Na prigodnoj svečanosti u sjedištu Osječko-baranjske županije danas (30. listopada 2018. godine) župan Ivan Anušić uručio je Povelje humanosti Osječko-baranjske županije za učinjena humana djela na području Županije u prošloj godini. Povelja humanosti dodjeljuje se svake godine, a uručuje se prigodno povodom blagdana Sv. Franje.        

- Vaš rad i trud, vaša humanost i sve aktivnosti su neizmjerno vrijedni i trebaju biti primjer drugim ljudima. Nadam se da ćemo i današnjim uručivanjem nagrada poslati pravu poruku svima koji razmišljaju da li će biti volonteri, pomagati drugima, biti humanitarci, vatrogasci, darivati krv. Vjerujem da će se mnogi povesti za vašim primjerom te Vam čestitam i zahvaljujem na predanom radu i odricanju. Vi činite ovo društvo boljim, bogatijim i kvalitetnijim, dajete primjer ne samo svojoj obitelji nego cijelom društvu, pa tako i meni osobno - rekao je župan te uručio najviša županijska javna priznanja za humana djela.

Povelje humanosti Osječko-baranjske županije dodijeljene su:

- Štefici Čučak za organiziranje i pružanje humanitarne i drugih oblika ljudske pomoći kojima se afirmira i potvrđuje humanost kao univerzalno civilizacijsko načelo,

- Maji Vojnovac za skrb o djeci bez roditelja, napuštenoj i drugoj ugroženoj djeci,

- Stjepanu Klariću i Stjepanu Jurmanu za poduzimanje djela kojima je uz vlastiti rizik i samopožrtvovanje od drugog otklonjena prijeteća pogibelj i drugih djela kojima se pridonosi zaštiti i spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara,

- Ani Penić za predanost u pobuđivanju solidarnosti i djelotvornosti kojima se promiču vrijednosti humanizma kao zaloga održanja društvene zajednice,

- za dobrovoljno darivanje krvi stotinu i više puta Povelju humanosti dobili su Zdenko Črešnjovnjak, Dragutin Zadravec, Josip Dvoržak, Josip Stjepanović, Stjepan Zelenić, Vlado Bašić, Darko Duk, Alen Hajba, Alen Ivanković, Zlatko Katavić, Stanko Rusić, Milan Šola, Danko Miklić, Tihomir Glasovac, Krunoslav Ščetar, Tihomir Kolembus, Đuro Gomboš, Ivica Heđi i Mirko Novak.

I vremenske su prilike poslužile bicikliste koji su u subotu obilazili baranjske pustare. U organizaciji udruge Karašicka Republika u suradnji s Muzejom Slavonije Osijek, Eko centrom Zlatna Greda, Sveučilištem J. J. Strossmayer u Osijeku te Konzervatorskim odjelom tijekom vikenda (27. i 28. listopada) održana je manifestacija "Vikend na pustari". Počela je biciklijadom "Baranjskim pustarama" od Podunavlja do Zlatne Grede, a nastavila se otvorenjem izložbe Muzeja Slavonije pod nazivom "Priča o pustarama" te izložbom fotografija Zvonimira Jankovića.

Upravo je Zlatna Greda izvrstan primjer revitalizacije jedinstvene industrijske kulture jer je nekad dotrajala upravna zgrada, danas uspješan turistički projekt.

- Nakon što smo obnovili ovu pustaru, razvija nam se i senzibilitet za obnovu drugih, želimo osvijestiti javnost o postojanju tih pustara, o njihovoj važnosti kroz povijest, ali i mogućnosti revitalizacije – rekao je Dinko Pešić iz Eko centra Zlatna Greda.

Pokrovitelj manifestacije je i Osječko-baranjska županija, a Vikend na pustari proveo je i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović.

- Drago mi je da na području naše županije imamo sve više manifestacija koje na zanimljiv i nesvakidašnji način povezuju našu tradiciju i kulturu. Turizam možemo razvijati tijekom cijele godine jer su sva godišnja doba jednako lijepa u Slavoniji i Baranji, a ova manifestacija koja osim zabavnog ima i edukativni karakter upravo pokazuje da imamo što ponuditi – rekao je Ivanović.

U nedjelju je nakon Pustaraškog ručka u Zlatnoj Gredi odigrana predstava "Kisik" Akademije umjetnosti i kulture Osijek. Potom su posjetitelji imali priliku čuti pustaraške priče.

- Ove su pustare kroz povijest bile motori razvoja našeg kraja, s brojnim zanatima i proizvodima. Nažalost ih je vrijeme pregazilo, ali im treba naći novu funkciju, bilo da je riječ o turizmu ili poljoprivrednoj proizvodnji što bi bilo idealnije – rekao je Mislav Matišić, predsjednik Udruge Karašicka Republika. 

Manifestacija je privukla brojne posjetitelje iz Slavonije i Baranje, ali i izvan granica Hrvatske koji su se imali priliku uvjeriti u bogati gospodarski i turistički potencijal baranjskih pustara.

Prepoznajući važnost aktivnosti Ivice Mišina, pčelara iz Tenja, koji volonterski radi na uklanjaju gnijezda smrtonosnih stršenja na području istočne, ali i cijele Hrvatske,  Osječko-baranjska županija je kupila šest posebnih kombinezona i šest pari rukavica kako bi se Mišin i njegovi suradnici zaštitili u tom opasnom i zahtjevnom poslu. Zamjenik župana Petar Lagator tako je danas, 29. listopada 2018. godine, uručio zaštitnu opremu Ivici Mišinu s kojim je bio i Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije preko koga se provodi ova potpora.

- Ove godina imao sam 1.643 intervencije na uklanjanju legla stršljenova. Deset godina volonterski se bavim tim poslom, zovu me iz svih krajeva Hrvatske, gradonačelnik Zagreba mi je ponudio smještaj, kamion i naknadu samo da dođem tamo raditi u sezoni. Smatram da je situacija s pojavom stršljena jako ozbiljna, kaotična čak. Ukoliko se nešto ozbiljno ne poduzme već za 2-3 godine stršljenova može biti kao muha. Brzo se razmnožavaju, opasnost od njih je osobito velika za pčelare jer jedan stršljen može u jednoj minuti ubiti 60-90 pčela. No, opasan je i za ljude, osobito stoga što već šest godina u Hrvatskoj nema naših autohtonih stršljenova nego dominiraju mutanati našeg stršljena i indijskog koji su 50 puta otrovniji. Ove godine uništio sam i dva legla azijskog stršljena, koji su posebno opasni, a bojim se i pretpostaviti što može nastati daljnjim mutacijama – rekao je Ivica Mišin.

Mišin upozorava građane na oprez te savjetuje da se ne upuštaju u rizik i samoinicijativno uništavaju legla jer to može dovesti i do smrtonosnih posljedica. Njegov broj mobitela je 098-175-4050 i dostupan je 24 sata. Naglašava da očekuje sustavno rješenje države za ovaj problem, a ne očekuje novac i plaću nego sredstva za rad i zaštitnu opremu. Upravo stoga dobro će mu doći oprema koju je donirala Osječko-baranjska županija. Naime, od ove godine za ovaj opasan posao obučava sina i još četiri osobe.

- Gotovo da nema mjesta gdje se stršljenovi ne mogu pojaviti. Autohtoni stršljen je obitavao u šumama i napuštenim objektima, a sada ih nalazimo i u centru grada, na primjer uklonio sam gnijezdo koje su vlasnici stana na 12. katu u centru Osijeka napravili u dnevnoj sobi za vrijeme njenog godišnjeg odmora, zatim u vrtićima, školama, proizvodnim halama, liftovima - ističe Mišin.

Prilikom uručenja opreme zamjenik župana Petar Lagator zahvalio je Ivici Mišinu na njegovom radu, odnosno znanju i osobitoj hrabrosti u poslu kojim se volonterski bavi. U suradnji s Županijskim savezom pčelara, Osječko-baranjska županije obavlja pripreme radi utvrđivanja potrebne opreme za nastavak uništavanja legla stršljenova već od početka 2019. godine.

Stručnjaci smatraju da je upravo ova godina bila posebno pogodna za razvoj stršljena, a sve kao posljedica globalne promijene klime. Stršljeni koji su uništavani ove godine su nastali križanjem indijskog stršljena i autohtonog, pa uz brojne genetske mutacije imamo sada stršljena dužine od pet do šest centimetara, imaju crno-žute pruge, a na leđima smeđu boju. Izuzetno su opasni, prvo ugrizu, a tek nakon toga zadaje ubode, i to 30-40 uboda pri čemu izbacuju otrov.  

Poveznica borbe protiv stršljena i pčelarstva je zaštita pčela od stršljena. Stršljen se hrani kukcima poput osa. Samim time u vrtu i/ili okućnici stršljen je koristan insekt. Problem je da ne radi razliku između štetočina i korisnih kukaca. Stršljeni love pčele obično u pčelinjaku ispred košnica, a nerijetko ukoliko su u mogućnosti ulaze i u samu košnicu. Unutar košnice im je posebno zanimljivo pčelinje leglo do kojeg dolaze boreći se protiv pčela i pritom ih ubijajući.

Samo jedan stršljen kao jedinka rijetko će uspjeti napraviti neku veću štetu u pčelinjaku, ali pojavi li se roj od desetak ili možda i više stršljena u stanju su u borbi s pčelama koje će braniti svoju nastambu napraviti pravi pokolj. Iz ulovljene pčele isisavaju prikupljeni nektar, a ostatkom sažvakane pčele hrane svoje mlade ličinke.

U Slavonskoj regiji koja obuhvaća 5 slavonskih županija (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska) prema podacima Registra osoba s invaliditetom, živi 241 osoba s poremećajem iz autističnog spektra. S obzirom na to da nema sustavne dijagnostike zapravo je taj broj znatno veći.
Ukupno je 103 osobe evidentirano na području Osječko-baranjske županije koje imaju teškoće iz autističnog spektra.
Kako je prepoznata potreba za uspostavom ustanove u kojoj bi se stvorili uvjeti za rad s djecom, učenicima i odraslim osobama s poremećajem iz autističnog spektra, učinjeni su i prvi koraci u realizaciji ovog projekta sklapanjem Sporazuma o suradnji u uspostavi Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, Osijek. Sporazum su sklopili Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo zdravlja, Osječko-baranjska županija i Grad Osijek 10. listopada 2015. godine.
Radovi na izgradnji objekta su završeni te će u studenom 2018. godine biti izvršen tehnički pregled objekta.
Projekt opremanja nove zgrade Centra obuhvaća izradu, nabavu, dobavu i ugradnju namještaja, opreme za terapiju i edukaciju, asistivnu tehnologiju, didaktičku opremu, opremu za kineziterapiju, sitni inventar i izvođenje pratećih radova. Procijenjena vrijednost opreme iznosi 5.500.000,00 kuna s PDV-om.
Opremanje Centra ugovoreno je u srpnju 2018. godine između Osječko-baranjske županije, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Osijeka.
Danas je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja s predstavnicima ministarstva održan sastanak na kojem je župan Osječko-baranjske županije zajedno sa suradnicima razgovarao o završnim pripremama za otvorenje Centra koje se očekuje početkom 2019. godine.
Jedna od tema razgovora u Ministarstvu bila je i izgradnja nove zgrade Srednje škole Donji Miholjac. Nakon 14 godina, poduzeti su konkretni potezi, pa je raspisivanje natječaja za izgradnju škole predviđeno do kraja ove godine.

Danas je (29. listopada) u svečanom salonu Osječko-baranjske županije trima školama s područja naše županije uručena vrijedna donacija. Riječ je o proizvodima tvrtke BB OIL iz Osijeka koja je donirala hladno prešana ulja od slavonskih uljarica suncokreta i repice za potrebe pripreme hrane za djecu u osnovnim školama A. Harambašića iz Donjeg Miholjca, Osnovnoj školi Drenje i školi M. P. Katančića iz Valpova.

- Zaista sam sretan i zahvaljujem Osječko-baranjskoj županiji koja je unazad godinu dana pokrenula projekt Školski obrok za sve, roditelji su oduševljeni ovom idejom jer napokon omogućavamo svim učenicima prehranu u školi. Naša škola već godinama u suradnji s lokalnim poljoprivrednim gospodarstvima nastojimo poboljšati obroke koje naša djeca dobivaju u školskoj blagovaonici i moram vam reći da su učenici izrazito zadovoljni. Stoga mi je drago da ćemo našu kuhinju upotpuniti s ovim visokokvalitetnim hladno prešanim uljima jer znamo da će time jesti još zdravije i kvalitetnije – rekao je Vedran Aladić, ravnatelj OŠ A. Harambašića iz Donjeg Miholjca u svoje i u ime Dalibora Košutića, ravnatelja OŠ M. P. Katančić te Darka Čote, ravnatelja OŠ Drenje.

Tvrtka BB OIL donirala je paletu, točnije po 128 boca ulja za svaku od tri spomenute osnovne škole.

- Drago nam je da i gospodarski subjekti s područja županije prepoznaju važnost našeg projekta u kojeg je Županija do sada uložila dvanaestak milijuna kuna uključujući i kapitalne investicije poput opremanja, dogradnje kuhinja i blagovaonicama te opremanje kako bi sve škole imale prilagođen prostor za punu primjenu našeg projekta što znači svakodnevni kuhani obrok spravljen s domaćom hranom s naših OPG-ova – kazala je Mirela Kalazić, zamjenica pročelnice za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Osječko-baranjske županije.

Osječko-baranjska županija jedina je županija u Hrvatskoj koja osigurava svim osnovnoškolcima besplatan školski obrok, za ovu su školsku godinu predviđena i dodatna sredstva kako bi se primjena projekta unaprijedila. Na Ministarstvu znanosti i obrazovanja ostaje još osigurati zapošljavanje kuhara ili kuharica u onim školama gdje ih do sada nije bilo. Istovremeno se putem LAG-ova vrši anketiranje Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva kako bi se svi zainteresirani sa svojim proizvodnim kapacitetima uključili u osiguravanje besplatnog, toplog i zdravog obroka za sve osnovnoškolce.

Dani Hrvatskog turizma 2019. sele u Slavoniju - najavio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković prilikom dodjele prestižne nagrade za destinaciju godine Gradu Zagrebu na najvećoj hrvatskoj turističkoj smotri, Danima hrvatskog turizma 2018., čime je Vlada još jednom pokazala kako joj je razvoj hrvatskog kontinenta jedan od prioriteta.

- Imamo što ponuditi i sretni smo što ćemo iduće godine imati priliku predstaviti sve potencijale autohtonog i jedinstvenog turizma istočne Hrvatske. Jednako smo tako svjesni i odgovornosti jer će nas za vrijeme Dana hrvatskog turizma 2019. posjetiti tisuće turističkih djelatnika koji će potom svoje ekspresije o Slavoniji, Baranji i Srijemu ponijeti dalje i predstaviti nas kao destinaciju. Turizam u našem dijelu kontinentalne Hrvatske bilježi kontinuirani porast jer se može događati 365 dana u godini. Stoga razvijamo turističku infrastrukturu, značajno je povećan broj kreveta, intenzivirali smo suradnju s hotelima, seoskim domaćinstvima, hostelima. Osluškujemo što trebaju i što im kao Županija možemo ponuditi, jer nam je razvoj turizma zajednički prioritet. Siguran sam da ćemo iduće godine biti izvrsni domaćini ovoj manifestaciji, baš kao što smo i inače svim gostima koji posjećuju Slavoniju, Baranju i Srijem - kazao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić nakon premijerove objave o idućoj destinaciji DHT-a.

Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma na Hvaru završeni su sinoć (25. listopada 2018.) svečanom dodjelom turističkih nagrada. Među najboljima od najboljih su Tomica Đukić, glavni kuhar Hotela Osijek i „srebrni“ kuhar hrvatske nogometne reprezentacije u Rusiji koji je proglašen najboljim turističkim djelatnikom u ugostiteljskom objektu te vlasnik "Baranjske kuće" i "Sobe kod Baje" Vladimir Škrobo - Bajo u kategoriji privatni iznajmljivač. Državnoj ergeli Đakovo i Lipik u kategoriji ustanova dodijeljena je godišnja turistička nagrada „Anton Štifanić“ kojom se odaje posebno priznanje za iznimni doprinos razvoju turizma Republike Hrvatske. Dobitnik srebrnog priznanja u kategoriji najuspješnija destinacija kontinentalne Hrvatske je Grad Đakovo.

Dvodnevni program u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice privukao je na otok Hvar više od 2.000 turističkih djelatnika iz Hrvatske, ali i šire, što još jednom potvrđuje status Hrvatske kao nezaobilazne turističke destinacije na karti Europe.

Turistički pokazatelji u stalnom su rastu i na istoku Hrvatske, pa u prvih deset mjeseci ove godine Osječko-baranjska županija bilježi 20 % više noćenja nego prošle godine. Bogatu i jedinstvenu ponudu Slavonije, Baranje i Srijema pet je slavonskih županija predstavilo na „Panonskoj lađi“ kojom su s domaćinima, koje je predvodio župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić,  „zaplovili“ brojni gosti među kojima je bio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministri Marić, Tolušić, Medved, Butković, Krstičević, Božinović, ministrica Žalac, general Ante Gotovina, mnogi načelnici i gradonačelnici te niz domaćih i stranih djelatnika u turizmu.

Brod pod geslom „Zaplovimo Panonskim morem“ osmislio je Selimir Ognjenović, vlasnik agencije I.D. Riva Tours i dobitnik nagrade za životno djelo u turizmu prije dvije godine. Na „Panonskoj lađi“ gostima su ponuđeni autohtoni slavonski gasto specijaliteti i vrhunska vina s vinogorja slavonskih županija, a predstavili su se vlasnici smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata te djelatnici u turizmu s područja Slavonije, Baranje i Srijema.

Nakon obilaska „Panonske lađe“ premijer Plenković je pohvalio napore slavonskih županija za razvoj kontinentalnog turizma. Rekao je kako će upravo idućim Danima hrvatskoga turizma u Slavoniji spojiti cijelu Hrvatsku s ciljem ravnomjernog regionalnog razvoja onih županija kojima treba pružiti ruku i pomoći. Pohvalio je suradnju pet slavonskih županija na čelu s inicijatorom zajedničke turističke priče Ivanom Anušićem te najavio Osijek kao centralni grad idućih Dana hrvatskog turizma.