Izaslanstvo Zapadnohercegovačke županije na čelu s predsjednikom Vlade Predragom Čovićem danas (19. veljače 2025. godine) u sjedištu Osječko-baranjske županije u Osijeku primio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić sa suradnicima. Razgovarali su o suradnji na zajedničkim projektima kroz javne pozive za prekograničnu suradnju, a posebno u području obrazovanja, poljoprivrede, gospodarstva i zdravstva. Članovi izaslanstva također su posjetili Javnu ustanovu Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije te Elektrotehničku i prometnu školu Osijek.

Uz predsjednika Vlade ŽZH Predraga Čovića na sastanku su sudjelovali zamjenica predsjednika Skupštine ŽZH Ivana Barišić, ministar gospodarstva Zvonimir Širić, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Tomislav Pejić, ravnatelj JU Razvojna agencija ŽZH - HERAG Radoslav Luburić te projekt manageri Andrija Radić i Mate Matić, dok su uz obnašatelja dužnosti župana Matu Lukića bili zamjenik župana Josip Miletić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, tajnik OBŽ Ivan Hampovčan, pročelnice Ivana Katavić Milardović i Sara Zelić-Kos te ravnatelj JU ŽRA OBŽ Denis Ćosić.

Suradnja Hercegovačke razvojne agencije HERAG, Županije Zapadnohercegovačke i JU Županijska razvojna agencija OBŽ započela je prije dvije godine, odnosno nakon susreta na Gospodarskom forumu Općine Žepče. Suradnja se očitovala kroz razmjenu informacija o projektima, javnim pozivima za prijavu projektnih prijedloga, povezivanje partnera iz BiH i RH s ciljem prijave projekata na Program prekogranične suradnje RH i BiH koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a razmatralo se mogućnosti proširenja suradnje kroz edukacije i prijave zajedničkih projekata. Kao rezultat te suradnje, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republika Hrvatske prijavljen je projekt „Unapređenje prekogranične suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“ iz koga je sufinanciran i dvodnevni posjet izaslanstva Županije Zapadnohercegovačke Osječko-baranjskoj županiji.

Nakon sastanka obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić na konferenciji za medije kazao je kako je na sastanku razmatrano puno tema, a težište je bilo na razmjeni informacija i iskustava.

- Našim gostima smo prezentirali što radimo, zašto je unazad nekoliko godina Osječko-baranjska županija u snažnom gospodarskom rastu, koje smo projekte radili, a od njih smo čuli o snažnom gospodarskom rastu i razvoju Zapadnohercegovačke županije. Osobito me vesele informacije o demografskom rastu na tom području, bilo da se radi o povratku stanovništva ili povećanju broja novorođenih osoba. Zaista smo imali što razmijeniti, pa sada mogu reći da kao Osječko-baranjska županija možemo puno toga naučiti od naših prijatelja iz Zapadnohercegovačke županije. Posebno je važno da naše razvojne agencije već duže vrijeme surađuju na razvoju prekograničnih i pretpristupnih projekata, izradi projekata i svega što očekuje Bosnu i Hercegovinu, a na čemu im kao županija stojimo na raspolaganju - izjavio je Lukić.

Predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović zahvalio je na organizaciji sastanka čiji je cilj razmjena iskustava i dobrih praksi u korištenju fondova EU, kao i o drugim zajedničkim temama, među kojima je bilo i prenošenje pozitivnih iskustava o snažnom razvoju gospodarstva i demografije u Zapadnohercegovačkoj županiji.

- Mi smo jedina županija šire regije, znači ne samo u Bosni i Hercegovini, koja u zadnje dvije godine ima pozitivne demografske trendove. Broj rođene djece u razdoblju 2022./2024. godine je 40% veći, odnosno povećan je sa 706 na 1.008. To nije zahvaljujući samo našem izdvajanju značajnih materijalnih sredstva, nego razvoju cijelog društva i prihvaćanju obitelji kao nuklausa razvoja društva te u konačnici zaštite opstanka našeg naroda, zaštite i vrednovanja obitelji kao nečega što je najvrijednije u našem društvu - rekao je Čović.

Iskazao je zadovoljstvo informacijama o iskustvima Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka u povlačenju sredstva iz fondova EU, što je i glavni razlog posjete, te zahvalio na iskazanoj potpori i mogućnosti da se u budućnosti ostvare još bolje kontakti i zajednički ciljevi.

Zamjenica osječkog gradonačelnika Jasenka Crnković naglasila je važnost razmjene iskustava s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. - Grad Osijek ima itekako velika iskustva u prekograničnim suradnjama, osobito s područjima s kojima graničimo, a to su Mađarska i Srbija, međutim iz razmjene iskustava sa Zapadnohercegovačkom županijom, koja ima zaista veliki investicijski, gospodarski i demografski uzlet, možemo jako puno naučiti. Zato je razmjena iskustava ono što je nužno i na čemu trebamo svi međusobno raditi. Grad Osijek je već imao ovakve i slične razgovore sa gradom Posušjem, koji ima najveći gospodarski rast, tako da već razmjenjujemo iskustva i u neprestanom smo kontaktu - istaknula je Jasenka Crnković.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije danas (18. veljače 2025. godine) u dvorani Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku održan je simpozij „Helikopterska hitna medicinska služba u Slavoniji“. Tema skupa je bila helikopterska hitna medicinska služba i njena uloga u zbrinjavanju hitnih pacijenata. Stručnjaci iz medicine i zrakoplovstva govorili su o aktivaciji timova, mogućnostima korištenja HHMS-a i specifičnostima zbrinjavanja.

- Helikopterska hitna medicinska služba u Zavodu za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije ustrojena je od 31. ožujka 2024. godine, a posluje za područje pet slavonskih županija. U tom razdoblju smo ostvarili 41 let, što je zadovoljavajuće s obzirom na dobru geografsku povezanost na ovom području, međutim bolju i kvalitetniju dostupnost našim pacijentima za rubne dijelove ostvarujemo helikopterom. I jako smo zadovoljni radom službe. U sklopu naših timova se nalaze liječnik i medicinska sestra / tehničar koji su posebno educirani za rad u izvanrednim situacijama, za skrb o pacijentu prilikom preuzimanja na terenu i za vrijeme praćenja pacijenta prilikom leta. U dosadašnjim slučajevima pretežito se radilo o moždanim i srčanim udarima, kada je važan tzv. „zlatni sat“ i što brže zbrinjavanje pacijenata. Imali smo i nekoliko poli trauma, znači prometnih nezgoda, bilo je i „filmskog“ zbrinjavanja pacijenata, npr. kada je helikopter sletio na cestu između strujnih vodova. Helikopterom smo osigurali stvarno brzu i kvalitetnu dostupnost te da pacijent što žurnije bude zbrinut u KBC-u Osijek - kazala je Silvana Sabo, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu OBŽ.

Na otvaranju simpozija sudionike je pozdravio zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić. Čestitao je djelatnicima HHMS-a na uspješnom radu u proteklih godinu dana, kao i na svemu što čine za sigurnost građana. - Spasiti i jedan život je puno, a vi to svakodnevno radite. Osječko-baranjska županija vam daje potporu i novim vozilima i svime što je potrebno da bi naša medicinska služba djelovala na visokoj razini. Do sada ste izvrsno radili i hvala vam na tomu. Čestitam vam na svemu, uvjeren da ćemo u tom smjeru i nastaviti - kazao je Miletić.

Helikopterska hitna medicinska služba u Republici Hrvatskoj radi iz četiri baze - Osijek, Zagreb, Rijeka i Split - koje su vezane uz kliničke bolničke centre gdje se svi pacijenti uvijek mogu zbrinuti.

- HHMS jako dobro funkcionira, u 10 mjeseci smo imali 1.205 intervencija, što je jako puno za to vrijeme. Naravno, uvijek ima mjesta za poboljšanja, neke stvari se mogu mijenjati i mi ih u hodu mijenjamo. Recimo, želimo da bude više primarnih i sekundarnih intervencija, a puno manje međubolničkih, jer to onda nije baš HHMS. Zato prilagođavamo neke programe našim specifičnostima jer nije uvijek moguće preuzeti sve po nekim europskim standardima, pa gledamo što ćemo i što možemo te na taj način svaki dan poboljšavamo službu - naglasila je prim. mr. Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

O specifičnostima i konkretnim izazovima u svakodnevnom radu HHMS-a govorio je specijalist hitne medicine Adis Keranović. Podsjetio je na izreku da je hitna medicina kao 10 najizazovnijih minuta svake druge specijalizacije jer u njoj medicinski tim mora znati zbrinjavati sve, od hitnosti kod djece, novorođenčadi, odraslih, starijih osoba do specifične patologije, naprednih mjera održavanja života, poli traume, dječje traume, dječje reanimacije…, što je jako izazovno. Osim toga, radi se u specifičnim uvjetima u helikopteru, za što je cijeli tim prošao dodatnu obuku i spremni su za svaku intervenciju prilikom zbrinjavanja pacijenta i prije i tijekom leta.

U organizaciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije danas (18. veljače 2025. godine) na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održan je Okrugli stol pod nazivom „Izazovi korporativnog upravljanja i jačanje integriteta u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu JLP(R)S u procesu pristupanja Hrvatske OECD-u“.  Riječ je o jednoj od aktivnosti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru Reforme C2.6. R3 „Unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave”. Sudionike skupa uvodno je pozdravio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec, dr. sc. Lana Cindrić je predstavila Priručnik za primjenu smjernica OECD-a, a skup je vodila prof. dr. sc. Nataša Drvenkar, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Uz moderiranje prof. dr. sc. Darka Tipurića potom je održan panel na komu su sudjelovali ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije Mladen Bručić-Matić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković i docent na Ekonomskom fakultetu u Osijeku doc. dr. sc. Radoslav Barišić.

Uz raspravu o predstavljenom Priručniku, ključne teme panela bile su odgovornost i transparentnost upravljačkih tijela, jačanje autonomije nadzornih odbora i profesionalizacija upravljačkih struktura, zakonodavne obveze i alati za prevenciju korupcije, unutarnje kontrole i uvođenje funkcije usklađenosti poslovanja, suradnja između predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i upravljačkih društava, izgradnja kulture integriteta, značaj i učinci AKP-a i druge teme.

Saborska zastupnica Nataša Tramišak istaknula je da se smjernice i kriteriji iz preporuka OECD-a velikim dijelom ispunjavaju u Hrvatskoj, naravno potrebno je i dalje jačati i transparentnost i procese gdje nisu dovoljno razvijeni, a panel je prilika da se iznesu različita stajališta i mišljenja te naglase prednosti i mane pojedinih procesa i sustava upravljanja.

Osječko-baranjska županija ove godine nosi novu prestižnu titulu, nakon prošlogodišnje Europske regije sporta, u 2025. godini najveća županija istoka Hrvatske postaje Europska regija vina Dionisio.

Ceremonija predaje prestižne titule Europskog grada/regije vina "Dionisio" Osječko-baranjskoj županiji održana je u ponedjeljak u Mostaru, gradu koji je 2024. godine nosio ovu europske titule. Izaslanstvo Osječko-baranjske županije činili su obnašatelj dužnosti župan Mato Lukić sa suradnicima, zamjenik direktorice Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Mislav Matišić te načelnica Općine Punitovci Jasna Matković. Europsku mrežu vinskih gradova RECEVIN predstavljli su potpredsjednik Angelo Radica, ujedno i predsjednik Udruge talijanskih vinskih gradova i gradonačelnik grada Tollo, Laouis Encarnacao, gradonačelnik grada Lagoa i predsjednik Udruge portugalskih vinskih općina te Dijana Katica, direktorica partnera dodjele nagrada Kulturne vinske rute Vijeća Europe Inter vitis i predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj "Klub članova Selo". 

- Budući da budućnost našeg turizma baziramo na naša četiri vinogorja na koja smo posebno ponosni, a to su baranjsko, erdutsko, đakovačko i feričanačko, jako nam je drago što ćemo kroz 2025. godinu nositi titulu Europske regije vina - kazao je Lukić.

Osječko-baranjska županija je za 2024. godinu proglašena najsrdačnijom regijom u Hrvatskoj i među top 10 najsrdačnijih regija u svijetu.

- Nositelji naše turističke ponude su naša vinogorja kao i eno i gastro ponudi po kojima smo poznati. "Dionisio" titula nam otvara prostor za promociju naših vina ali i kontinentalnog turizma koji iz godine u godinu bilježi sve veći rast - dodao je Lukić.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić istaknuo je izvrsnu suradnju između Grada Mostara i Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka koja se posebno očituje u brojnim zajedničkim projektima.

- Potpomažemo jedni drugima kad su u pitanju međunarodni projekti i uvijek nam je potreban partner i iskustvo iz Republike Hrvatske kada radimo trilateralne projekte s RH-om. Naravno, žalosti me što ovu prestižnu nagradu uopće predajemo, volio bih da ostane kod nas još neko vrijeme, ali također me veseli da smo je danas predali Osječko-baranjskoj županiji i gradu koji nam je prijatelj - kazao je Kordić.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković istaknuo je kako je Komora BIH ponosna što je bila dio ovog projekta koji je, kako kaže, rađen u suradnji i s velikom potporom Komore.

- Bosna i Hercegovina uvozi oko 45 milijuna maraka različitih vrsta vina, a izvoz je bio negdje oko devet milijuna. Zahvaljujući upravo suradnji, ulasku Vinske ceste Hercegovine u "Iter Vitis" i Mostaru kao gradu vina, taj izvoz porastao je za više od dva milijuna maraka. Ne samo da je Vinska cesta, nego su i kompletna regija Hercegovina i Grad Mostar postali mnogo vidljiviji na turističkoj i kulturnoj karti - kazao je Vuković.

- Ova titula će nam zasigurno puno značit, jer iako smo prepoznati unutar Hrvatske, otvara nam prostor za snažniju promociju na europskoj razini. Europi. Već smo imali konkretnih upita i drago mi je što će budući posjetitilji naše destinacije imati priliku upoznati naša vina, a kao što volimo reći, svaka druga litra vina proizvede se u Slavoniji i Baranji, sa vaka druga litra vina je graševina, na koju smo posebno ponosni - rekao je Matišić.

Nastavak ceremonije preuzimanja titule slijedi u srijedu u Osječko-baranjskoj županiji, kada će se gostima predstaviti vina iz Hercegovine.

Dana  27. siječnja 2025. godine objavljen je Javni poziv za financiranje programa i projekata udruga od interesa za opće dobro u Osječko-baranjskoj županiji iz sredstava Proračuna Osječko-baranjske županije za 2025. godinu. Tim povodom pozivamo sve zainteresirane na radionicu koja će se održati u petak, 14. veljače 2025. godine, s početkom u 9:00 sati u Velikoj vijećnici Skupštine OBŽ u Osijeku, Županijska 4.

Tema radionice bit će podnošenje opisnog i financijskog izvješća o korištenju potpore iz sredstava Proračuna Osječko-baranjske županije putem elektroničkog sustava te novine sadržane u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o financiranju programa i projekata udruga od interesa za opće dobro u Osječko-baranjskoj županiji („Županijski glasnik“ 13/24.)

U nazočnosti 35 od ukupno 47 vijećnika, danas (13. veljače 20225. godine) održana je 35. sjednica Skupštine Osječko-baranjske županije. Na dnevnom redu bile su 24 točke, najviše iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, što su vijećnici razmatrali i potom usvojili. Osim toga, podržali su i prijedlog povećanja kreditnog potencijala u Programu kreditiranja "Poduzetništvo mladih, žena i početnika", informacije o potporama u turizmu, prijedlog Socijalnog plana Osječko-baranjske županije za razdoblje 2025.-2027. godine, projektni prijedlog kojim se omogućava rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Ladimirevci za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole te druge točke.

- Čak šest točaka dnevnog reda odnosilo se na poljoprivredu i ruralni razvoj, što je razumljivo jer je poljoprivreda kao najjača gospodarska grana uvijek aktualna tema na području Osječko-baranjske županije. Velike resurse i potencijale potvrđuju i podaci da se na našem području obrađuje više od 212.000 ha poljoprivrednih površina, većinom su to oranice, a značajne su i površine voćnjaka i vinograda. Ovdje se proizvodi 35 % svinjskog mesa, 33 % ukupne proizvodnje mlijeka u RH, obavlja sjetva polovine suncokreta i šećerne repe, trećina pšenice, ječma itd. Imamo više od 12.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - uvodno je kazao obnašatelj dužnosti župana OBŽ Mato Lukić.

Sukladno tomu, Županija upravo na području poljoprivrede poduzima niz mjera i aktivnosti. Između ostalog, prošle je godine dodijelila 182 potpore u iznosu 226.800,00 eura, a danas su vijećnici usvojili novi program i odluku o mjerama i potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Naime, nove uredbe EU su usvojene nakon donošenja naših odluka o potporama, pa su sada usklađene sve odluke i prijedlozi s novim smjernicama EU.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Ilija Pranjić pojašnjava da su pripremljeni novi program i odluka jer bi izmjenama i dopunama bilo promijenjeno više od polovice ranijih dokumenta. Osim toga, predloženim aktima povećava se intenzitet i maksimalan iznos potpore, proširuje se obuhvat korisnika potpora i obuhvat prihvatljivih troškova, Javni pozivi za potpore bit će objavljeni polovinom ožujka.

- Poljoprivrednici se najviše javljaju za potpore u vezi prerade, potpore za plastenike i staklenike su izuzetno potencijalna mjera, pa ćemo ove godine intenzivnije pristupati ljudima na terenu kako bi do njih došle naše odluke. Naravno, poljoprivrednici nas uvijek mogu posjetiti i nazvati u urede Upravnog odjela gdje smo im također na raspolaganju. Ove godine za dodjelu potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju planirano je 436.000,00 eura, što je gotovo duplo više od realiziranog iznosa za prošlu godinu - istaknuo je pročelnik Ilija Pranjić.

Vijećnici su danas podržali povećanje kreditnog potencijala u Programu kreditiranja "Poduzetništvo mladih, žena i početnika", zajedničkom projektu Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Osječko-baranjske županije, koja dodatno subvencionira kamate na kredite poduzetnika s dva postotna poena.

- Osječko-baranjska županija od 2018. godine sufinancira kamatnu stopu za poduzetnike i na taj način smo prva institucija u Republici Hrvatskoj koja je poduzetnicima omogućila kamatnu stopu od 0 postotnih poena. Trenutno su u provedbi dva kreditna programa. To su „Investicije privatnog sektora“ za koji je osiguran kreditni potencijal od 17 milijuna eura te "Poduzetništvo mladih, žena i početnika" za koji je osiguran kreditni potencijal od 5,3 milijuna eura. S obzirom da su kreditna sredstva za program "Poduzetništvo mladih, žena i početnika" utrošena, kreditni potencijal se sada povećava na 12 milijuna eura - naglasio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana OBŽ.

Posebna točka bila je informacija o potporama u turizmu. - Kroz potpore Osječko-baranjske županije zadnjih nekoliko godina značajna sredstva ulažemo u razvoj kontinentalnog i ruralnog turizma. Zajedno s nacionalnom razinom smo u fazi izrade strategije razvoja kontinentalnog turizma, a veseli nas što su i Ministarstvo i ministar turizma najavili i stavili poseban naglasak na razvoj kontinentalnog turizma. Po pitanju razvoja kontinentalnog turizma kod nas stvari dobro stoje. Između ostalog, podsjećam da smo nedavno proglašeni najsrdačnijom regijom u Hrvatskoj i među prvih 10 najsrdačnijih regija na svijetu. To je lijepa titula, a znamo da ono što naši gosti na prvom mjestu ističu su naša srdačnost, dobrodošlica i sve što naši ljudi uz gastro ponudu mogu pružiti - istaknuo je Mato Lukić.

Pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport OBŽ Tatjana Turalija kazala je kako je prošla godina u turističkom pogledu bila sjajna za Osječko-baranjsku županiju. - I zato smo ove godine povećali intenzitet potpora. Naime, prošle smo godine iz proračuna za potpore izdvojili više od 130.000,00 eura, a prijavio se 101 korisnik. Ove godine smo taj iznos uvećali za 100.000,00 eura. Javni poziv za manifestacije je već otvoren, od 3. veljače, a ostala dva javna poziva (za unapređenje i razvoj te za autohtonu i gastro ponudu) otvaramo 3. ožujka te pozivam poduzetnike da se jave - kazala je pročelnica Tatjana Turalija.