U suradnji Osječko-baranjske županije, Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Hrvatske udruge poslodavaca Regionalnog ureda u Osijeku provedena je još jedna edukacija na temu „Upravljanje EU fondovima“, a danas (16. siječnja 2024. godine) zamjenik župana Josip Miletić uručio je uvjerenja o uspješno završenoj edukaciji polaznicima, odnosno predstavnicima 20 poslodavaca i poduzetnika. Svečano uručenje uvjerenja održano je u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koji je sa Županijom u listopadu 2020. godine potpisao Sporazum o suradnji, temeljem kojeg je 2. studenoga 2023. godine potpisan novi Ugovor o suradnji u provedbi seminara "Upravljanje EU projektima".

- Skupina polaznika upravo je završila prekvalifikacije čime su stekli dodatna znanja i vještine za sve izazove s kojima se susreću na tržištu rada. Zbog toga zahvaljujem Ekonomskom fakultetu u Osijeku na izuzetno dobroj dugogodišnjoj suradnji, kao i Hrvatskoj udruzi poslodavaca s kojima provodimo različite aktivnosti i projekte s ciljem novih zapošljavanja i poboljšavanja poduzetničke klime - kazao je zamjenik župana Josip Miletić prilikom uručenja ugovora.

Ekonomski fakultet i HUP su prvo detaljno analizirali dostupne edukacije na temu EU fondova i pristupa izvorima financiranja. Utvrdili su da na tržištu postoje brojne edukacije na tu tematiku, no za skupinu poslodavaca i poduzetnika je osobito potrebno pojašnjenje pojmova te detaljne upute o koracima u prikupljanju EU sredstava, a takve edukacije ne postoje. - U suradnji s Osječko-baranjskom županijom i Hrvatskom udrugom poslodavaca već drugu godinu zaredom, Ekonomski fakultet provodi program edukacije za članice HUP-a na temu vođenja i pripreme europskih projekata. Svjesni smo okruženja u kojem živimo i važnosti poznavanja upravljanja takvim projektima, zbog mogućnosti koje otvaraju europski fondovi, prije svega u javnom sektoru, ali i privatnom sektoru - istaknuo je prof. dr. sc. Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta čiji su profesori osmislili program edukacije, dok su u izvođenju edukacije sudjelovali stručnjaci koji se bave pripremom projektnih prijedloga i upravljanjem EU projektima u sektoru malih i srednjih poduzeća.

- Ovaj program je važan za naše članove jer na taj način stječu dodatna znanja i vještine koje inače ne bi stekli, ili barem ne bez značajnih financijskih izdataka. Time jačamo konkurentnost poduzetništva na ovom području i očekujemo u daljnjem razvoju da će se to znanje iskoristiti kada se polaznici budu sami javljali na raspisane europske natječaje. Edukacije su trajale 50 školskih sati te su bile posebno prilagođene upravo polaznicima iz privatnog sektora. Nadam se da ćemo s ovim programom kojeg financiraju Osječko-baranjska županija i HUP nastaviti i u budućnosti - naglasio je dr. sc. Ivan Sarić, direktor Regionalnog ureda HUP-a u Osijeku, koji je odradio promociju edukacije i dostavio popis polaznika, odnosno članica HUP-a s područja Županije.

Jedna od polaznica edukacije bila je Marija Kušić, osnivačica tvrtke Arios d.o.o. iz Belišća, koja je zahvalila HUP-u i Osječko-baranjskoj županiji na financiranju edukacije, kao i predavačima Ekonomskog fakulteta na znanju, pristupačnosti i stručnom vodstvu. - Zajedno sa svojim djelatnicama odlučila sam pristupiti ovom programu jer sam svjesna važnosti cjeloživotnog obrazovanja, kako za sebe tako i za svoje zaposlenike, a iako nam u opisu posla nije upravljanje europskim projektima, ovo će nam predavanje jako puno pomoći jer kao računovodstveni servis za naše klijente moramo pratiti dokumentaciju provedenih projekata, dospjelih plaćanja i ostalog. Također, razmišljamo o budućnosti i eventualnoj mogućnosti da posao knjigovođe više ne bude potreban, nakon čega bismo, zahvaljujući stečenom znanju na ovoj edukaciji, mogli potražiti i drugo zaposlenje - rekla je Marija Kušić.

Povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, danas (15. siječnja 2024.) je u Vikarijatu Osijek, u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije održana projekcija dokumentarnog filma Jakova Sedlara „Ni oprostiti ni zaboraviti – Poruke naših očeva“. Uz hrvatske branitelje i preživjele logoraše, projekciji su nazočili predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić te zamjenik župana Josip Miletić.

- Naša je domovina prošla težak i krvav put do samostalnosti upravo zahvaljujući hrvatskim braniteljima, od kojih su mnogi dali svoje živote u obrani njezina suvereniteta, a dio ih je prošao strahote srbijanskih koncentracijskih logora. O tome treba pričati i to se ne smije nikada zaboraviti kako bi u svima nama ostao podsjetnik da se zlo više ne ponovi, a sve za dobrobit generacija koje dolaze – istaknuo je Miletić.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić u svom se obraćanju prisjetio teških, ali i sretnih trenutaka u siječnju 1992. godine.

- Iako je Hrvatska na današnji dan prije 32 godine međunarodno priznata, još uvijek nije bila slobodna. Naime, jedna trećina našeg teritorija bila je okupirana, a grad Osijek okružen s tri strane. Plakali su i veselili se toga dana naši branitelji, u rovovima, u čitavoj Hrvatskoj, ali i u srbijanskim logorima gdje su zarobljenici iskusili osobito teška mučenja, upravo zbog međunarodnog priznanja. Zbog toga, ovaj film treba biti podsjetnik da ono što se dogodilo nikada ne zaboravimo i da istinu o Domovinskom ratu prenesemo na buduće generacije – zaključio je Florijančić.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije Damir Buljević naglasio je kako se film prikazuje u znak sjećanja na Domovinski rat i ljude koji su prošli strahote srbijanskih koncentracijskih logora. Prisjetio se i 15. siječnja 1992. godine, dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, kada je većina njih još uvijek bila zarobljena, ali u isto vrijeme i ispunjena nadom i vjerom da će izaći iz zatvora. Danas je, kaže, ponosan na svoju državu i svoj narod te branitelje koji su 90-ih obranili i oslobodili Hrvatsku.

Autor filma Jakov Sedlar kazao je kako je film nastao iz želje da otme zaboravu stravične priče hrvatskih branitelja, civila i ratnih zarobljenika. Naime, ratne strahote srbijanskih koncentracijskih logora preživjelo je oko 30.000 branitelja i civila tijekom brutalne agresije na Hrvatsku.

- Prije otprilike 2,5 godine započeli smo s radom na filmu i portalu istoga naziva, na kojem će se također moći pronaći iskazi tih ljudi i njihovih sudbina. U filmu su prikazani dijelovi iskaza 18-orice stradalih, međutim mi imamo iskaze 39 ljudi koji su s nama podijelili svoje priče. Smatram da nemamo pravo zaboraviti kako se stvarala Hrvatska i koju cijenu su platili naši hrabri branitelji – rekao je Sedlar. Istaknuo je kako su se svi sugovornici rado odazvali pozivu za sudjelovanje, a priznao je i da mu je bilo izuzetno teško slušati tragične i nesretne priče svih zatočenika. Planirano je da se film, nakon prikazivanja u Zadru, Borovom naselju, Splitu i Dubrovniku te Chicagu, New Yorku i Australiji, prikaže u još 50-ak mjesta.

Ovoga je vikenda (12. i 13. siječnja) u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije održan 9. po redu WineOS, sajam vina, delicija i ugodnog življenja u organizaciji Udruge Dekanter. Bila je to prilika da brojni posjetitelji s istoka Hrvatske, ali i šire kušaju više od 600 različitih vina iz osam zemalja, drugih pića, domaćih proizvoda i slastica.

- Drago mi je da imamo više od 130 proizvođača vina i drugih alkoholnih pića. Drago mi je da nam se odazivaju gosti iz svih dijelova Hrvatske, Dalmacije i Istre te gosti iz susjednih država među kojima je i vinar iz Španjolske. Mislim da možemo biti zadovoljni što se vidi i po broju posjetitelja ove godine – rekao je Boris Ocić u ime organizatora WineOsa.

I ove su godine brojni vinski novinari posjetili sajam što je dodatna vrijednost ovog događaja jer će sliku istoka Hrvatske, vrhunskih vina i delicija pronijeti širom svijeta. Također, termin održavanja WineOS-a je izvrstan jer ovom vrhunskom manifestacijom započinje se turistička godina i izvrstan je uvod u Vinkovo koje slijedi idući vikend.

- Unazad nekoliko godina dokazujemo da je vino i sve što je povezano s vinom motiv dolaska u destinaciju. Inače je siječanj bio mjesec koji nije toliko atraktivan turistima na istoku Hrvatske, no ovakvim manifestacijama privlačimo goste tijekom cijele godine u Osijek i Osječko-baranjsku županiju – rekla je Tajana Rogulja, direktorica Turističke zajednice Grada Osijeka.

Vrijednost ove manifestacije od prvog dana prepoznaje i Osječko-baranjska županija koja je aktivno uključena kao partner WineOS-a.

- Čestitam organizatorima WineOS-a na izvrsnoj organizaciji i promociji vina, vinske kulture i svih ljepota i potencijala kojima obiluje naša županija. Ovakve manifestacije privlače veliki broj ljudi i doprinose našoj turističkoj slici. Znamo da je 2023. godina ponovo bila rekordna za Osječko-baranjsku županiju, a ovim događajem dobro smo krenuli i u ovoj godini – rekao je Mato  Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije.

Osim vrhunskih vina, posjetitelji su mogli kušati i vrhunske delicije koje su na više lokacija na sajmu pripremali vrhunski chefovi, a svi željni vinskog znanja imali su priliku kroz brojne radionice naučiti nešto više o vinima, vinskim sortama i sljubljivanju vina s hranom.

Nakon prošlogodišnjih fantastičnih glumaca i vinskih kumova - Arete Ćurković, Miroslava Čabraje i Aljoše Čepla - ove godine WineOS ima tri nova vrsna poznavatelja vinske scene koji su kumstvom proširili ovu veselu obitelj, to su Marijana Bošnjak, Vladimir Ham i Aljoša Vojnović.

Izaslanstvo Osječko-baranjske županije predvođeno zamjenikom župana Josipom Miletićem sudjelovalo je danas (13. siječnja 2024. godine) na obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori koji se obilježava 13. siječnja, u spomen na dan kada su moći Sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor. Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori proslavljen je svečanom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori u katedrali sv. Tripuna u Kotoru te Svečanom akademijom i koncertom u Tivtu.

Svečanoj akademiji, uz brojna izaslanstva, nazočili su i izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

U ime domaćina, nazočne je pozdravio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.

- Zastava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori danas se ponosno vijori na zgradama Općine Tivat i Općine Kotor, gradovima s najvećim postotkom Hrvata u Crnoj Gori. Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku 13. siječnja predstavlja za hrvatski narod u Crnoj Gori prije svega ponos, dokaz zajedništva i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Za to da se naša zastava vijori na današnji dan smo se izborili i taj privilegij moramo i dalje čuvati i baštiniti. Dokaz je to da nas još uvijek ima, ali i zalog, a ne samo nada da će nas biti i u budućnosti, posebno u svjetlu nedavnog popisa stanovništva – kazao je Deković.

Deković je nakon obraćanja uručio zahvalnice pojedincima i institucijama za sve što su do sada učinili za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori kao i na zbližavanju RH i europske Crne Gore. Zahvalnica je uručena i Osječko-baranjskoj županiji, a primio ju je zamjenik župana Josip Miletić.

Uz čestitke Hrvatima u Crnoj Gori na njihovu danu Miletić je poručio kako je izuzetno važno očuvanje identiteta kulturne baštine, zajedništva i osjećaja prema domovini.

- Osječko-baranjska županija u prethodnom je razdoblju dala značajnu podršku, kako financijsku tako i organizacijsku i to ćemo činiti i nadalje te ćemo sudjelovati u izgradnji Hrvatskog doma. Zajedničku suradnju nastavit ćemo i na kulturnoj, ali i na političkoj razini. Vrlo je važno da se danas u Crnoj Gori zna da su Hrvati narod koji se posebno istaknuo i sa svojim skupštinskim zastupnikom, ali uvjeren sam da ćemo i s podrškom Vlade RH u idućem razdoblju osnažiti naš narod i pomoći im – poručio je Miletić.

Nazočnima se obratio i predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekavši kako budućnost pripada onima koji se najdalje sjećaju svoje povijesti.

- Sjetimo se da je nekad bilo gotovo nemoguće da se hrvatska zastava uz crnogorsku državnu zastavu vijori u Tivtu i u Kotoru, a danas je to stvarnost. Danas je stvarnost i da se hrvatska zastava trajno vijori na prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i to je nešto što smo politički postigli i što nam nije dano niti je palo s neba već aktivnim angažiranjem i zastupanjem svih onih naših interesa na pravi način smo artikulirali tu potrebu koja je na korist i Hrvatima i njihovoj opstojnosti, ali i na korist Crnoj Gori i svih onih vrijednosti s kojima se prije i poslije hvalimo – istaknuo je Vuksanović.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas u svom se govoru   osvrnuo na posebne upisne kvote za buduće studente te izrazio zadovoljstvo činjenicom da je od 130 upisanih studenata, njih 16 iz Crne Gore.

- Kroz ciklus obrazovanja upoznat će Hrvatsku u njenoj prošlosti, u njenoj sadašnjosti , ali  i u izazovima koji stoje pred njom i steći će svoje autentično mišljenje o svojoj Domovini. Vratit će se u Crnu Goru i bit će najbolji most između dvaju naroda i dviju država te najbolje vezivno tkivo hrvatskog naroda – rekao je Milas.

Ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman Hrvatima u Crnoj Gori poslao je poruku podrške te govorio o dobrosusjedskim odnosima s tom zemljom s kojom još uvijek imamo niz otvorenih pitanja

- Nama je stalo do dobrosusjedskih odnosa. Stalo nam je do proeuropske Crne Gore. Želimo Crnoj Gori pomoći. I to radimo svih ovih trideset  i četiri godine. Uz bolna sjećanja što je Dubrovnik propatio, što su Konavle propatile. Svatko je naučio nešto iz toga – kazao je Grlić Radman.  

Izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, koji je Hrvate u Crnoj Gori posjetio i u listopadu 2022. godine kao župan Osječko-baranjske županije, istaknuo je u svom govoru kako nijedna hrvatska Vlada do sada nije toliko pomagala Hrvatima izvan Hrvatske kao što to čini Vlada kojoj je na čelu Andrej Plenković te da će to činiti i nadalje, kako Hrvatima u Crnoj Gori, tako i u Bosni i Hercegovini te Vojvodini.   

Anušić je s ponosom istaknuo kulturnu baštinu Hrvata u Crnoj Gori koja čini 60 % ukupne kulturne baštine.

-Blaženi Alojzije Stepinac rekao je da svaki kamen u Boki kotorskoj govori hrvatski. I upravo je to istina.. Neka taj kamen i dalje govori hrvatski i neka Hrvati ovdje žive s  Crnogorcima u miru, prosperitetu i želji za napretkom te neka se i dalje hrvatska riječ ovdje čuje i može pročitati – zaključio je Anušić.

U kulturnom dijelu programa Svečane akademije sudjelovali su glazbeni gosti Doris Deković, Dora Štampić, Klapa Kaše iz Dubrovnika, Tamburaški sastav Kvinta iz Osijeka te članovi KUD-a Baranjski Šokci iz Draža.

Izaslanstvo Osječko-baranjske županije predvođeno zamjenikom župana Josipom Miletićem sudjelovalo je danas (13. siječnja 2024. godine) na obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori koji se obilježava 13. siječnja, u spomen na dan kada su moći Sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor. Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori proslavljen je svečanom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori u katedrali sv. Tripuna u Kotoru te Svečanom akademijom i koncertom u Tivtu.

Svečanoj akademiji, uz brojna izaslanstva, nazočili su i izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

U ime domaćina, nazočne je pozdravio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.

- Zastava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori danas se ponosno vijori na zgradama Općine Tivat i Općine Kotor, gradovima s najvećim postotkom Hrvata u Crnoj Gori. Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku 13. siječnja predstavlja za hrvatski narod u Crnoj Gori prije svega ponos, dokaz zajedništva i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Za to da se naša zastava vijori na današnji dan smo se izborili i taj privilegij moramo i dalje čuvati i baštiniti. Dokaz je to da nas još uvijek ima, ali i zalog, a ne samo nada da će nas biti i u budućnosti, posebno u svjetlu nedavnog popisa stanovništva – kazao je Deković.

Deković je nakon obraćanja uručio zahvalnice pojedincima i institucijama za sve što su do sada učinili za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori kao i na zbližavanju RH i europske Crne Gore. Zahvalnica je uručena i Osječko-baranjskoj županiji, a primio ju je zamjenik župana Josip Miletić.

Uz čestitke Hrvatima u Crnoj Gori na njihovu danu Miletić je poručio kako je izuzetno važno očuvanje identiteta kulturne baštine, zajedništva i osjećaja prema domovini.

- Osječko-baranjska županija u prethodnom je razdoblju dala značajnu podršku, kako financijsku tako i organizacijsku i to ćemo činiti i nadalje te ćemo sudjelovati u izgradnji Hrvatskog doma. Zajedničku suradnju nastavit ćemo i na kulturnoj, ali i na političkoj razini. Vrlo je važno da se danas u Crnoj Gori zna da su Hrvati narod koji se posebno istaknuo i sa svojim skupštinskim zastupnikom, ali uvjeren sam da ćemo i s podrškom Vlade RH u idućem razdoblju osnažiti naš narod i pomoći im – poručio je Miletić.

Nazočnima se obratio i predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekavši kako budućnost pripada onima koji se najdalje sjećaju svoje povijesti.

- Sjetimo se da je nekad bilo gotovo nemoguće da se hrvatska zastava uz crnogorsku državnu zastavu vijori u Tivtu i u Kotoru, a danas je to stvarnost. Danas je stvarnost i da se hrvatska zastava trajno vijori na prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i to je nešto što smo politički postigli i što nam nije dano niti je palo s neba već aktivnim angažiranjem i zastupanjem svih onih naših interesa na pravi način smo artikulirali tu potrebu koja je na korist i Hrvatima i njihovoj opstojnosti, ali i na korist Crnoj Gori i svih onih vrijednosti s kojima se prije i poslije hvalimo – istaknuo je Vuksanović.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas u svom se govoru   osvrnuo na posebne upisne kvote za buduće studente te izrazio zadovoljstvo činjenicom da je od 130 upisanih studenata, njih 16 iz Crne Gore.

- Kroz ciklus obrazovanja upoznat će Hrvatsku u njenoj prošlosti, u njenoj sadašnjosti , ali  i u izazovima koji stoje pred njom i steći će svoje autentično mišljenje o svojoj Domovini. Vratit će se u Crnu Goru i bit će najbolji most između dvaju naroda i dviju država te najbolje vezivno tkivo hrvatskog naroda – rekao je Milas.

Ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman Hrvatima u Crnoj Gori poslao je poruku podrške te govorio o dobrosusjedskim odnosima s tom zemljom s kojom još uvijek imamo niz otvorenih pitanja

- Nama je stalo do dobrosusjedskih odnosa. Stalo nam je do proeuropske Crne Gore. Želimo Crnoj Gori pomoći. I to radimo svih ovih trideset  i četiri godine. Uz bolna sjećanja što je Dubrovnik propatio, što su Konavle propatile. Svatko je naučio nešto iz toga – kazao je Grlić Radman.  

Izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, koji je Hrvate u Crnoj Gori posjetio i u listopadu 2022. godine kao župan Osječko-baranjske županije, istaknuo je u svom govoru kako nijedna hrvatska Vlada do sada nije toliko pomagala Hrvatima izvan Hrvatske kao što to čini Vlada kojoj je na čelu Andrej Plenković te da će to činiti i nadalje, kako Hrvatima u Crnoj Gori, tako i u Bosni i Hercegovini te Vojvodini.   

Anušić je s ponosom istaknuo kulturnu baštinu Hrvata u Crnoj Gori koja čini 60 % ukupne kulturne baštine.

-Blaženi Alojzije Stepinac rekao je da svaki kamen u Boki kotorskoj govori hrvatski. I upravo je to istina.. Neka taj kamen i dalje govori hrvatski i neka Hrvati ovdje žive s  Crnogorcima u miru, prosperitetu i želji za napretkom te neka se i dalje hrvatska riječ ovdje čuje i može pročitati – zaključio je Anušić.

U kulturnom dijelu programa Svečane akademije sudjelovali su glazbeni gosti Doris Deković, Dora Štampić, Klapa Kaše iz Dubrovnika, Tamburaški sastav Kvinta iz Osijeka te članovi KUD-a Baranjski Šokci iz Draža.

KROZ PROJEKT SLAVONIJA, BARANJA I SRIJEM ULOŽENO 2,95 MILIJARDI EURA, OD TOGA 1,1 MILIJARDI EURA U OSJEČKO-BARANJSKU ŽUPANIJU

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića danas (12. siječnja 2024. godine) u Đakovu je održana 16. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, nakon Osijeka, Balog Manastira i Našica, četvrta na području Osječko-baranjske županije. Uz premijera Plenkovića, sjednici su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i ministar zdravstva Vili Beroš, župani slavonskih županija Igor Andrović, Damir Dekanić, Antonija Jozić, Mato Lukić i Danijel Marušić, gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić, saborske zastupnice Nataša Tramišak, Marijana Balić, Ankica Zmajić i Ljubica Maksimčuk, saborski zastupnici Goran Ivanović, Robert Jankovics, Tomislav Mažar, Josip Ðakić i Pero Ćosić, gradonačelnici s područja Osječko-baranjske županije te drugi članovi Savjeta i gosti.

Središnje teme sjednice odnosile su se na regionalni razvoj kroz ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganja u poljoprivredu s osvrtom na suzbijanje afričke svinjske kuge, ostvarene rezultate i plan ulaganja u 2024. godini kroz Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir i stvaranje preduvjeta za početak rada pripadnika Hrvatske vojske u Belom Manastiru te pokazatelji i ulaganja u razvoj kontinentalnog turizma u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

- Današnji sastanak pokazuje kontinuitet naše politike duge osam godina, s obzirom da smo nakon izbora 2016. godine rekli da će jedan od prioriteta Vlade biti fokusiran na Slavoniju. Do sada smo ostvarili gotovo 2,95 milijardi eura različitih ulaganja u regionalni razvoj, poljoprivredu, infrastrukturu, promet, vodno-komunalnu infrastrukturu, energetiku, obrtništvo, poduzetništvo i turizam te na taj način pomogli rast pet slavonskih županija. Naime, ovaj je projekt dio naše politike ravnomjernog regionalnog razvoja koji ima za cilj ne samo da dižemo Hrvatsku na razinu prosjeka Europske unije, pa i više, nego da smanjujemo razlike unutar županija i pojedinih dijelova Hrvatske. Zato mogu iskazati zadovoljstvo angažmanom resora i koordinacijom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Posebno pozdravljam našu inicijativu da se u Belom Manastiru učini još jedan povratak Hrvatske vojske, nakon što smo to napravili proteklih nekoliko godina u Vukovaru, Pločama, Sinju, Varaždinu i dijelom u Puli. Realizacija tog projekta u svojoj potpunosti očekuje se do 2026. godine pod vodstvom ministra Anušića - rekao je u uvodnom dijelu sjednice predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Naglasio je kako je najviše sredstava kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem do sada isplaćeno u Osječko-baranjskoj županiji, i to 1,1 milijardi eura, zatim Vukovarsko-srijemskoj 633 milijuna eura, Brodsko-posavskoj 337 milijuna eura, Virovitičko-podravskoj 329 milijuna eura te Požeško-slavonskoj 247 milijuna eura. Kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) središta slavonskih županija imaju alokaciju od 164 milijuna eura, što predstavlja okvir za podršku županijama i gradovima.

Nazočne je pozdravio gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić, koji je rekao kako su teme sjednice izuzetno značajne za područje istočne Hrvatske, osobito glede korištenja sredstava europskih fondova u programskom razdoblju 2021.-2027., a sve u funkciji povećanja standarda građana Slavonije, Baranje i Srijema te povratka u Hrvatsku onih koji su potražili posao u drugim zemljama, što se već događa.

Zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić naglasio kako su od osnivanja Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, u proteklih gotovo sedam godina, realizirani brojni projekti, a Županija je redovito u samom vrhu po povlačenju sredstava iz fondova Europske unije. 

Podsjetio je da su realizirani strateški projekti kao što su Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće, Gospodarski centar OBŽ i Objedinjeni hitni bolnički prijem KBC Osijek, čija je ukupna vrijednost gotovo 40 milijuna eura, no ukupna dobit njihove izgradnje nadmašuje financijske vrijednosti jer su projekti donijeli i nova radna mjesta, veću kvalitetnu usluga i viši standard. Podsjetio je i na mnoge projekte u prometu, energetskoj učinkovitosti, zdravstvenoj zaštiti, izgradnji komunalne i društvene infrastrukture te drugim područjima, a čija se realizacija pomogla i poticala kroz aktivnosti Savjeta te kvalitetnom suradnjom na svim razinama, od lokalne preko županijske do nacionalne razine na čelu s Vladom i premijerom.

- Zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima i spremni nastaviti realizaciju svih planiranih i započetih projekata, kao i novih projekata koje nam omogućava novo programsko razdoblje 2021.-2027. godine, osobito na području unaprjeđenja sustava znanosti i obrazovanja, turizma i poljoprivrede. Osobitu pozornost posvetit ćemo nastavku jačanja zdravstvenog sustava, pri čemu osobito mislim na izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, najveće i najvažnije investicije istočne Hrvatske. Našu pozornost ove i narednih godina usmjeravamo isto tako na završetak izgradnje I. gimnazije u Osijeku, projekt koji za sada financira Županija. Želimo otvoriti novu fazu rekonstrukcije dvorca Eugena Savojskog u Bilju, razmatramo mogućnosti novih faza Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće, Gospodarskog centra OBŽ i drugih projekata - rekao je Mato Lukić.

Zahvalio je premijeru Plenkoviću i članovima Savjeta što su sjednicu u Đakovu obilježile iznimno važne i aktualne teme za Osječko-baranjsku i sve slavonske županije - od ulaganja u poljoprivredu i kontinentalni turizam preko ulaganja u Vukovar do povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, što ima višestruko i veliko značenje ne samo za ovo područje nego za cijelu Hrvatsku.

- Osječko-baranjska županija u zadnjih gotovo sedam godina ima jasnu viziju i strategiju svog razvoja, imamo konkretne inicijative i strateške projekte, znamo kako ih želimo i možemo realizirati, i to i činimo, a u tomu imamo razumijevanje i podršku Vlade RH, na čemu i ovom prigodom zahvaljujem - poručio je Lukić.

Podpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem predstavio je projekt povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir.

- Do 2026. godine u Beli Manastir, u novu vojarnu, doći će oko 800 vojnika, a vrijednost ulaganja je 28 milijuna eura. To je velika stvar za Baranju, koja će pozitivno utjecati i na gospodarstvo Osječko-baranjske županije, ali i pružiti sigurnosni aspekt istoku Hrvatske - naglasio je ministar obrane Ivan Anušić.

Prije sjednice Savjeta, premijer Plenković sa ministrima i suradnicima se u sjedištu Đakovačko-osječke nadbiskupije sastao se s nadbiskupom mons. Đurom Hranićem, a potom je posjetio gradilište nove zgrade Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Đakovu, projekt vrijedan oko tri milijuna eura.

Povodom dodjele UNESCO-ovih povelja hrvatskim nositeljima multinacionalne nominacije „Tradicije uzgoja lipicanaca“ koja je krajem 2022. godine upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, premijer je sudjelovao na prigodnoj svečanosti u Državnoj ergeli Đakovo. Dobitnici povelja su Državna ergela Đakovo i Lipik, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek te konjogojske udruga Čepin, Slavonija, Koška i Široko Polje.

- Lijepa je prigoda da smo uoči sjednice Savjeta, danas na Ergeli Đakovo imali priliku vidjeti konje lipicance koji predstavljaju jedan dio hrvatskog kulturnog identiteta. Inače, ergela je na nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara uvrštena 2017. godine te se na taj način pridružila ostalim dobrima kojima se ponosimo, njih čak 222. Također, sjajan uspjeh ergela je polučila i na multinacionalnom zahtjevu za upis i uvrštavanje tradicije lipicanaca na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, na čemu čestitam svima koji su doprinijeli da se ova važna aktivnost i tradicija upiše na svjetsku listu nematerijalne baštine. Sve to nam je putokaz da i dalje njegujemo prekrasne običaje uzgoja ove posebne pasmine konja koja je donijela dodatan doprinos onome što Đakovo, kao srce Slavonije nudi - kazao je Plenković.

Uoči sjednice Savjeta, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uručila je ugovor za energetsku obnovu zgrade Muzeja Đakovo, dok je ministar Marin Piletić uručio ugovore Udruzi osoba s invaliditetom Grada Požege i Županije Požeško-slavonske, Društvu multiple skleroze Virovitičko-podravske županije, Gradskom društvu Crvenog križa Valpovo i Udruzi Veličanka. Navedena četiri ugovora odnose se na sufinanciranje iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Poziva „Zaželi - prevencija institucionalizacije“. Vrijednost ugovora iznosi 5,27 milijuna eura, a kroz projekte će se zaposliti ukupno 112 osoba koji će pružati usluge pomoći za ukupno 672 osobe starije od 65 godina/osobe s invaliditetom.