U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda Osijek krajem 2018. godine bilo je 17.740 nezaposlenih osoba (od toga 10.447 su žene), što je ukupno 5.033 osoba (22,1 %) manje nego u prosincu 2017. godine. U istom razdoblju povećana je zaposlenost za 3,6 % (za 3.010 osoba), pa je na području Osječko-baranjske županije bilo ukupno 87.421 zaposlenih osoba. Na žalost, stopa registrirane nezaposlenosti i dalje je izrazito visoka; u prosincu 2018. godine iznosila je 16,9 % (naspram 21,2 % godinu dana ranije) te je znatno viša od prosječne stopa nezaposlenosti za Republiku Hrvatsku, koja iznosi 9,0 %.

Kako bi dogovorili nastavak zajedničkih aktivnosti na projektima poticanja zapošljavanja na području Osječko-baranjske županije, župan Ivan Anušić i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić Milardović danas, 6. veljače 2019. godine, sastali su se s predstavnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda Osijek, predstojnikom Ivanom Ravlićem i voditeljicom Odsjeka posredovanja i priprema za zapošljavanje Ankicom Vučković.

- I Zavod za zapošljavanje i Osječko-baranjska županija provode niz mjera i aktivnosti na smanjenju nezaposlenosti i omogućavanju većeg zapošljavanja, a zajedničkim aktivnostima pokušavamo utvrditi kako usmjeriti ljude na zanimanja koja se otvaraju i koja će u budućnosti biti slobodna. Na taj način želimo smanjivati stopu nezaposlenosti, pomoći nezaposlenima i poslodavcima. Sadašnja kretanja su pozitivna jer se stopa nezaposlenosti smanjuje, a zajedničkim aktivnostima pomoći ćemo da se takav trend i nastavi - rekao je župan Ivan Anušić.

Između ostalih mjera, Osječko-baranjska županija već 14 godina u suradnji s HZZ Regionalnim uredom Osijek provodi niz tečajeva i edukacija; za rad na računalu, njegovateljice, zidare, tesare, zavarivače, cvjećare i druga zanimanja do voditelja EU projekata. Na taj način novim znanjima i zanimanjima osposobljeno je 960 polaznika, od kojih se oko 60 posto zaposlilo u roku od šest mjeseci nakon edukacije. Od prošle godine Županija uz troškove edukacije sufinancira i troškove prijevoza polaznika do mjesta edukacija, a tako će biti i ove godine jer je u proračunu Županije za poticanje zapošljavanja osigurano 300.000,00 kuna.

Na sastanku se raspravljalo i o tomu za koja su zanimanja trenutno i ubuduće najpotrebnije edukacije. Veliki interes nezaposlenih, ali i potrebe tržišta tako postoje za njegovateljice, voditelje EU projekata, asistente u nastavi, vozače i informatička zanimanja, pa će su proračunski novac usmjeriti upravo u takve edukacije. Naravno, Županija će pomagati i drugim svojim mjerama, poput kredita bez kamata za poduzetnike, čak i za poduzetnike  početnike.

Kako je rečeno, prošle godine značajan napredak dogodio se i na području samozapošljavanja pa je tu  mjeru aktivne politike zapošljavanja HZZ-a na području Osječko-baranjske županije iskoristilo čak 780 nezaposlenih osoba, dok je 700 koristilo mjeru pripravništva, a 1.100 je sudjelovalo na javnim radovima.

Prezentacijom projekta u prostorijama DVD-a Petrijevci i svečanim uvođenjem u posao izvođača radova danas, 5. veljače 2019. godine, označen je početak izgradnje obilaznice Petrijevci, naselja s 2.500 stanovnika kroz koje svakoga dana prolazi više od 5.000 vozila, s tim da na 2,5 kilometra glavne prometnice kroz selo ima čak osam oštrih zavoja. Ugovoreni rok za završetak radova je 14 mjeseci, a od tada će glavna ulica kroz Petrijevaca napokon biti bez tranzitnog prometa, bit će manje buke i štetnih emisija opasnih za zdravlje mještana, a dakako sigurnost sudionika u prometu u naselju, kao i stanovnika bit će daleko veća nego sada.

Uvođenje u posao počelo je prezentacijom projekta Obilaznice Petrijevci. Potom je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić predao projektnu dokumentaciju Zoranu Škoriću, predsjedniku Uprave Osijek-Koteksa d.d. Osijek, tvrtke koja će zajedno s tvrtkom Gravia d.o.o. Osijek izvoditi radove ukupne vrijednosti 70,53 milijun kuna, a s time da su 85 % bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, odnosno iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a ostatak su sredstava Hrvatskih cesta.

Uz ostale uzvanike, svečanosti su nazočili državni tajnik za infrastrukturu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i načelnik Općine Petrijevci Ivo Zelić.

- Izgradnjom obilaznice napokon će se riješiti dugogodišnji problem Petrijevaca i njegovih mještana zbog prometa koji je stalno povećavao, a znamo koliko je bitna sigurnost u prometu. Kada vidimo ovaj i druge aktualne projekte, mislim da možemo bit zadovoljni cestogradnjom na području naše županije i Hrvatske, a želim istaknuti da upravo završava natječaj za izvođače radova i nastavak izgradnje Koridora Vc kroz Baranju do mađarske granice. Nastavlja se i niz drugih projekata, od obilaznice Osijeka do ostalih, a sve su to projekti Hrvatskih cesta, resornog ministarstva i Vlade Republike Hrvatske. Zato nam je osobito drago da smo danas ovdje i da počinje izgradnja petrijevačke obilaznice - rekao je župan Ivan Anušić.

Obilaznica Petrijevaca bit će jednokolnička cesta koja obilazi naselje s južne strane, a položena je u smjeru zapad - istok, usporedo s državnom cestom D34. Ukupna duljina obilaznice je 3,88 kilometara. Projektirana cesta je prema važećem Pravilniku razvrstana u kategoriju 2, uz projektnu brzinu od 90 km/h. Kolnički trak za dvosmjerni promet širok je 8 metara, a sastoji se od dva prometna traka od po 3,5 metara i dva rubna traka široka po 0,5 metara. Širina bankine iznosi 1,5 metara. Na prometnici je u cijeloj duljini predviđen zatvoreni sustav odvodnje. Na trasi obilaznice predviđena su četiri raskrižja u razini, od čega su dva projektirana kao kružni tok.

U osječkom naselju Jug 2 već nekoliko godina djeluje reciklažno dvorište, a danas, 5. veljače 2019. godine, označen je početak izgradnje još dva takva objekta; na području Retfale kod spojne ceste Osijek - Višnjevac te Gornjeg grada u Ulici L.B.Mandića. Tim povodom ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš posjetili su Osijek i Osječko-baranjsku županiju. U sjedištu gradske uprave razgovarali su s gradonačelnikom Ivanom Vrkićem i županom Osječko-baranjske županije Ivanom Anušićem o aktualnim pitanjima gospodarenja otpadom, pa i Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a potom su nazočili početku izgradnje reciklažnog dvorišta Retfala.

Gradonačelnik Vrkić zahvalio je Fondu, Ministarstvu i Vladi RH na ovim projektima, kojima se ujedno ispunjava zakonske obveze. Osijek će tako imati tri reciklažna dvorišta, a nakon rješenja imovinsko-pravnih odnosa izgradit će se i četvrto na području Donjeg grada. Time će se znatno povećati i razina razvrstavanja otpada u gradu, koja se sada procjenjuje na 28 posto.

Ministar Tomislav Ćorić je rekao kako su reciklažna dvorišta jedan od bitnih segmenata izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom. Vrijednost danas započete investicije je 3,7 milijuna kuna, od čega su 2,8 milijuna kuna bespovratna sredstva EU.

Direktor Fonda Dubravko Ponoš pohvalio je Osječko-baranjsku županiju s Gradom Osijekom kao jednu od najboljih u Hrvatskoj po broju projekata i financijskom iznosu povučenih sredstava na području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Naglasio je važnost edukacije građana kako bi se takvim projektima ostvarili visoki ciljevi koji su postavljeni. Rekao je da u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji postoji znanje i energija da se uspješno prolazi kroz kompliciranu birokratsku mrežu europskih projekta, pa do sada nije bilo korekcija projekata ni penala. Vjeruje da će se tako nastaviti i projekte dovesti do kraja. Fond nudi stručnu i svaku drugu potporu te se nada kako će ovi projekti biti primjer ne samo njihova vođenja nego i korištenja.

Na kraju radnog posjeta, u Đakovu su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić potpisali Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Kohezijskog fonda Europske unije, odnosno za izgradnju reciklažnog dvorišta „Vitika“ u Đakovu. Potpisivanju ugovora nazočio je i zamjenik župana Petar Lagator.

U organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije i Javne ustanove Parka prirode Kopački rit na Prijemnom centru Parka prirode Kopački rit 2. veljače 2019. godine obilježen je Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa. Naime, 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica.

Kopački rit uvršten je na listu svjetski značajnih vlažnih staništa 1993. godine, a na listi se u Hrvatskoj još nalaze PP Lonjsko polje, PP Vransko jezero, delta Neretve i ribnjaci Crna mlaka. Vlažna staništa izuzetno su ugrožena na svjetskoj razini, i to ponajprije zbog isušivanja močvara, utvrđivanja vodenih tokova i zbog zagađenja, a s druge strane, upravo su vlažna staništa nezamjenjiva za život brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Od 1900. godine nestalo je čak 64 % močvarnih staništa u svijetu, a u njima živi oko 40 % svih vrsta.

Vlažna staništa su ključna za ublažavanje klimatskih promjena, što je i tema ovogodišnjeg Dana vlažnih staništa. Ona utječu povoljno na ublažavanje klimatskih promjena na više načina. Močvare prirodno apsorbiraju i skladište CO2 (dok ga isušene močvare otpuštaju), što je osobito važno kada se zna da je razina CO2 u našoj atmosferi narasla za 40 % u odnosu na predindustrijsko vrijeme.

Vlažna staništa također ublažavaju suše, služe kao rezervoari i pročistači podzemnih voda, sprječavaju poplave.  

U Kopačkom ritu, vrijednom ornitološkom području, u kojem je zabilježeno oko 300 vrsta ptica, od kojih su mnoge ugrožene i zaštićene na svjetskoj razini, redovito se obavlja zimsko prebrojavanje ptica, kao mjera praćenja stanja, očuvanja i upravljanja populacijama ptica močvarica. Zbog ubrzanog nestajanja močvarnih staništa u cijelom svijetu, upravo su ptice močvarice posebno ugrožene, pa se njihovim prebrojavanjem i usporedbom s prethodnim godinama  prati njihova brojnost na lokaciji i stabilnost eko-sustava.

Prebrojavanje ptica močvarica obavila je Stručna služba Parka u suradnji s kolegama iz  Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka. Prebrojavanje se obavlja na području cijelog parka: u posebnom zoološkom rezervatu, uz rijeke Dunav i Dravu, na području Vemeljskog Dunavca, kanala Čarna, na bari Semenča i po nasipima i poljoprivrednim površinama. U prolasku prije utvrđenim transektima, koriste se terenskim vozilima, čamcem, mnoge prolaze i pješice, a prebrojavanje na Dravi i Dunavu vrši se s brodova. 

Prebrojavanje ptica na području Osječko-baranjske županije obavljaju djelatnici Stručne službe Javne ustanove za zaštitu prirode OBŽ u suradnji s Društvom za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka. Prebrojavanje se obavlja na području cijele županije: Ornitološki rezervat ˝Podpanj˝u Donjem Miholjcu, ribnjaci Donji Miholjac, ribnjaci Našice, ribnjaci Petrijevci, jezero Borovik, jezero Jošava (kod Đakova), kanal Barbara (Darda) i Aljmaški rit.

Osim objave rezultata zimskog prebrojavanja ptica močvarica, učenici osnovne eko škole iz Bilja prezentirali su svoje radove na temu močvarnih staništa uz šetnju parkom i promatranje ptica.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić jučer, 31. siječnja, u Bizovcu je posjetio Lječilište Bizovačke toplice i Aquapolis, odnosno tvrtku Sunčane toplice d.o.o.. Sastao se s predsjednikom Uprave koncerna Sunce Jakom Andabakom, direktorom Sunčanih toplica d.o.o. Marcelom Medakom i ravnateljicom Lječilišta Sandrom Mihaljević, koji su ga upoznali s radom ovog jedinstvenog kompleksa te osobito predstojećim investicijskim ulaganjem u novi hotel ukupne vrijednosti 16-17 milijuna eura. Riječ je dakako o investiciji koja će znatno podići kvalitetu cjelokupne hotelijersko-turističke ponude istočne Hrvatske.

Novi hotelski sadržaji na prostoru Sunčanih toplica gradit će se po najvišim svjetskim standardima, no prije toga predstoji rušenje postojećeg hotela Termia. Kako kaže Jako Andabak,  projekt je gotov, pa će rušenje starog i gradnja novog hotela početi čim se zatvori do kraja financijska konstrukcija, odnosno tijekom ove godine, s tim da će za godinu dana biti završena cijela investicija.

- Programom je predviđeno riješiti i dio vezan uz bazene gdje bismo sagradili dodatne vodene atrakcije te time proširili ponudu. Jedan takav centar mislimo još dograditi, a planiramo i kamp. Za sve to postoje projekti, kao i za novi hotel, a sve bi se paralelno radilo, dakle i gradnja hotela i proširenje ponude u Aquapolisu - rekao je Andabak te dodao da će novi hotel imati četiri zvjezdice i nešto veći kapacitet (160 umjesto sadašnjih 120 soba), a zaposlit će još 100 do 150 djelatnika. Ujedno naglašava da je Bizovac jedno od najtraženijih lječilišta ovakvog tipa u Hrvatskoj, a pohvalio je dosadašnju suradnju s lokalnom samoupravom, Općinom Bizovac i Osječko-baranjskom županijom, kao i suradnja s državnim uredima.

Župan Ivan Anušić rekao je kako je ova investicija dokaz da se u Slavoniju i Baranju, odnosno Osječko-baranjsku županiju i Bizovac, isplati investirati, jer su potencijali veliki, a svi investitori su dobrodošli. - Osječko-baranjska županija ima jasnu strategiju i ulaže velike napore u razvoj kontinentalnog turizma, a Županija je investitorima u turizam, kao i ostalim investitorima, uvijek spremna pomoći i drago mi je da je i na ovom primjeru vidljivo da krećemo prema naprijed - rekao je župan.

Redoviti sastanak koordinacije gradonačelnika i načelnika s područja Osječko-baranjske županije s županom Ivanom Anušićem, njegovim zamjenicima i suradnicima održan je danas, 1. veljače 2019. godine, u vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije. Predstavljeni su novi projekt „Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva“, novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Županije, a posebna točka bila je suradnja s Hrvatima u Vojvodini.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić Milardović rekla je da će kroz projekt „Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva“ Osječko-baranjska županija sufinancirati kamatu za stambene kredite fizičkim osobama. Kreditni potencijal iznosi 50 milijuna kuna koji će plasirati poslovne banke, a Županija će subvencionirati kamate na stambene kredite s jednim postotnim poenom. Korisnici su fizičke osobe koje kupuju nekretninu na području Županije i koji su tu i zaposleni, a sredstva mogu koristiti za kupovinu prve nekretnine, stana ili kuće.

- Prilikom odlučivanja o odobravanju subvencija za stambeni krediti imali smo zaista puno motiva, od socijalnih, demografskih, motivacijskih, gospodarskih i drugih, no suština je da i ovim projektom nastojimo pomoći stanovnicima naše županije. Osiguranje beskamatnih stambenih kredita vjerujem da je pogodnost koja će utjecati na odluke da li će netko ostati ovdje ili otići - rekao je župan Ivan Anušić te pozvao općine i gradove da se uključe u dodatno subvencioniranje kamata, što će moći i poslodavci za svoje zaposlenike.

Pročelnica Upravnog odjela za kontinentalni turizam Tatjana Roth predstavila je novi način određivanja paušalnog poreza na privatni smještaj, kuće za odmor, apartmane te ostali smještaj po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu. Prema novim zakonskim odredbama, za obvezu u 2019. godini, predstavničko tijelo JLS obvezno je donijeti odluku do 31. siječnja 2019. godine, kojom će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu koja ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 1.500,00 kuna.

Upravni odjel poslao je obavijest svim općinama i gradovima da prije donošenja konačne odluke uzmu u obzir postojeće stanje i mogućnosti daljnjeg razvoja kvalitetnih privatnih smještajnih jedinica na području županije te time i ukupno povećanje smještajnog kapaciteta. Upozorava se da ako predstavničko tijelo JLS ne donese odluku, porez se automatizmom određuje na 750,00 kn, što će biti dodatni iznimno visoki trošak na postojeće privatne iznajmljivače, a ujedno će djelovati destimulirajuće na otvaranje novih smještajnih jedinica. Općine i gradove se poziva na poštivanje kulture tržišnog gospodarstva, dijalog, racionalan pristup i fleksibilnost.

Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Osječko-baranjske županije predstavila je pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling. Naime, Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je donesen 2018. godini ponovo je vratio jedinicama lokalne samouprave nadležnost za raspolaganjem tim zemljištem. Međutim, rok za donošenje programa bio je prekratak s obzirom na dokumentaciju koju je trebalo ishoditi, a postoji i nesređenost podataka u katastru i gruntovnici, kao i provedba geodetsko katastarske izmjere u pojedinim JLS, što je rezultiralo kašnjenjem u izradi programa. Zakonom je propisao da ukoliko JLS ne donesu svoje programe u roku, programe donosi nadležni županijski upravni odjel, opet uz prekratak rok. Naša Županija je za nekoliko JLS izradila programe i dobila na njih suglasnost, dva su programa poslana na suglasnost, dva su u pripremi, a za dvije općine ih treba pripremiti.

O suradnji Osječko-baranjske županije s Hrvatima u Vojvodini govorio je zamjenik župana Goran Ivanović koji je naglasio važnost održavanja veza Hrvata u Vojvodini sa svojom matičnom domovinom, osobito kroz posjete, projekte, manifestacije. Župan Anušić također ističe da je Hrvatima u Vojvodini potrebna pomoć matične države.

- Prije godinu i pol dana krenuli smo od nule, a danas postoji ozbiljna suradnja. Pomažemo im i pratimo njihove aktivnosti kako bi zajednicu Hrvata u Vojvodini učinili jačom. Sada i na sastanku koordinacije želimo predstaviti njihove aktivnosti te pozvati sve naše općine i gradove na suradnju, i to ne nužno uz financijsku pomoć nego suradnju na projektima - rekao je župan.

Rad vojvođanskih Hrvata predstavili su predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora Mata Matarić te predsjednik UBH Dužijanca mons. dr. Andrija Anišić. Sastanku su nazočili i Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, predstavnik HKC Bunjevačko kolo, predsjednik HKPD Matija Gubec Tavankut Ladislav Suknović i Marinko Piuković, direktor UBH Dužijanca.