Izgradnja nove zgrade I. gimnazije Osijek na lokaciji u Osijeku završena je početkom ljeta, potom moderno opremljena kako bi prvog dana nove školske godine u njoj počela nastava. Povodom uspješnog završetka jedne od najznačajnijih investicija na području Osječko-baranjske županije, osobito u obrazovanju, ukupne vrijednosti 16,3 milijuna eura - od čega je 11 milijuna uložila Osječko-baranjska županija - danas (6. listopada 2025. godine) održana je prigodna svečanost u nastavno-sportskoj dvorani nove škole.

- Danas je veliki dan, svečanost otvorenja nove zgrade I. gimnazije u Osijeku koju obilježavamo uz prisustvo predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra obrane te potpredsjednika Vlade Ivana Anušića, koji je kao tadašnji župan Osječko-baranjske županije pokrenuo projekt izgradnje. Učenici pohađaju nastavu u novoj zgradi od prvog dana nove nastavne godine, njih ukupno 584, što je najveći broj učenika u povijesti škole. Uvjerena sam da će im nova, suvremena infrastruktura osigurati kvalitetne uvjete za rad, još bolje učenje i izvrsne rezultate. I. gimnazija je od ove godine i Nacionalni centar za povijest, Centar izvrsnosti, što potvrđuje visoku razinu kvalitete nastavnog programa. Učenicima i profesorima čestitam na novom objektu i želim još bolje rezultate te ugodan boravak u školi - izjavila je županica Nataša Tramišak uoči svečanosti.

Svečanosti su nazočili predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednici Vlade i ministri Ivan Anušić, Oleg Butković i David Vlajčić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Stipo Mamić, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera Drago Šubarić, županica Nataša Tramišak, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, saborski zastupnici Ivo Zelić i Stipan Šašlin, gradonačelnici gradova i načelnici općina s područja OBŽ, pročelnici upravnih odjela, ravnatelji i direktori institucija i tvrtki OBŽ te drugi gosti - naravno, uz ravnatelja I. gimnazije Ivana Čelebića, sadašnje i bivše zaposlenike te učenike škole.

Sve nazočne pozdravio je ravnatelj Ivan Čelebić. Podsjetio je da je Gimnazija od osnutka 1992. godine djelovala u Županijskoj ulici, u središtu grada, ali sa samo 14 učionica i bez sportske dvorane. Danas nova zgrada ima 17 učionica, od kojih su tri specijalizirane za nastavu kemije, biologije i fizike te, naravno, prekrasnu sportsku dvoranu u kojoj je održana današnja svečanost.

- Neto površina zgrade iznosi oko 7.000 četvornih metara, učionice su opremljene prema najvišim standardima i omogućuju izvođenje nastave na najsuvremeniji način. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u planiranju i realizaciji projekta, posebno gospodinu Ivanu Anušiću, koji je tada bio župan i idejni začetnik projekta. Zahvaljujem i županu Mati Lukiću i županici Nataši Tramišak, koji su nastavili izgradnju i uložili napore da se projekt završi u roku. Hvala i Gradu Osijeku te gradonačelniku Ivanu Radiću na ustupljenom zemljištu, kao i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i Vladi RH na podršci, te pročelnicama Mirandi Glavaš-Kul i Gabrijeli Ćurković - rekao je ravnatelj i naglasio:

- I. gimnazija nije samo zgrada. Školu čine svi njezini zaposlenici, a profesori su, zajedno s učenicima, naša najveća snaga. Svjesni smo ulaganja, prezadovoljni smo novim uvjetima i na tome smo zahvalni. No snaga škole oduvijek su bili ljudi - nastavnici, učenici, tehničko osoblje, stručne službe i svi ostali. Svjesni smo odgovornosti i privilegije koju imamo s ovim kapitalnim zdanjem te ćemo i dalje nastojati opravdati povjerenje. Nastavit ćemo poticati učenike na rad, učenje i izvrsnost te ih odgajati u čestite ljude koji će graditi bolju budućnost i ostati u ovom gradu - poručio je ravnatelj.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je da je još u svom mandatu župana odlučeno da se hitno krene s izgradnjom nove škole, o čemu se govorilo desetljećima. Taj veliki projekt sada je uspješno dovršen.

- Svima koji su sudjelovali u projektu zahvaljujem na velikom naporu, značajnim sredstvima i svemu što smo zajednički učinili kako bismo danas imali ovu modernu i prekrasnu školu. Ponosan sam na ovaj i brojne druge projekte koje smo ostvarili u sinergiji Županije, Grada i Vlade. U posljednjih desetak godina puno se pozitivnog dogodilo u Osječko-baranjskoj županiji - od Koridora Vc, preko I. gimnazije, do najvećeg projekta koji pripremamo - novog Kliničkog bolničkog centra Osijek - rekao je Anušić.

- Veliki mi je ponos danas biti ovdje kao županica i zahvaliti svima koji su sudjelovali u pripremi i izgradnji nove zgrade I. gimnazije - djelatnicima županijskih upravnih odjela, Gradu Osijeku, tadašnjem županu Ivanu Anušiću, koji je imao viziju i hrabrost krenuti u ovu veliku investiciju. Projekt je uspješno realiziran zahvaljujući podršci Ministarstva znanosti i Vlade RH. Ovo je najsuvremenija srednja škola u Osijeku, a zasigurno i jedna od najmodernijih na istoku Hrvatske. Time smo osigurali kvalitetne infrastrukturne uvjete za obrazovanje naših učenika, uz izvrsne profesore koji su obrazovali i nas prije 25 godina. Uvjereno tvrdim da se taj kontinuitet izvrsnosti nastavlja i dalje. Škola ima sjajnu budućnost i generacije učenika ovdje će stasati u uspješne ljude - rekla je županica Tramišak.

Naglasila je kako se ulaganja u Osječko-baranjskoj županiji, osobito uz podršku Vlade RH, mjere u stotinama milijuna, vjerojatno i milijardu eura u posljednjih 9-10 godina, što pokazuje koliko se vizure grada i županije mijenjaju na bolje.

- Jedna od najvažnijih investicija upravo su ulaganja u djecu i mlade, u obrazovanje i znanost. S mandatom župana gospodina Anušića započeo je velik val energetskih obnova naših osnovnih škola. Uspješno su obnovljena čak 54 različita javna objekta, od čega 41 škola. Nakon toga pristupilo se ulaganju u izgradnju Srednje škole u Donjem Miholjcu i I. gimnazije u Osijeku, a ulaganja nastavljamo i dalje - kroz dogradnju i dodatna ulaganja kako bismo uveli jednosmjensku nastavu. Kada sve to zbrojimo, možemo reći da će u jednom desetljeću ulaganja same Osječko-baranjske županije, uz značajnu potporu i financiranje Vlade RH, doseći gotovo 150 milijuna eura. To potvrđuje koliko veliku važnost pridajemo obrazovanju djece i mladih - poručila je županica Tramišak.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić čestitao je županici Nataši Tramišak, Osječko-baranjskoj županiji i svima - kako je rekao - koji su bili uključeni u projekt škole koja već desetljećima podiže kvalitetu srednjoškolskog obrazovanja u Osijeku i Županiji. - Ovaj lijep, novi i moderan prostor nikoga ne ostavlja ravnodušnim i doprinijet će još boljoj kvaliteti srednjoškolskog obrazovanja u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. Grad Osijek sudjelovao je u projektu, bili smo ponosni partner i drago nam je što je tako. No, za nas tu nema stajanja - kazao je gradonačelnik te najavio gradnju nove osnovne škole u Retfali, izgradnju 13 školskih sportskih dvorana, 5 vrtića i nadogradnju 5 osnovnih škola. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 40 milijuna eura, što je najveće ulaganje u osnovno školstvo na području Grada Osijeka od osamostaljenja Hrvatske.

Dodao je i da je Grad povećao izdvajanja za predškolski odgoj na 19 milijuna eura, no da se ne ulaže samo u infrastrukturu, već i u sadržaj - sufinancira se produženi boravak, nagrađuju se najbolji učenici, nastavnici i mentori, osiguravaju se pomoćnici u nastavi te brojni drugi programi. Najavio je i pilot-projekt izgradnje školske kuhinje kapaciteta 15.000 obroka dnevno, odnosno centralne kuhinje čime bi sve osječke osnovne škole i vrtići imali jednako kvalitetan i zdrav obrok.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako će učenici I. gimnazije sada imati odlične uvjete te da je ova investicija dio velikih ulaganja u obrazovni sustav, što je jedan od temeljnih prioriteta za budućnost i mlade u Hrvatskoj. Dodao je da obrazovanje nije jedino područje ulaganja - u sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem, od 2016. godine u pet slavonskih županija investirano je oko četiri milijarde eura.

Prije svečanosti u I. gimnaziji, premijer Andrej Plenković u pratnji potpredsjednika Vlade i ministara Ivana Anušića, Olega Butkovića i Davida Vlajčića posjetio je sjedište Osječko-baranjske županije u Osijeku, gdje se sastao sa županicom Natašom Tramišak, gradonačelnikom Osijeka Ivanom Radićem i njihovim suradnicima.

Središnja tema sastanka bile su aktualnosti u projektu izgradnje novog Kliničkog bolničkog centra u Osijeku. Naime, prije nekoliko dana KBC-u je uručena odluka Vlade o darovanju zemljišta za izgradnju nove zgrade, pa se sada razgovaralo o daljnjim koracima, osobito o odluci Vlade o financiranju samog projekta.

Zaključeno je kako će se nastaviti s preciznim planiranjem financijskih sredstava, pri čemu se razmatra i mogućnost da novi KBC - uz civilnu namjenu - ima i vojnu funkciju, odnosno kapacitete za potrebe NATO saveza. Time bi se ostvario dodatni korak prema što žurnijem financiranju i izgradnji projekta vrijednog više od 800 milijuna eura.

Završetak izgradnje hrvatskog dijela Koridora Vc, autoceste A5, dionice ukupne dužine 88,6 kilometara, obilježen je danas (6. listopada 2025. godine) prigodnom svečanosti koju su predstavnici Hrvatskih autocesta d.o.o. i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture organizirali na novoizgrađenoj prometnici, neposredno uz granicu Hrvatske i Mađarske. Svečanosti su nazočili predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednici Vlade i ministri Ivan Anušić, Oleg Butković i David Vlajčić, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić i drugi uzvanici.

- Jako mi je drago da danas puštamo u promet posljednjih 5 km autoceste A5 kao dio europskog Koridora Vc. Za ovu dionicu smo prije dvije godine potpisali ugovor u vrijednosti od 45,8 milijuna eura i danas je i tih 5 km gotovo. Spajanjem na mrežu Mađarskih autocesta, dionica A5 bit će kroz Hrvatsku ukupne duljine 88,6 km, odnosno od mosta Svilaj do granice s Mađarskom. Republika Hrvatska je u Koridor Vc uložila više od 875 milijuna eura, a u autocestu A5 više od 815 milijuna eura. Vlada Republike Hrvatske je od 2018. godine do danas uložila u autocestu A5 više od 160 milijuna eura - rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, te zahvalio svim sudionicima u projektu i svima poželio sigurno i ugodno putovanje mrežom Hrvatskih autocesta.

Nazočnima su se potom obratili potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar graditeljstva i prometa Mađarske János Lázár te Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Premijer Plenković naglasio je kako je njegov današnji boravak u Osječko-baranjskoj županiji bio sadržajan i bogat važnim događajima za cijelu županiju, kao i za cijelu Slavoniju, Baranju i Srijem. Zahvalio je ministrima Olegu Butkoviću i Ivanu Anušiću te županici Nataši Tramišak na - kako je rekao - podršci velikom projektu koji je zaokružio hrvatski dio Koridora Vc. Zahvalio je i izvođaču radova, tvrtki Osijek-Koteks, Borisu Huzjanu i cijelom timu Hrvatskih autocesta koji su predano radili kako bi se završio i ovaj veliki cestovni infrastrukturni projekt. - Nadamo se da će i preostalih 200 km, koji su na teritoriju Bosne i Hercegovine, biti izgrađeni u sljedećim godinama i time ćemo povezati Ploče s Osijekom, a onda i prema Budimpešti - kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, u pratnji ministara i suradnika, danas je u prostorijama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu također održao radni sastanak s predstavnicima Državnog inspektorata, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog veterinarskog instituta. Razmatrali su aktualno stanje u vezi s pojavom virusa afričke svinjske kuge, koji je po drugi put pogodio ovo područje Slavonije i Baranje.

U sjedištu Demokratske zajednice Mađara Hrvatske u Belom Manastiru premijer se sastao s predstavnicima mađarske manjine, odnosno sa saborskim zastupnikom i predsjednikom DZMH-a Robertom Jankovicsem i članovima Izvršnog predsjedništva ove stranke.

U organizaciji Mammae Osijek - Kluba žena liječenih od raka dojke, Gradske lige protiv raka Osijek i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, danas (4. listopada 2025. godine) na Trgu Ante Starčevića u Osijeku prigodnim je programom obilježen Dan ružičaste vrpce i Nacionalni dan hodanja. Organizatorima i sudionicima manifestacije pridružila se i županica Nataša Tramišak, čime je dodatno izrazila potporu obilježavanju ovih događaja, a osobito aktivnostima usmjerenima na podizanje svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke - najčešćeg oblika raka među ženama i jednog od vodećih uzroka smrtnosti - te promicanju tjelesne aktivnosti kao jednostavnog, ali učinkovitog načina očuvanja zdravlja.

- Obilježavanje Dana ružičaste vrpce i ciljeve manifestacije podržavamo i ovom javnom akcijom na osječkom glavnom trgu. Podršku dajemo i Udruzi Mammae, kao i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, kako bismo edukacijom potaknuli sve žene da prevencijom spriječe nastanak raka dojke, ali i da djeluju u fazama kada je to najpotrebnije, a to je rano otkrivanje. Svi znamo da rano otkrivanje bilo koje vrste raka, a osobito raka dojke, može olakšati liječenje i dovesti do potpunog ozdravljenja. Stoga dajem veliku podršku ovakvim javnozdravstvenim akcijama kako bismo tim putem informirali, educirali i poslali jasnu poruku svima da brinu o svome zdravlju - poručila je županica Nataša Tramišak.

U ovogodišnjem obilježavanju Dana ružičaste vrpce i Nacionalnog dana hodanja, uz organizatore manifestacije, sudjeluju i Klinički bolnički centar Osijek, Patronažna služba Doma zdravlja OBŽ, Medicinska škola Osijek, ILCO-Osijek, Izviđački klub „Javor“ Osijek, Udruga žena oboljelih od karcinoma jajnika "JA KA" Osijek, HULL - Podružnica Osijek, uz potporu medija, zainteresiranih građana, te osobito Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.

Dan ružičaste vrpce tradicionalno se obilježava prve subote u listopadu. Sve je počelo prije tri desetljeća, kada je u SAD-u akciju pokrenula neprofitna humanitarna udruga za borbu protiv raka dojke, nazvana po svom simbolu - Ružičasta vrpca. Danas ovaj humanitarni projekt uključuje više od 30 zemalja svijeta sa zajedničkim ciljem - upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke i povećati broj izlječenja. Mjesec listopad stoga je u cijelom svijetu posvećen podizanju svijesti o važnosti brige za zdravlje dojki te ranom otkrivanju i liječenju raka dojke.

Organizatori pozivaju žene, kao i muškarce - koji također nisu pošteđeni od raka dojke - da im se pridruže na Danu ružičaste vrpce, educiraju se o važnosti prevencije ove bolesti, te darivanjem ružičaste vrpce svojim najmilijima potaknu ih na redovite samopreglede i važnost odaziva na preventivne preglede u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Istodobno, žele sugrađanima približiti važnost i protektivni učinak hodanja kao tjelesne aktivnosti dostupne i provedive ljudima svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću, a koja je prepoznata kao važan čimbenik u prevenciji bolesti koje su posljedica suvremenog „sjedilačkog“ načina života.

Povodom obilježavanja 34. obljetnice osnivanja Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek danas (4. listopada 2025. godine) kod spomen-obilježja An-2 i Krila na ulazu u Sportsku zračnu luku Osijek-Čepin položeni su vijenci i zapaljene svijeće u počast poginulim hrvatskim zrakoplovcima - pilotima i padobrancima iz ove postrojbe u Domovinskom ratu. Samostalni zrakoplovni vod Osijek činilo je nekoliko malih sportskih zrakoplova i velikih poljoprivrednih aviona Antonov, kroz njega je prošlo 50-ak ljudi, a izvršeno je 186 letova od čega 36 borbenih, o odlikovali su se neviđenom hrabrosti i domišljatosti u najtežim trenucima Domovinskog rata, osobito pri pružanju pomoći opkoljenom Vukovaru.

Počast poginulim zrakoplovcima iskazali su njihovi suborci i članovi obitelji, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak u svojstvu izaslanika predsjednika vlade RH Andreja Plenkovića, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, izaslanstva Ministarstva obrane i drugi.

- Ulazimo u razdoblje kada se svake godine redovito prisjećamo dana iz Domovinskog rata, tužnih obljetnica i svega što je vodilo našoj pobjedi u Domovinskom ratu protiv velikosrpske agresije. Danas smo se okupili kako bi obilježili 34. obljetnicu osnutka Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek, ponosni na četiri hrabra čovjeka koja su u počecima, kada Hrvatska nije imala ratno zrakoplovstvo dali svoje znanje i sve što su imali na raspolaganju kako bi se uključili u obranu Hrvatske. Nakon njihove smrti došlo do ustroja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a danas su naše oružane snage među najbolje pripremljenima za obranu i sigurnost Republike Hrvatske - poručila je županica Nataša Tramišak.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin podsjetio je na iznimnu hrabrost i domoljublje pedesetak pripadnika Zrakoplovnog voda koji su se uključili u prve humanitarne i borbene operacije početkom rata. - Okupili smo se kako bismo obilježili obljetnicu osnutka zapravo prvih krila Domovinskog rata. Ti su ljudi pokazali neizmjernu hrabrost, nesebičnost i požrtvovnost, a četvorica su, nažalost, položila svoje živote za slobodu Hrvatske. Vjerujem da će se jednog dana snimiti film o njihovoj priči jer ona to doista zaslužuje - rekao je Vulin te dodao da cijela Hrvatska ima razloga biti ponosna na njih.

Predsjednik Aerokluba Osijek i pripadnik ove ponosne ratne postrojbe Zlatko Tot prisjetio se početaka Samostalnog zrakoplovnog voda i prvih akcija iz 1991. godine. - Uspomene su žive, a sjećanja na poginule suborce nikada ne gasnu. Sve je počelo skromno, s izviđanjima i humanitarnim letovima koji su kasnije prerasli u borbene zadatke. Prebacivali smo zrakoplove iz Varaždina, izvodili borbena djelovanja, bacali bombe i pomagali Vukovaru. Od tri zrakoplova koja su tada sudjelovala, preživio je samo ovaj iza mene. Četvorica naših suboraca su poginula, ali njihov duh i žrtva i danas nas vode - rekao je Tot.

* 2. prosinca 1991. godine iznad Otoka kraj Vinkovaca neprijateljska raketa pogodila je avion An-2. Tom su prilikom poginuli osnivač voda Marko Živković, pilot Mirko Vukušić te padobranci Ante Plazibat i Rade Griva. Njihova žrtva trajno je upisana u temelje hrvatske slobode.

Zamjenik županice Josip Miletić nazočio je danas (3. listopada 2025. godine) svečanosti obilježavanja Dana Fakulteta odgojnih i obrazovnih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osnivanjem Učiteljske škole u Osijeku 1893. godine započinje sustavno institucionalno školovanje učitelja i razvoj prosvjete u Osijeku i Slavoniji, a danas Fakultet za odgojne i obrazovne djelatnosti čini jezgru osposobljavanja učitelja i odgojitelja kroz različite programe integriranih, prijediplomskih, diplomskih, specijalističkih i doktorskih studija, ali i osposobljavanja svih onih koji sudjeluju u odgojno-obrazovnoj djelatnosti kroz programe cjeloživotnoga obrazovanja i usavršavanja.

Uz čestitku dekanici, upravi, svim zaposlenicima i studentima Dan fakulteta, zamjenik županice je istaknuo kako Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti ima važnu ulogu u našem društvu. – FOOZOS nije samo mjesto akademskog rasta, već i zajednica u kojoj se oblikuju budući odgojitelji, učitelji i pedagozi – ljudi koji izravno utječu na razvoj djece, mladih i cijelog društva. U vremenu brzih promjena i globalnih izazova, uloga odgoja i obrazovanja postaje važnija no ikada. Fakultet odgojnih i obrazovnih znanosti svojim radom doprinosi stvaranju odgovornih, kompetentnih i empatičnih stručnjaka, spremnih graditi pravednije i uključivije društvo – kazao je Miletić.

Peto, jubilarno izdanje AgroRocks-a otvoreno je danas (3. listopada 2025. godine) u Osijeku, u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije. Okupio je više od 600 sudionika, a uz državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomira Majdaka, organizatora Vedrana Stapića iz Agrokluba, potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore Dragana Kovačevića i ostale uzvanike otvorenju je nazočio i zamjenik županice Goran Ivanović.

Govoreći o važnosti poljoprivredne proizvodnje u Osječko-baranjskoj županiji, dožupan Ivanović naglasio je kako ova regija predstavlja srce hrvatske poljoprivrede. - Bez novih tehnoloških dostignuća nema ni uspješne poljoprivrede. U Slavoniji, Baranji i Srijemu poljoprivreda je osnovna gospodarska djelatnost i čuti danas ovdje što se ima za reći je iskustvo koje će svi sudionici ponijeti s današnje konferencije. Naš je cilj raditi na tome da budemo prehrambeno-tehnološka industrija, a ne samo sirovinska baza i Županija će poljoprivrednicima biti potpora u tome – kazao je Ivanović.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je kako u idućem razdoblju treba na višu razinu podići korištenje poljoprivrednog zemljišta, kao i proizvodnju proizvoda s većom dodanom vrijednošću, što je cilj koji do sada nismo ostvarili. Najavio je nove izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištvu, nakon što je 415 jedinica lokalne samouprave donijelo programe raspolaganja zemljištem i nakon što je evidentirano 350 tisuća hektara državnog zemljišta, od kojih je 200 tisuća pod ugovorima o korištennju. - Tendencija je sklapanje ugovora o korištenju za preostalo državno poljoprivredno zemljište, i u tom dijelu je naglasak na proizvodnju s dodanom vrijednosti - rekao je Majdak.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević istaknuo je kako nedovoljna proizvodnja generira uvoznu ovisnost i visoke maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda, te naveo da je iz analiza vidljivo da su uvozne cijene hrane rasle gotovo dvostruko brže nego proizvodne cijene u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.  - Brine nas struktura vanjskotrgovinskog deficita, gdje najveći dio suficita čine uljarice i žitarice, a najveći deficit imamo kod mesa, mlijeka i povrća, odnosno u vrstama proizvodnje s najvećom dohodovnošću i najvećom dodanom vrijednosti, rekao je Kovačević dodavši kako se u prvih šest mjeseci ove godine bilježi 20-postotno povećanje vanjskotrgovinskog deficita, što znači da se loši trendovi nastavljaju – zaključio je Kovačević.