Uspješna suradnja Osječko-baranjske županije i Fakulteta primijenjene matematike i informatike u Osijeku danas  (19. prosinca 2023. godine) potvrđena je novih ugovorom. Naime, danas su zamjenik župana Josip Miletić i dekan prof. dr. sc. Kristian Sabo potpisali novi, već treći Sporazum o suradnji Županije i ovog Fakulteta u provođenju bloka radionica MATHOS Web Development Bootcamp. Primjer je to uspješnog povezivanja županijske uprave, visokog obrazovanja i znanosti te gospodarstva s zajedničkim ciljem unaprjeđenja kvalitete obrazovanja, pomoći dugotrajno nezaposlenim osobama i poboljšanja stanja u gospodarstvu.

Zamjenik župana Josip Miletić zahvalio je Fakultetu primijenjene matematike i informatike na dugogodišnjoj suradnji. - Već treću godinu zaredom potpisujemo sporazum o suradnji za edukaciju nezaposlenih osoba, vrijednog oko 13.000 eura kojim će se educirati 20 osoba. Važno je istaknuti da su prethodni polaznici vrlo brzo pronašli zaposlenje, a upravo to je cilj Osječko-baranjske županije, ovakvim i sličnim mjerama dodatno poticati gospodarstvo. Odličnu suradnju imamo i s ostalim sastavnicama osječkog Sveučilišta koja se pokazala izvrsnom, a to ćemo nastaviti i u narednom razdoblju - kazao je Miletić.

- Jedan od strateških ciljeva Fakulteta primijenjene matematike i informatike je suradnja s gospodarstvom, što znači i provedbu aktivnosti koje imaju utjecaj na razvoj gospodarstva. Stoga smo prije dvije godine započeli ovaj projekt, koji je već dao rezultate jer je većina do tada nezaposlenih osoba nakon edukacije pronašla posao. Projekt se stoga nastavlja - kazao je prof. dr. sc. Kristian Sabo, dekan Fakulteta primijenjene matematike i informatike u Osijeku. Naglasio je kao kandidati za polaznike prolaze klasifikacijski postupak, a sve aktivnosti Fakultet provodi u suradnji s tvrtkama.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo OBŽ Ivana Katavić Milardović istaknula je da je ovo treće potpisivanje ugovora između Županije i Fakulteta za navedenu edukaciju. Vrijednost potpisanog ugovora je 13.300 eura.

- Ovo je još jedan u nizu projekata kojima Osječko-baranjska županija stvara stimulativno okruženje za razvoj gospodarstva i daje svoj doprinos pozitivnim trendovima. Prema dosadašnjim iskustvima, projekt je urodio dobrim rezultatom jer je veliki dio polaznika uspio naći posao. Osim Županije i Fakulteta, u provedbu projekta uključeni su također Hrvatski zavod za zapošljavanje i tvrtka Mono d.o.o. koja ima praktična iskustva te daje svoj doprinos da polaznici steknu znanja primjenjiva na tržištu rada, kazala je pročelnica.

U Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije, danas (19. prosinca 2023. godine) je održana Tribina o ratarskoj proizvodnji u okolnostima šteta od divljači na području Baranje kojoj su nazočili predstavnici poljoprivrednih proizvođača, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije Antun Blažević, predstavnici MUP-a, pročelnik UO za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Romeo Jukić te zamjenik župana Josip Miletić.

Miletić je kazao kako je ova tema uvijek aktualna, zbog čega je važno pronaći trajno rješenje i načine prevencije šteta u budućnosti.

- Nužno je zajedničko djelovanje svih uključenih u ovu problematiku kako bi se štete prevenirale, jer svjesni smo da su one velike na mnogim ratarskim kulturama, no uvjeren sam da ćemo pronaći kvalitetan model pomoći na zadovoljstvo poljoprivrednika, ali i ostalih subjekata – rekao je Miletić.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Romeo Jukić istaknuo je kako Osječko-baranjska županija aktivno prati ovu situaciju.

- Moramo biti svjesni da u Baranji imamo 54.000 ha obradivih površina, od čega je 1.100 ha u Naturi 2000, 6.500 ha je u Kopačkom ritu, a 51.000 je šuma. Dakle, potreban je suživot i zajedničko djelovanje, a danas smo ovdje kako bismo čuli koji su se novi problemi pojavili, kako ih riješiti, kako sačuvati proizvodnju i stanovništvo u Baranji, ali i kako sačuvati lovstvo, lovni turizam i prirodni okoliš. Na tribini su s nama i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, MUP-a, 21 lovačkog društva te predstavnici poljoprivrednih proizvođača i Hrvatske poljoprivredne komore. Nažalost, situacija je doista kompleksna. S jedne strane dogodila se migrantska kriza zbog koje je Mađarska zatvorila granicu stavljanjem ograde, potom su se i proizvođači počeli ograđivati, ojačao je turizam te su se proširile vinske ceste i biciklističke staze, čime su se ugrozila prirodna staništa divljači. Međutim, zato smo tu, da zajednički pronađemo rješenje na zadovoljstvo i lovaca i proizvođača – naglasio je Jukić.

Dugogodišnji poljoprivredni proizvođač Zvonko Jagarinec iz Općine Popovac zahvalio se Osječko-baranjskoj županiji na želji da im se pomogne.

- Ove godine imamo velike štete od jelenske divljači. Nadam se da ćemo se dogovoriti oko nekog modela pomoći, s obzirom na niske otkupne cijene i loš urod. Osobno, na 1,5 ha površine nisam imao niti jedan suncokret, a za jednu noć divljač mi je uništila i 0,5 ha repe pri čemu nije pomogla ni improvizirana ograda. Ja razumijem i lovce, međutim potreban je dogovor i pronalazak zajedničkog rješenja. Zahvaljujem se Osječko-baranjskoj županiji koja nas je okupila i prepoznala važnost ovog problema. Mi smo nekad imali 2-3 krda po 10-15 jelenskih jedinki, a danas imamo 50 krda s po 200-300 jedinki – objasnio je Jagarinec.

Predsjednik Lovačkog saveza OBŽ Antun Blažević podsjetio je kako se članovi lovačkih društava moraju pridržavati određenih pravila na svakom području.

- Mi slijedimo pravila prema gospodarskoj osnovi koja nam nalaže koliko divljači može boraviti na kojem području i koliko je možemo odstraniti. Drago mi je da smo se danas susreli kako bismo probali pronaći rješenje. Naime, nije realno za očekivati da će lovačka društva namiriti štetu nastalu djelovanjem divljači, jer društva žive isključivo od članarina. Također, nijedna osiguravajuća kuća ne želi osigurati lovačko društvo, a ako želi onda su to premije koje se ne mogu isplatiti članarinama. Sličan problem imali smo i s naletom divljači na vozila, ali smo tu pronašli rješenje te se nadam da ćemo isto uspjeti i u ovoj situaciji. Što se tiče brojnosti jelenske divljači na području Baranje, do nje je došlo iz nekoliko razloga, prije svega nemogućnosti prelaska u Mađarsku zbog postavljene žice, ali i zbog čestih migracija. Rješenje nikako nije da lovačka društva nadoknađuju štete jer će se u tom slučaju ona ugasiti, a ako do toga dođe postavlja se pitanje tko će održavati biološku raznolikost – zaključio je Blažević.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas (19. prosinca 2023. godine) u Virovitici sastankom Vlade sa županima, među kojima  je bio i župan Osječko-baranjske županije Mato Lukić, te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. U komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama, dogovorena je praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja, a prvi sastanak u tom formatu održan je u Zagrebu, prije točno sedam godina - 19. prosinca 2016. godine.

Teme današnjeg sastanka bile su  Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, financijska potpora jedinicama područne (regionalne) samouprave za podizanje kvalitete obrazovanja te industrijska tranzicija Hrvatske - jačanje regionalnog gospodarstva. Premijer Plenković u svom je uvodnom govoru pohvalio sve poteze koji su doveli do veće funkcionalne i fiskalne decentralizacije, a što je bila želja svih župana iskazana na prvom sastanku u Zagrebu.

 Tome je, naglasio je, posebno pridonio novi paket poreznih zakona koji stupaju na snagu od 1. siječnja 2024., a koji je dodatno ojačao lokalnu autonomiju i nadležnosti u području porezne politike.

 Govoreći o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, premijer Plenković naglasio je da je ona vrlo stabilna i konsolidirana, s projiciranim rastom BDP-a od 2,8 posto, inflacijom koja se smanjuje, smanjenim udjelom javnoga duga u BDP-u koji je na 60,7 posto te visokim stupnjem povjerenja građana u javne financije iskazanom pri ulaganju u državnu obveznicu i trezorske zapise. Uz to, naglasio je, Hrvatska ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti. Stopa zaposlenosti u mandatu ove Vlade podignuta je sa 63 na 71 posto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5 posto. Prosječna neto plaća porasla je u proteklih sedam godina za 54 posto, dok je minimalna plaća u istom razdoblju porasla za čak 103 posto, a mirovine su prosječno povećane za 192 eura.

Kako se današnji sastanak održava u Slavoniji, premijer se osvrnuo i na slučaj afričke svinjske kuge, koja je pogodila neke od slavonskih županija. Kazavši da je prije pojave te bolesti u Hrvatskoj bilo registrirano 800 tisuća svinja, naveo je da je za vrijeme epidemije, što zbog bolesti što zbog nužnih mjera koje su se morale poduzeti, uginulo ili eutanazirano samo 35 tisuća svinja, iako se u medijskom prostoru stvarao dojam da ih je eliminirano višestruko više.

O problemima s afričkom svinjskom kugom govorio je i Mato Lukić, župan Osječko-baranjske županije. Zahvalio je Europskoj komisiji, Vladi RH i ministrici poljoprivrede Mariji Vučković na odluci o prijevremenom popuštanju mjera i u OBŽ. Ujedno je i pohvalio svinjogojce u OBŽ koji su se pridržavali svih donesenih mjera zbog čega je zaustavljeno daljnje širenje bolesti.

Važnim je ocijenio projekt izgradnje Centara za starije osobe kojega će provoditi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kroz fondove EU te ulaganja gradova, općina i županija. Projekt će, rekao je Lukić, značajno poboljšati kvalitetu života starijih osoba jer će omogućiti povećanje smještajnih kapaciteta u domovima te omogućiti izvaninstitucijske usluge u zajednici.

Više na: https://www.hrvzz.hr/novosti/hrvatska_zajednica_zupanija/temeljne_piste_daljnjeg_razvoja_hrvatske_su_demografija_digitalizacija_dekarbonizacija_i_obrazovanje-66669

Kod spomen obilježja u Parku hrvatskih branitelja u Bilju danas (18. prosinca 2023. godine) obilježena je 32. godišnjica vojno-policijske akcije „Kopački rit“. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast stradalim braniteljima odali su župan Osječko-baranjske županije Mato Lukić, saborski zastupnik i načelnik Općine Draž Stipan Šašlin, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i posebni savjetnik ministra Ante Zelić, uz predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova, PU Osječko-baranjske, PP Beli Manastir, Zapovjedništva za obuku i doktrinu Fran Krsto Frankopan, predstavnici Grada Osijeka, Grada Belog Manastira i općina Baranje, Policijske udruge branitelja Baranje, Braniteljskog centra Bilje, Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, Koordinacije udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije te predstavnici 135. baranjske brigade Hrvatske vojske.     

Prije 32 godine, od 16. do 18. prosinca zajedničkim vojno-policijskim snagama, započela je akcija „Kopački rit“.  Cilj je bio onemogućiti neprijatelju prilaz sjevernim dijelovima grada Osijeka, stabilizirati sjevernu crtu obrane na području Baranje i potisnuti ih u dubinu Kopačkog rita što je i ostvareno. U toj su akciji smrtno stradala 4 pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 5 pripadnika tadašnje 4. Policijske postaje Beli Manastir.   

Tih se dana prisjetio i Ivan Pilinger, predsjednik Policijske udruge branitelja Baranje, rekavši kako je njihova dužnost obilježiti sjećanje na tu akciju kojom je prvi puta oslobođen dio okupiranog teritorija na području Baranje.    

- Bilo je, nažalost, tada jako teško i borili smo se s puno žešćim neprijateljem i naoružanjem. No, s voljom i srcem, oslobodili smo taj dio teritorija i potisnuli neprijatelja u dubinu prema Kopačkom ritu. S tim dijelom smo, rekao bih, spasili sigurnost grada Osijeka i žitelja koji su ostali u gradu Osijeku - kazao je Pilinger.  

U akciji je sudjelovao i načelnik Općine Bilje Željko Cickaj, tadašnji pripadnik 4. Policijske postaje Beli Manastir. Istaknuo je kako je njihov zadatak bio presjeći dolazak pomoći neprijatelju na kruni nasipa te da je i 32 godine poslije teško i emotivno govoriti o tim danima.

- Krenuli smo 16. prosinca, ali nismo uspjeli. Na koncu smo mijenjali položaje i došli smo 18. do toga zahvaljujući jednom bivšem djelatniku Hrvatskih šuma, također pripadniku 4. PP Beli Manastir koji nas je proveo kroz njihove redove. Da nismo u toj velikoj magli imali takvog vodiča, vjerojatno bi bilo više stradalih. Na kraju smo odradili svoj posao, napravili što smo trebali, neprijatelja odbacili u Kopačevo i danas smo, hvala dragom Bogu, tu gdje jesmo - zaključio je Cickaj.

O velikom značaju akcije za grad Osijek govorio je župan Mato Lukić.

- Neprijatelj se toliko približio gradu Osijeku da je zbog neprijateljskih napada bilo nemoguće živjeti u samom središtu grada. Nakon toga, uslijedila je jedna akcija, odnosno protuudar Hrvatske vojske i policije koji je urodio plodom, potisnuo neprijatelja dalje od grada te je cijelo vrijeme takva linija obrane i ostala. Ono što je bilo upitno je i naoružanje i sva ona oprema koju Hrvatska vojska i policija nisu imale, ali snaga, volja i želja da se to učini je prevladala. Osijek je nakon toga prodisao i u ovom dijelu grada koji je bio na ciljniku neprijatelja moglo se donekle normalno funkcionirati - kazao je Lukić te dodao kako ga je potresla smrt zapovjednika 106. brigade Eduarda Bakarca.

- Izražavam sućut obitelji, nažalost branitelji su sve stariji i doživljavamo ove vijesti gotovo svakodnevno. Polako nestaje ta generacija koja je prva stala u obranu Osijeka. Hvala brigadiru Bakarcu na nemjerljivom doprinosu obrane našeg grada, sjećat ćemo ga se s posebnim pijetetom - dodao je Lukić.

U organizaciji Osječko-baranjske županije i Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Osječko-baranjske županije 16. prosinca 2023. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku održan je koncert pod nazivom „Božić s glazbenim školama“, odnosno treći zajednički koncert svih glazbenih škola Osječko-baranjske županije.

Ideja o zajedničkom božićnom koncertu svih glazbenih škola naše županije i nagrađivanju najboljih odgojno-obrazovnih radnika razvila se 2021. godine u sklopu obilježavanja 100. obljetnice Glazbene škole Franje Kuhača Osijek kada je dogovoreno okupljanje glazbenih škola Osječko-baranjske županije na božićnom koncertu u HNK-u u Osijeku. Upravo su iz Glazbene škole Franje Kuhača potekli mnogi veliki umjetnici i pedagozi, a glazbene su se škole u cijeloj županiji tijekom osnivanja kadrovski formirale iz osječke srednje glazbene škole.

Na koncertu su nastupili mladi umjetnici iz Osnovne glazbene škole pri Osnovnoj školi „August Harambašić“ iz Donjeg Miholjca, Glazbene škole pri Osnovnoj školi Matije Petra Katančića iz Valpova, Osnovne glazbene škole „Kontesa Dora“ iz Našica, Umjetničke škole Beli Manastir, Osnovne glazbene škole pri Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“ iz Đakova i Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka.

Zajednički koncert je bio i prigoda za odavanje priznanja i nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika, njih 73, s područja Osječko-baranjske županije u školskoj godini 2022./2023., a koje je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs povodom međunarodnog Dana učitelja 5. listopada 2023. godine nagradio za kontinuirano unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog sustava.

Nagrađeni su Ivan Alagić, Jasmina Alilović, Mirko Andrić, Marina Arambašić, Irena Bando, Lidija Bilbija, Marinela Boras, Barbara Bošnjak, Snježana Bošnjak, Karolina Brleković, Marija Bulut Lukačević, Martina Cindrić, Zvonimir Čeč, Andreja Dorić, Anita Drenjančević, Sanda Duk Pritišanac, Krunoslava Duka, Ivana Frančić, Goran Hajnal, Spomenka Hardi, Patricija Hercog, Ivana Hornjak, Ivana Hrastović Mandarić, Anita Ivanković, Tihana Ivanković, Danijala Ivanović-Ižaković, Marija Jurić, Maja Kassa, Kristina Kaučić, Ksenija Kesegi-Krstin, Marija Klasić Petrović, Antonija Kojundžić, Krešimir Kojundžić, Zvončica Kučanda, Stanislava Kuharski, Adrijana Lako, Vesna Lerinc, Anica Leventić, Janja Lučić, Mirta Lulić, Stela Macakanja Baćić, Domagoj Maras, Sandra Marijanović, Ljiljana Marinjak, Marina Međurečan, Nataša Mesić Muharemi, Monika Mužar-Kos, Ivana Norac, Snježana Novaković, Monika Pavić, Alta Pavin Banović, Tatjana Petrač, Martina Plaščak, Goran Podunavac, Vesna Poljak, Gordana Popović, Mirjana Rajić, Adrijana Rajić, Ella Rakovac Bekeš, Andrijana Sili, Nataša Šantić, Lidija Šaravanja, Iris Zorić, Lijljana Štanfelj, Ivana Štiglec, Mirela Šunda, Alenka Taslak, Melita Todorović, Margareta Trconić, Ivana Vezjak, Leopoldina Vitković i Kristina Vučić.    

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš-Kul i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka Dražen Alerić čestitali su svim izvođačima na uspješnom nastupu i nagrađenim odgojno-obrazovnim radnicima na postignućima u protekloj godini te zapaženom radu u odgojno-obrazovnom sustavu. Svima nazočnima na koncertu poželjeli su sretan i blagoslovljen Božić.

Proračun Osječko-baranjske županije za 2024. godinu, u iznosu od 250,6 milijuna eura, većinom glasova nazočnih vijećnika (29 za, 10 protiv) usvojen je na danas (15. prosinca 2023. godine) održanoj 26. sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije. Novi proračun je smanjen za 7,46 % u odnosu na važeći za 2023. godinu, a razlog tomu je najvećim dijelom što Opća bolnica Našice u 2024. godini izlazi iz županijskog proračuna te postaje proračunski korisnik državnog proračuna. Vijećnici su također podržali prijedlog projekcije proračuna za 2024. i 2025. godinu.

- Proračun Osječko-baranjske županije za 2024. godinu je, kao i prethodni proračuni, i razvojan i poticajan. Pri njegovom donošenju vodilja su bili svi projekti koje Županija provodi, koji su završeni ili se još provode te koji se planiraju. I u daljnjem radu planiramo ulaganja u projekte koji pridonose jačanju gospodarstva, stvaranju pozitivne i poticajne poduzetničke klime, uz visoku razinu socijalne osjetljivosti, a sve na korist svih naših žitelja - poručio je župan Mato Lukić.

Na izjavu vijećnice Sanje Bježančević da proračun nije ni razvojni ni socijalni, župan je odgovorio: - Nitko od nas tko bi sastavljao proračun ne bi ga jednako sastavio, no smatram da je Proračun i razvojan i socijalan. O tomu, između ostalog, svjedoče i projekti koje provodimo i koje smo uspješno završili i stavili u funkciju, poput Gospodarskog centra OBŽ, Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće ili gradnje I. gimnazije. Kada je riječi o demografskoj slici, koja je takva kakva je, ulaganjem u gospodarstvo siguran sam da možemo utjecati i na poboljšanje tog stanja, a to i činimo - rekao je župan.

Pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ Snježana Raguž dodala je da se od ukupno planiranog proračuna gotovo 93 milijuna eura odnosi na županijski proračun, a preostalih 157,6 milijuna eura na vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika koji su samo evidencijski prikazuju.

- Nakon podmirenja zakonskih obveza, za djelovanje uprave i otplate kredita, od županijskog proračuna oko 59 milijuna eura raspoređeno na razne projekte i programe, kojih se puno nastavlja. Tako je 9,6 milijuna eura osigurano za gospodarstvo, promet i investicije, zatim 22,7 milijuna eura za obrazovanje, sport i tehničku kulturu od čega se 10,2 milijuna eura odnosi na završetak zgrade I. gimnazije, potom 19,1 milijuna eura za poljoprivredu, lovstvo, ruralni razvoj i turizam, 2,4 milijuna eura za kulturu od čega oko 1 milijun eura za HNK u Osijeku jer smo jedina županija koja financira nacionalno kazalište, oko 3 milijuna eura za zdravstvo, socijalnu skrb, novorođenu djecu, umirovljenike, osigurana su sredstva za stipendije učenika i studenata te druge stavke - istaknula je Snježana Raguž, pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ.

Na dnevnom redu 26. sjednice bila je ukupno 21 točka, a većina se odnosila na prateće odluke u vezi novog proračuna. Dijelom se izdvaja točka „Prijedlog Programa mjera potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Osječko-baranjske županije za razdoblje 2024.-2027. godine“. Ovom odlukom Osječko-baranjska županija zapravo uvodi tri nove mjere potpora u poljoprivredni, dakako uz 13 koje se već primjenjuju, a nove se odnose na svinjogojstvo, pčelarstvo i povrćarstvo.

Točku „Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi Županijskoj razvojnoj agenciji Osječko-baranjske županije na sklapanje Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u provedbi aktivnosti jačanja kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini za korištenje sredstava EU fondova“ komentirao je ravnatelj Javne ustanove Županijske razvojne agencije OBŽ Denis Ćosić.

- Radi se o dodjeli Sporazuma o bespovratnim sredstvima za jačanje kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini za povlačenje sredstava iz europskih fondova, drugim riječima radi se o projektu tehničke pomoći za 2024. i 2025. godinu. Sredstva su u iznosu od milijun eura, a dodjeljuje ih Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Aktivnosti koje ćemo provoditi kao regionalni koordinator odnose se na pomoć u pripremi projektnih prijedloga za javno-pravna tijela i ustanove na području Osječko-baranjske županije, pomoć u provedbi projekta nakon odobrenja sredstava te praćenje i izradu strateških dokumenata. Projekt koji je upravo završio imao je odlične rezultate, svi pokazatelji su bili više nego prebačeni, konkretno, jedan od pokazatelja je da moramo imati minimalno 40 projekata u pripremi i provedbi u naredne dvije godine - rekao je Ćosić.

Na početku sjednice pet vijećnika je postavilo pitanja i predložilo inicijative županu Mati Lukiću, no prije odgovora na ta pitanja župan je informirao vijećnike o njihovim inicijativama s prethodne sjednice. Kazao je kako su inicijative u vezi projekta besplatnog prijevoza onkoloških pacijenata, osnivanju zaštitnih radionica za osobe s invaliditetom te liječničkim pregledima vatrogasaca u pulmološkim ordinacijama odmah uzete u razmatranje i pokrenute potrebne procedure.

Vijećnik Marko Bogatić predložio je inicijativu za izgradnju vatrogasnog doma u Belom Manastiru, kako bi se riješio problem njihova smještaja, kao i pitanje smještaja skladišta Crvenog križa nakon što MORH ponovno preuzme tamošnju vojarnu. Župan Mato Lukić odgovorio je da DVD i JVP u Belom Manastiru neće ostati na ulici nego će se sigurno pronaći najbolje rješenje u suradnji s Gradom Belim Manastirom i MORH-om.

Vijećnik Boris Piližota upitao je župana može li potvrditi da će učenici pohađati 1. gimnaziju u novim prostorima u školskoj godini 2024./2025., a župan odgovorio kako je rok završetka radova 20. studenoga 2024. godine nakon čega slijedi opremanje škole. Piližota je također ponovio inicijativu da OBŽ sufinancira građanima postavljanje solarnih panela. Župan je uvažio inicijativu, koja će se razmatrati u suradnji s Gradom Osijekom.

Vijećnik Josip Skočibušić pitao je kada će biti implementirana aplikacija Otvoreni proračun i hoće li se odnositi i na sve tvrtke i ustanove kojima je osnivač Županija. Župan Lukić je odgovorio kako je transparentnost proračuna propisana Zakonom o proračunu te da je aplikacija priređena i Županija kreće s objavom podataka 1. siječnja 2024. godine.

Vijećnika Ivicu Beširovića zanimalo je gdje građani mogu odlagati infektivni otpad koji se uglavnom baca u miješani komunalni otpad, a župan je kazao kako je svjestan problema s odlaganjem tog otpada te će resorni upravni odjel u skladu s ovlastima pokrenuti postupak traženja rješenja.

Vijećnik Krešimir Čabaj postavio je pitanje vezano za Centar za autizam u Osijeku, osobito kada će biti omogućen boravak korisnika starijih od 21 godinu. Predložio je i da se rastereti Županijski proračun tako da se ukine tvrtka za zbrinjavanje otpada EKOS. Župan je rekao da EKOS uredno posluje, a predsjednik Uprave EKOS-a Branimir Pašić je pozvao vijećnika da posjeti tvrtku kako bi ga upoznali s radom.

Pitanje o Centru za autizam postavljeno je i na konferenciji za medije te je župan rekao:

- Dogodilo se da je grijanje na dva ili tri dana prestalo raditi, radi se o novom sofisticiranom sustavu u kojem je došlo do kvara. Ljudi koji su zaduženi za održavanje tog sustava, a koji je velik, moderan i kompleksan, otklonili su kvar u roku nekoliko dana te je Centar nastavio normalno raditi. Djeca naravno nisu dolazila, s obzirom na uvjete i činjenicu da ne mogu sjediti u hladnom. Što se tiče nove socijalne usluge, a to je poludnevni boravak za osobe starije od 21 godinu, mi smo u suradnji s Udrugom Dar, inicirali razvoj ove usluge te se usuglasili da bi to bilo moguće u prostru u blizini Centra za autizam. Niz stručnjaka je došlo vidjeti o kakvoj zgradi se radi, a nakon izvida su predložili određene mjere koje će biti financijski zahtjevne, međutim mi smo i za iduću godinu osigurali sredstva, kao što ćemo činiti i u budućnosti. Danas je raspisan natječaj za izradu projektno-tehničke dokumentacije koji traje do 5. siječnja te se nadamo da ćemo taj administrativni dio riješiti što prije kako bismo krenuli s adaptacijom. Sam Centar mora zadovoljavati visoke kriterije, a Županija je ta koja daje dozvolu za rad, i to ćemo učiniti čim budu ispoštovani svi uvjeti - rekao je Lukić te naglasio:

- Neću dopustiti da Centar za autizam bude predmet stjecanja političkih bodova, a osobito se neću upustiti u to. Svatko ima pravo reći što želi, no njemu na dušu ide želi li se baviti politikom kroz ovako osjetljivu temu i potrebe djece i njihovih roditelja. Stvar je političkih stranaka da li će to povlačiti na sjednicama ili dalje, no ja na to neću pristati. Ovo nije usluga koju su inicirali ni kolege vijećnici ni ja, međutim u poslu koji trenutno radim želim napraviti sve u korist djece i njihovih roditelja, bez ikakve politike.