromaštva i u socijalnoj potrebi da ostanu upravo na svom području, u svojim lokalnim sredinama i kućanstvima. Znači na taj način ih što više osnažiti i pružiti im osnovnu socijalnu podršku da bi se osjećali korisni i uključeni u život zajednice, da bi imali kvalitetnu svakodnevicu i život u svojoj lokalnoj sredini. Treći cilj je osnažiti sve pružatelje usluga koje danas imamo i ojačati njihove kapacitete, dobiti i nove institucije ukoliko je potrebno te nove pružatelje usluga u civilnom sektoru i u svim segmentima s kojim surađujemo da bi usluge prema našim korisnicima bile što transparentnije, jače i dostupnije i da bi taj socijalni plan kroz 3 godine pokazao rezultate, odnosno da bi ciljevi bili u mogućoj mjeri ostvareni i da bi kasnije akcijski planovi, koje ćemo donositi za jednogodišnja razdoblja ovog strateškog dokumenta, također pokrili te ciljeve. Znači, niz mjera i niz aktivnosti koje ćemo i kroz akcijske planove zapisati, želimo kroz 3 godine uspješno provesti, kao što smo već uspješno izradili socijalni plan - kazala je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje OBŽ Sarafina Zelić-Kos.

Predsjednica Savjeta za socijalnu skrb OBŽ Kristina Leventić naglasila je da Osječko-baranjska županija prvi put ima Socijalni plan koji je tako važan za razvoj politike u području sustava socijalne skrbi. - Dokument obuhvaća analizu kapaciteta pružatelja socijalnih usluga na području Osječko-baranjske županije, dostupnost socijalnih usluga i potrebu primjene socijalnih usluga u odnosu na sve skupine naših korisnika. Iz toga su proizašli specifični ciljevi razvijanja institucijskih i izvaninstitucijskih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na socijalne usluge u odnosu na korisničke skupine koje su u najvećem riziku od socijalne isključenosti. Plan smo radili u razdoblju od 31. svibnja 2024. godine do 28. veljače 2025. godine jedinstvenom primjenom metodologije, odnosno Pravilnikom za jedinstvenu metodologiju uz procjenu potreba, kao i važećim strateškim nacionalnim dokumentima koji su od velike važnosti u području socijalne skrbi. Pravilnik se radio na način da smo koristili podatke koji su javno dostupni statistički podaci od naših relevantnih sudionika u sustavu socijalne skrbi, kao što su jedinice lokalne samouprave, pružatelji socijalnih usluga, korisnici socijalnih usluga i njihovi predstavnici, Hrvatski zavod za socijalni rad, županijska služba Osječko-baranjske županije, odnosno svih 6 područnih ureda, Obiteljski centar, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo branitelja i Ministarstvo unutarnjih poslova. Savjet za socijalnu skrb će svake godine predlagati županu akcijski plan i svake godine ćemo dostavljati izvješće, a nakon 3 godine ćemo raditi provedbu evaluacije - izjavila je Leventić.

Osječko-baranjska županija je sinoć (19. veljače) i službeno u svojim prostorijama preuzela titulu Europske vinske regije Dionisio za 2025. godinu. Ovu titulu Osječko-baranjskoj županiji dodjeljuje RECEVIN – Europska mreža vinskih gradova uz partnerstvo Europske kulturne rute Vijeća Europe – Inter vitis. Svečanosti dodjele prisustvovali su predstavnici RECEVIN-a gradonačelnik grada Lagoa i predsjednika Udruge portugalskih vinskih općina Louis Encarnaçao, gradonačelnik grada Tollo i predsjednik Udruge talijanskih vinskih gradova– Citta del Vino Angelo Radica, predstavnik  Udruge portugalskih vinskih općina i vijećnik Gradskog vijeća Villa Nova de Gaija, Jose Valentim Miranda, glavni tajnik Udruge portugalskih vinskih općina Jose Arruda, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo te direktorica Europske kulturne rute Iter Vitis u Hrvatskoj Dijana Katica te gosti iz Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije Slaviša Kovačević, načelnik Odjela za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Mostara, Emil Balavac, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije, predstavnici turističkih zajednica sa suradnicima.

- Puno je toga prethodilo da Osječko-baranjska županija zasluži ovu prestižnu titulu, zasigurno su svoj doprinos dale i generacije vinogradara, podrumara i vinara, organizatori brojnih vinskih manifestacija, kao i razvoj ruralnog turizma općenito stoga mi je drago što smo imali priliku predstaviti i dobitnike Suncokreta ruralnog turizma za 2024. godinu s područja naše županije – rekao je Mislav Matišić, zamjenik direktorice Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

TZ Grada Osijeka zaslužila je posebno priznanje u kategoriji „vinski turizam“ za projekt Osječke vinske baštine, prvi urbani wine & walk koncept u Hrvatskoj, nagrada je stigla i za za jedinstveni obiteljski muzej vina – Vinarium Borarium koji se nalazi u baranjskoj vinskoj prijestolnici Zmajevcu. Brončanu povelju u kategoriji Tradicijska ruralna gastronomija zaslužio je Festival tista koji nam već nekoliko godina otkriva pomalo zaboravljenu vještinu izrade „tista“ podunavske baranjske šokadije. Brončanu plaketu u kategoriji tradicijska ruralna gastronomija zaslužio je restoran Didin konak. Srebrnu povelju u kategoriji „nagrada za pametne ruralne zajednice“ zaslužio je inovativni agroturistički praktikum u Trnavi. Zlato u kategoriji vinski turizam dobila je vinarija i destilerija K55 iz Aljmaša kao i Sinovi ravnice kao nositelji zaštićenih oznaka. Šampionska titula i veliki zlatni suncokret u kategoriji ruralno-turistički projekti zaslužilo je Etno selo Karanac.

- Velike čestitke Osječko-baranjskoj županiji koja na svakom Suncokretu ruralnog turizma bude u samom vrhu po broju dobivenih nagrada pa je i titula Europske vinske regije za 2025. godinu došla na pravo mjesto. Ovogodišnja kandidatura Osječko-baranjske županije nije imala konkurenciju zbog četiri prekrasna vinogorja, više od 20 vinskih manifestacija tijekom godine i kontinuiranog razvoja turizma. Kroz Inter Vitis ćemo se i ove godine truditi biti dio programa i već sada mogu najaviti da ćemo krajem petog ili početkom šestog mjeseca u okviru Vinatlona imati jednu veliku međunarodnu konferenciju gdje očekujemo i dolazak naših prijatelja iz više država, Portugala, Italije, Bosne i Hercegovine, Moldavije, Francuske, Španjolske i drugih – rekla je Dijana Katica.

Titulu Europske vinske regije od Grada Mostara županu Osječko-baranjske županije predao je izaslanik Grada Mostara Slaviša Kovačević.

- Titulu koju od večeras ponosno nosi Osječko-baranjska županija itekako ćemo znati iskoristiti i mi kao uprava, ali i naši vinari, vinogradari i turistički djelatnici. Kao jedna od 10 najsrdačnijih regija u svijetu uistinu imamo što za ponuditi našim gostima, a uz Dionisio 2025. zasigurno ćemo dobiti i dodatnu vidljivost na europskoj i svjetskoj razini. Iskustva koja su nam prenijeli prijatelji iz Mostara, prošlogodišnji nositelji ove titule, postavila su visoko ljestvicu, no siguran sam kako ćemo ju dostići u 2025. godini i učiniti sve da vina naša četiri vinogorja širom svijeta pričaju priču o Osječko-baranjskoj županiji – rekao je župan Lukić te ujedno zahvalio Dijani Katici na poticaju razvoja ruralnog turizma putem Suncokreta ruralnog turizma kao i za nominaciju Osječko-baranjske županije za Europsku vinsku regiju 2025. godine.

- Nevoljko predajemo ovu lijepu titulu, svjesni što je ona u prošloj godini značila za Mostar, no kako smo danas imali priliku posjetiti Slavoniju i Baranju, uvjereni smo kako ona ide u prave ruke. Grad Mostar ju je s ponosom nosio cijelu proteklu godinu. Vinskim cestama Hercegovine dala je jedan zamah koji nas sada vodi prema cijelom svijetu i prema regiji. Ono što zasigurno mogu reći jeste da je ova nagrada podigla ljestvicu i u organizaciji naših festivala koji su povezani s vinom i kojih imamo sve više - rekao je Emil Balavac, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije.

Gostima svečane predaje titule Europske vinske regije kroz kratku prezentaciju predstavljene su aktivnosti koje je Grad Mostar provodio tijekom 2024. godine, nakon čega su imali priliku kušati i vina s Hercegovačke vinske ceste.

- Cilj ovog projekta je promocija vina, vinara i njihovog rada kao i cijele ruralne destinacije kako bi privukli što više posjetitelja u regiju koja je nositelj titule što značajno doprinosi i lokalnom gospodarstvu. Imali smo prilike danas posjetiti Baranju i mogu reći da su naša iskustva čak i nadmašila sve ono što smo čuli o ovom kraju – rekao je predsjednika Udruge portugalskih vinskih općina Louis Encarnaçao.

Ako je suditi prema dosadašnjim turističkim rezultatima, ali i potencijalima koje pred Osječko-baranjsku županiju stavlja titula Europske vinske regije, 2025. godina bit će godina novog turističkog zamaha i još snažnije promocije slavonskih i baranjskih vina na domaćem, ali i međunarodnom turističkom tržištu.

Izaslanstvo Zapadnohercegovačke županije na čelu s predsjednikom Vlade Predragom Čovićem danas (19. veljače 2025. godine) u sjedištu Osječko-baranjske županije u Osijeku primio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić sa suradnicima. Razgovarali su o suradnji na zajedničkim projektima kroz javne pozive za prekograničnu suradnju, a posebno u području obrazovanja, poljoprivrede, gospodarstva i zdravstva. Članovi izaslanstva također su posjetili Javnu ustanovu Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije te Elektrotehničku i prometnu školu Osijek.

Uz predsjednika Vlade ŽZH Predraga Čovića na sastanku su sudjelovali zamjenica predsjednika Skupštine ŽZH Ivana Barišić, ministar gospodarstva Zvonimir Širić, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Tomislav Pejić, ravnatelj JU Razvojna agencija ŽZH - HERAG Radoslav Luburić te projekt manageri Andrija Radić i Mate Matić, dok su uz obnašatelja dužnosti župana Matu Lukića bili zamjenik župana Josip Miletić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, tajnik OBŽ Ivan Hampovčan, pročelnice Ivana Katavić Milardović i Sara Zelić-Kos te ravnatelj JU ŽRA OBŽ Denis Ćosić.

Suradnja Hercegovačke razvojne agencije HERAG, Županije Zapadnohercegovačke i JU Županijska razvojna agencija OBŽ započela je prije dvije godine, odnosno nakon susreta na Gospodarskom forumu Općine Žepče. Suradnja se očitovala kroz razmjenu informacija o projektima, javnim pozivima za prijavu projektnih prijedloga, povezivanje partnera iz BiH i RH s ciljem prijave projekata na Program prekogranične suradnje RH i BiH koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a razmatralo se mogućnosti proširenja suradnje kroz edukacije i prijave zajedničkih projekata. Kao rezultat te suradnje, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republika Hrvatske prijavljen je projekt „Unapređenje prekogranične suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“ iz koga je sufinanciran i dvodnevni posjet izaslanstva Županije Zapadnohercegovačke Osječko-baranjskoj županiji.

Nakon sastanka obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić na konferenciji za medije kazao je kako je na sastanku razmatrano puno tema, a težište je bilo na razmjeni informacija i iskustava.

- Našim gostima smo prezentirali što radimo, zašto je unazad nekoliko godina Osječko-baranjska županija u snažnom gospodarskom rastu, koje smo projekte radili, a od njih smo čuli o snažnom gospodarskom rastu i razvoju Zapadnohercegovačke županije. Osobito me vesele informacije o demografskom rastu na tom području, bilo da se radi o povratku stanovništva ili povećanju broja novorođenih osoba. Zaista smo imali što razmijeniti, pa sada mogu reći da kao Osječko-baranjska županija možemo puno toga naučiti od naših prijatelja iz Zapadnohercegovačke županije. Posebno je važno da naše razvojne agencije već duže vrijeme surađuju na razvoju prekograničnih i pretpristupnih projekata, izradi projekata i svega što očekuje Bosnu i Hercegovinu, a na čemu im kao županija stojimo na raspolaganju - izjavio je Lukić.

Predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović zahvalio je na organizaciji sastanka čiji je cilj razmjena iskustava i dobrih praksi u korištenju fondova EU, kao i o drugim zajedničkim temama, među kojima je bilo i prenošenje pozitivnih iskustava o snažnom razvoju gospodarstva i demografije u Zapadnohercegovačkoj županiji.

- Mi smo jedina županija šire regije, znači ne samo u Bosni i Hercegovini, koja u zadnje dvije godine ima pozitivne demografske trendove. Broj rođene djece u razdoblju 2022./2024. godine je 40% veći, odnosno povećan je sa 706 na 1.008. To nije zahvaljujući samo našem izdvajanju značajnih materijalnih sredstva, nego razvoju cijelog društva i prihvaćanju obitelji kao nuklausa razvoja društva te u konačnici zaštite opstanka našeg naroda, zaštite i vrednovanja obitelji kao nečega što je najvrijednije u našem društvu - rekao je Čović.

Iskazao je zadovoljstvo informacijama o iskustvima Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka u povlačenju sredstva iz fondova EU, što je i glavni razlog posjete, te zahvalio na iskazanoj potpori i mogućnosti da se u budućnosti ostvare još bolje kontakti i zajednički ciljevi.

Zamjenica osječkog gradonačelnika Jasenka Crnković naglasila je važnost razmjene iskustava s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. - Grad Osijek ima itekako velika iskustva u prekograničnim suradnjama, osobito s područjima s kojima graničimo, a to su Mađarska i Srbija, međutim iz razmjene iskustava sa Zapadnohercegovačkom županijom, koja ima zaista veliki investicijski, gospodarski i demografski uzlet, možemo jako puno naučiti. Zato je razmjena iskustava ono što je nužno i na čemu trebamo svi međusobno raditi. Grad Osijek je već imao ovakve i slične razgovore sa gradom Posušjem, koji ima najveći gospodarski rast, tako da već razmjenjujemo iskustva i u neprestanom smo kontaktu - istaknula je Jasenka Crnković.