Grad Osijek provodi projekt "Wine Tour - eno gastro interpretacijski centar" kroz koji će se urediti prostor te multimedijalno opremiti Regionalna vinoteka u Osijeku u interpretacijski centar. Projekt je vrijedan 667.001,86 kuna, od čega Ministarstvo turizma osigurava 392.200,00 kuna, a - prepoznajući važnost provedbe projekta - Osječko-baranjska županija je s Gradom Osijekom zaključila sporazum po komu ga sufinancira s 137.400,00 kuna.

Regionalnu vinoteku u Tvrđi danas, 22. listopada 2018. godine, obišli su župan Ivan Anušić i gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić sa suradnicima. Gradonačelnik Vrkić je istaknuo da je ovaj projekt nastavak izvrsne suradnje Grada i Županije, u komu Grad daje prostor, a Županija ga uređuje. Rekao je da se sve to radi s ciljem podizanja turizma na višu razinu, a najavio je da će u prosincu početi novi projekt od posebnog značenja za uređenje Tvrđe i turistički nastup Slavonije - uređenje infrastrukture Tvrđe.

- Cilj projekta "Wine tour - eno gastro interpretacijski centar" je da Regionalna vinoteka funkcionira svakodnevno i bude na raspolaganju turistima koji posjete Osijek i Osječko-baranjsku županiju te da kroz kušanja vina mogu upoznati naša vina, vinogorja i eno ponudu, ali i potom posjetiti vinogorja i vinare koji proizvode ta izvrsna vina. O Tvrđi ne treba puno govoriti, ona je sama po sebi prekrasna, što kaže svatko tko u nju dođe. Zato cijeli prostor treba sustavno obnavljati te mu ujedno davati nove sadržaje i višu razinu turističke ponude - kazao je župan Anušić prilikom obilaska radova.

Pročelnica županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling naglasila je važnost Regionalne vinoteke za održivost projekta Wine Tour, kao i činjenicu da je polazna točka najvećem broju turista i posjetitelja na kojoj im se predstavljaju sva četiri vinogorja i vinari. Podsjetila je da je današnja Regionalna vinoteka rezultat EU projekta – Wine Tour, vrijednog 1.248.519,29 eura, u sklopu kojeg su uz Regionalnu vinoteku u Osijeku uređene i četiri manje vinoteke na sva četiri vinogorja Osječko-baranjske županije, uređeno 17,13 km vinskih cesta te provedene aktivnosti edukacije i promocije turističkih sadržaja na vinogorjima.

Regionalnu vinoteku posjećuju različite skupine turista, od studijskih grupa do posjetitelja i sudionika raznih kulturnih, gospodarskih i športskih manifestacija u Osijeku i okolici. Vinoteka je i mjesto događanja brojnih manifestacija različitog karaktera u dvorištu Kazamata, a koje privlače vrlo velik broj posjetitelja i imaju tendenciju stalnog rasta, što ilustrira dodatni potencijal povećanja broja posjetitelja u budućem eno-gastro interpretacijskom centru.

Baranja i Osijek prošle su godine na Danima hrvatskog turizma proglašeni najboljim kontinentalnim destinacijama, stoga ne iznenađuje interes stranih tour operatora za istočnu Hrvatsku kao jedinstvenu destinaciju kontinentalnog turizma. Tako je u četverodnevnom posjetu Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji bilo 12 nizozemskih i belgijskih turističkih djelatnika, a jučer (21. listopada) u Baranji su se susreli sa županom Osječko-baranjske županije Ivanom Anušićem. Zajedno su obišli Eko centar Zlatnu Gredu gdje su stigli, puni dojmova, s vožnje brodom po Kopačkom Ritu.

- Dobro znamo što imamo, ali se moramo otvoriti prema tržištima Hrvatske, Europe i svijeta. Kontinentalni turizam ima svoje prednosti. Većina je Europljana navikla na buku i gužvu, pa stoga traže mir i tišinu. Kod nas sezona traje cijelu godinu, a destinacije poput istočne Hrvatske upravo su ono što traže belgijski i nizozemski gosti – upozorio je župan.

Belgijci i Nizozemci posebno su oduševljeni vinima i gastronomskom ponudom, kao i potencijalom koji imaju slavonsko-baranjske turističke destinacije. Osim Eko centra Zlatna Greda i Kopačkog rita, posjetili su beljsku Vinariju, restoran Vinarija Josić, spomen-kompleks kod Batine te novi smještajni kapacitet u Vardarcu, a proteklih su dana boravili u Osijeku, Đakovu, Iloku.

Sustavni rad već donosi rezultate

Tijekom prvih deset mjeseci ove godine na području Osječko-baranjske županije bilježi se porast broja noćenja od čak 20 % i dolazaka od 16 %, što je rezultat sustavnog rada na području turizma. Osnivanje županijskog Upravnog odjela za kontinentalni turizam i osnaživanje Turističke zajednice OBŽ zasigurno je doprinijelo pozitivnim turističkim pokazateljima.

- Važno je napomenuti kako danas imamo 4.500 kreveta na području Županije, što je za 600 više nego lani. Stvoreno je jedno pozitivno ozračje za razvoj turizma, mi kao regionalna samouprava osiguravamo turističku infrastrukturu, a naši će se Slavonci i Baranjci gostima pokazati kao izvrsni i gostoljubivi domaćini. Turizam može biti generator razvoja cijele regije jer za sobom povlači niz drugih pozitivnih aktivnosti – kazao je župan Anušić i dodao kako je Eko centar Zlatna Greda odličan primjerom iskorištenog državnog vlasništva, uz dobru poduzetničku ideju i revitalizaciju. 

- Našim gostima nudimo razne vrste sportova, pa i one adrenalinske. Imamo jedini adrenalinski park u ovom dijelu Hrvatske, posjetitelji mogu iznajmiti bicikle i provozati se po netaknutoj prirodi, kada je povoljan vodostaj u kanuima mogu zaveslati Dunavom ili, u krajnjem slučaju, odmarati se na dekicama - objašnjava Maja Horvat, voditeljica marketinga Eko kuće Zlatna Greda.

Susret župana sa stranim tour operatorima samo je jedan u nizu sastanaka kojima Osječko-baranjska županija želi unaprijediti istočnu Hrvatsku kao jedinstvenu kontinentalnu turističku destinaciju.

Dječja osječka kreativna kućica, poznatija kao Udruga Dokkica danas (22. listopada 2018.) provela je akciju pod nazivom „Pitam, dakle zanima me“ financiranu sredstvima u sklopu programa „Malo za puno – male potpore za velike promjene“ Zaklade Slagalica. Cilj je pokretanje dijaloga između djece osnovnoškolske i srednjoškolske dobi i važnih dionika lokalne zajednice kako bi se osigurali kvalitetniji uvjeti za razvijanje građanskih i aktivističkih kompetencija djece i mladih u lokalnoj zajednici. Drugim riječima, žele pružiti djeci mogućnost da sama postavljaju pitanja i raspravljaju o temama koje ih zanimaju kao što su škola i obrazovanje, mediji, slobodno vrijeme, dječja prava, aktivizam i volontiranje. 

Aktivni sudionici ove akcije bili su podijeljeni na odrasle i djecu. Predstavnici odraslih bile su osobe iz političkog života lokalne zajednice, kao i stručnjaci s područja rada s djecom (pedagozi, profesori, nastavnici te članovi lokalnih udruga i agencija) dok su predstavnici djece bili učenici osmog razreda Osnovne škole Tin Ujević i Dječji Ambasadori mira.

- U raspravu smo se uključivali putem pametnih telefona preko ankete koja se uživo odvijala na web platformi.  Zanimljivo iskustvo je bilo sudjelovati na današnjoj radionici jer smo na puno dječjih pitanja odgovorili, no siguran sam da ih ima još i rado ću se i idući puta odazvati. Odgovaranjem na njihove upite održavamo njihovu znatiželju i motivaciju za promišljanjem i razvojem kreativnosti – kazao je župan nakon održane radionice.

U proračunu za 2018. godinu Osječko-baranjska županija je za dodjelu 14 različitih potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju osigurala 7.550.000,00 kuna. U ožujku su objavljeni javni pozivi za dodjelu tih potpora, a do sada je za 67 korisnika isplaćeno 1.150.500,00 kuna. Danas (19. listopada 2018. godine) zamjenik župana Petar Lagator potpisao je ugovore s još 57 korisnika u ukupnoj vrijednosti 718.760,00 kuna. Ugovore su potpisali predstavnici 43 obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pet obrta, dva trgovačka društva koja se primarno bave poljoprivrednom proizvodnjom, šest jedinica lokalne samouprave i jedna znanstveno obrazovna institucija (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek).

Potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju financiraju se iz namjenskih prihoda od raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a Županija ih je uvela radi stvaranja pretpostavki za razvoj poljoprivrede i unaprjeđenje ruralnog prostora, poticanje konkurentnosti poljoprivrede i postizanje održivog razvoja ruralnog prostora, kao i drugih ciljeva utvrđenih poljoprivrednom politikom Republike Hrvatske, odnosno Programom mjera potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Osječko-baranjske županije za razdoblje 2016. - 2020. godine.

U 2018. godini, uzimajući i potpore koje će se isplatiti nakon današnjeg potpisivanja ugovora, potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju koristilo je 124 korisnika u ukupnom iznosu od 1.869.260,00 kuna, no javni pozivi su otvoreni i traju do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 1. prosinca 2018. godine (osim Javnog poziva za dodjelu potpora za manifestacije koji je otvoren do 15. prosinca 2018. godine). Obrasci zahtjeva i obrasci potrebnih izjava mogu se podići u Upravnom odjelu za poljoprivredu i Upravnom odjelu za ruralni razvoj ili na internetskim stranicama Županije www.obz.hr.

Zamjenik župana Petar Lagator i pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling stoga su ponovno pozvali poljoprivrednike iz Osječko-baranjske županije da iskoriste ponuđene mogućnosti, a županijski službenici su im na raspolaganju za svaku pomoć u podnošenju zahtjeva.

Inače, ovogodišnje dodjele potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju pokazale su kako na području Osječko-baranjske županije ponovno dolazi do većeg interesa i oživljavanja pojedinih vidova stočarstva. Tako je među današnjim potpisnicima ugovora najviše korisnika potpora za uzgoj i držanje uzgojno valjanih junica, a slijede potpore za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda.

U nastavku gastro manifestacije Gourmet Slavonija, Baranja i Srijem i u organizaciji Glasa Slavonije, danas je (19. listopada) u Muzeju okusa održana konferencija o turizmu pod nazivom Istra jučer, danas Slavonija.

„Recept za uspjeh“ donijeli su sudionici iz Istre, ali i izvan granica Hrvatske. Pa su tako svoja iskustva gostima iznosili Selimir Ognjenović, vlasnik I.D. Riva Toursa iz Munchena, tour operator koji dovodi najviše njemačkih gostiju u Hrvatsku, a upravo je prve goste doveo u Istru. Veljko Ostojić, bivši ministar turizma koji je sredinom 90.-tih bio direktor TZ Istre, a danas vodi Hrvatsku udrugu turizma, Sonja Sacco iz Istarske turističke agencije, Denis Ivošević, direktor TZ Istra te Sonja i Valter Kostešić, arhitekti koji sudjeluju u obnovi brojnih starih kuća koje su u  unutrašnjosti Istre pretvorene u kuće za odmor.

Konferenciji je nazočio i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić koji je tom prilikom istaknuo kako je Istra napravila iskorak u načinu rada, prezentacije i brendiranja svoje destinacije i danas su prepoznati u Europi i svijetu.

-Vrlo lako se isti način razvoja turizma može preslikati i kod nas, ovdje smo čuli osobna iskustva oko investiranja i razvijanja turističke ponude. Slavonija i Baranja imaju čak i veći turistički potencijal od Istre, ako povežemo njihova iskustva i naše resurse dobit ćemo vrhunski turistički brand – kazao je župan Anušić.

Selimir Ognjenović istaknuo je prednosti Slavonije i Baranje rekavši kako danas, za razliku od Istre nekad, naša regija ima turističku infrastrukturu.

-Prvi gosti iz Bavarske već dolaze i to nakon predstavljanja Osječko-baranjske županije u Munchenu u lipnju ove godine. Prirodna i kulturna baština, bogata gastro i eno ponuda te posebna gostoljubivost Slavonaca i Baranjaca učinit će Istočnu Hrvatsku izvrsnom kontinentalnom turističkom destinacijom - zaključio je Ognjenović.

Turizam u Istri, a tako i u Slavoniji i Baranji, nije cilj nego odličan put dolaska do cilja, a to je razvoj cijele regije – zaključak je danas održane konferencije.  

U Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije danas, 18. listopada 2018. godine, održana je 15. sjednica Županijske skupštine. Središnje točke dnevnog reda bile su izvješće Župana Osječko-baranjske županije o radu u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine te izvješće o izvršenju županijskog proračuna u tom razdoblju. Naravno, pitanja vijećnika izazvala su uobičajeno veliku pozornost.

Oba izvješća prihvaćena su izrazitom većinom glasova. Pri tomu je naglašeno kako je Proračun planiran u iznosu od 851,5 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine ostvareni su prihodi od 397 milijuna kuna (46,64 %), dok su rashodi izvršeni u iznosu od 299,9 milijuna (35,23 %). Takvo izvršenje je logično jer su rashodi u prvom polugodištu manji zbog postupaka javne nabave za kapitalne investicije. Osim toga, mnogi javni pozivi za dodjelu potpora su okončani poslije 30. lipnja ili su u tijeku, pa nisu uvršteni u izvješće. U svakom slučaju financijsko stanje Županije je stabilno i jamči ostvarenje planiranih projekata.

Župan Ivan Anušić je stoga naveo konkretne podatke o trenutnom stanju najvažnijih kapitalnih projekata poput energetske obnove škola, domova zdravlja i domova za stare i nemoćne, koji se odvijaju prema planu, a Osječko-baranjska županija prednjači u Hrvatskoj po njihovom broju, kao i iznosu angažiranih sredstava u takvim projektima. Nadalje, Centar za autizam bit će gotov do kraja godine, na proljeće treba početi opremanje, a početak rada Centra očekuje se sredinom iduće godine. U ovom, kao i većini financijski velikih projekata, postupak javne nabave izravno utječe na tijek, pa i produženje rokova, no u svakom slučaju Centar će biti završen najmanje 1,5 godinu prije planiranog roka. Uz veliku pozornost na kvalitetu rada i poštivanje rokova provode se i projekti izgradnje i opremanja odjela fizikalne rehabilitacije u Belom Manastiru, dovršetak sportske dvorane u Đakovačkoj Satnici, projektne dokumentacije za I. Gimnaziju u Osijeku, Distribucijski centar za voće i povrće, Regionalni centar za gospodarenje otpadom, 14 sustava za navodnjavanje i druge važne projekte.

Između ostalih aktualnih pitanja vijećnika i novinara, župan Anušić odgovorio je i na pitanje o stanju prometne povezanosti Osječko-baranjske županije. - Ne slažem se s tvrdnjama da je Osječko-baranjska županija prometno izolirana i „slijepo crijevo“ Hrvatske. Preko ovog područja prolaze glavni cestovni i željeznički koridori, riječni i zračni promet je važan, međutim sve te koridore treba obnoviti i staviti u funkciju. O tomu intenzivno govorimo s resornim ministarstvima i pokušavamo ih riješiti. Najdalje smo otišli s Koridorom 5c, za koji završava natječaj za izradu kolnika, a za nadvožnjake, ugibališta i popratne objekte odabrani izvođači i počeli su radovi. Rok izgradnje je 2020. godina – rekao je župan.

Danas se ponovno raspravljalo i o problemu (zabrane) eksploatacije pijeska iz rijeke Drave, odnosno razloga i posljedica takvog stanja. Župan je pojasnio kako je prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju ispregovarano da je čak 37 posto Republike Hrvatske kroz program Natura 2000 uvršteno u zaštićena područja. Takav status imaju i područja rijeka Drave, Dunava i Save.

- Zbog takvog statusa danas se dešava apsurdna situacija; rijeka Drava prestaje biti plovna, a  istovremeno se ne smije eksploatirati pijesak. Drava postaje problem i opasnost za sve koji žive oko nje, a gube se gospodarske aktivnosti jer brodovi i tegljači ne mogu ploviti kao nekada. Ulažemo 120 milijuna kuna u riječnu luku u Osijeku, no postoji opasnost da ni jedan brod neće moći doći do nje. Radimo na turističkoj ponudi, a kruzeri sutra možda neće moći ući do Osijeka. Problem je izuzetno kompleksan i mora se rješavati na nacionalnoj razini sa Europskom komisijom, što smo potaknuli sa razine Županije, dali smo određene analize i podatke te se nadamo nastavku razgovora i preformuliranju sadašnjeg stanja - istaknuo je župan Anušić te dodao:

- S Hrvatskim vodama uspjeli smo dogovoriti interventnu eksploataciju pijeska za nastavak radova na Koridoru 5c. Do sada je Koridor građen s pijeskom koji je izvađen u Srbiji ili BiH i naplaćen tri puta više. Zato sada pokušavamo potrebnih 24 milijuna kubika pijeska osigurati u Hrvatskoj, a uklanjanjem sprudova osigurali bi i plovnost Drave. Naravno, nastojimo trajno riješiti pitanje eksploatacije pijeska i šljunka u Hrvatskoj, i to tako da se omogući istovremeni razvoj našeg gospodarstva i zaštita prirode – zaključio je župan.