U Belišću je, u Parku hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, danas (17. kolovoza 2026. godine) svečano otkrivena spomen-ploča posvećena poginulim pripadnicima Hrvatske vojske i policije, civilnim žrtvama Domovinskog rata te radnicima Kombinata Belišće. Ploču su otkrili te položili vijence i zapalili svijeće osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić i gradonačelnica Belišća Ivana Jerbić. Prigodnoj svečanosti nazočili su i brigadir Željko Kalić, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja, izaslanstvo Ministarstva unutarnjih poslova i Policijske uprave OBŽ, zapovjedništvo 107. brigade HV-a te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, obitelji poginulih i građani..

Postavljanje spomen-ploče inicirali su predstavnici Grada Belišća i Odbora za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata.

– Spomen-ploča će ostati trajno svjedočanstvo i podsjetnik da građani Belišća nisu zaboravili herojstvo svojih branitelja i civila tijekom Domovinskog rata. U povijesti postoje trenuci koji su najvažniji i koji iz ljudi izvlače ono najbolje. Jedan od takvih trenutaka nedvojbeno je bio Domovinski rat – vrijeme obrane naše domovine, naših gradova, naših obitelji i naše slobode. Građani Belišća, zajedno sa svojim susjedima iz Valpova, kao pripadnici 107. brigade Hrvatske vojske, pokazali su iznimnu hrabrost i odlučnost u obrani domovine, svoga grada i naše županije. Na tome smo im dužni trajno zahvaljivati i čuvati sjećanje na njih. Ne samo na one koji su poginuli i nestali tijekom Domovinskog rata nego i na sve hrvatske branitelje koji su nas napustili nakon rata. Ova će spomen-ploča desetljećima ostati mjesto trajnog sjećanja, okupljanja, zajedništva i molitve, stoga pozivam sve da dolaze, zastanu, prisjete se i poklone svima onima koji su utkali svoje živote u povijest ovoga grada i koji su svojim djelima pridonijeli očuvanju jedine naše domovine Hrvatske – istaknula je županica Tramišak, zahvalivši na inicijativi Grada Belišća i Odbora za branitelje za postavljanje ove spomen-ploče.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić zahvalio je obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i suborcima što zajedno čuvaju sjećanje na one koji su svoje živote utkali u slobodnu i neovisnu Hrvatsku, među njima i 402 djece. – Naša je generacija ostvarila stoljetni san hrvatskoga naroda, ali tu slobodu dugujemo ne samo hrvatskim braniteljima već i civilima, djeci, zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima HEP-a i svima koji su svojim radom i žrtvom pridonijeli obrani domovine. Njihova žrtva obvezuje nas da budemo odgovorni, složni i spremni štititi hrvatski interes, posebice u ovim teškim i politički tmurnim vremenima te da budućim generacijama prenesemo istinu o Domovinskom ratu kako se takve tragedije više nikada ne bi ponovile – naglasio je ministar Anušić.

- Danas smo se okupili pred ovom spomen-pločom kako bismo trajno sačuvali sjećanje na poginule i preminule hrvatske branitelje, civilne žrtve Domovinskog rata te sve građane i radnike Belišća koji su svojim radom, hrabrošću i odgovornošću pridonijeli obrani i opstanku našega grada. U najtežim ratnim danima Belišće je pokazalo zajedništvo – branitelji, policija, civili i radnici stali su zajedno u obranu svojih obitelji, domova, radnih mjesta i svoje domovine. Njihova žrtva obvezuje nas da čuvamo istinu o Domovinskom ratu i prenesemo je budućim generacijama, ali i da gradimo bolje, razvijenije i složnije Belišće bez podjela. Neka ova spomen-ploča bude trajno mjesto sjećanja, ponosa i zahvalnosti svima koji su u najtežim vremenima dali svoj doprinos slobodnoj Hrvatskoj – kazala je gradonačelnica Belišća Ivana Jerbić.

Tijekom Domovinskog rata Belišće je, zbog svog strateškog položaja na Dravi i blizine okupirane Baranje, bilo izloženo stalnim topničkim napadima. U obrani grada, Valpovštine te šireg istočnoslavonskog i baranjskog područja sudjelovali su brojni Belišćani, ponajprije kroz 107. brigadu Hrvatske vojske – „Vukove s Drave“, policijske i pričuvne postrojbe MUP-a, Narodnu zaštitu i radničke odrede.

Važan doprinos obrani dali su i radnici tadašnjeg Kombinata „Belišće“, koji su, unatoč ratnim uvjetima i granatiranju, održavali proizvodnju, organizirali straže i civilnu zaštitu te sudjelovali u izradi različitih sredstava i opreme za potrebe obrane. U ratnim okolnostima život je izgubio 21 radnik Kombinata.

U borbama za obranu Belišća i na baranjskom ratištu poginuo je 41 hrvatski branitelj s područja Belišća i Valpovštine, dok je više od 150 ljudi ranjeno.

Ova spomen-ploča trajno će svjedočiti o njihovoj hrabrosti, požrtvovnosti i doprinosu obrani domovine, čuvajući uspomenu na sve koji su u najtežim vremenima stali u obranu svoga grada, svoga kraja i slobodne Hrvatske.

U najvećem marijanskom svetištu na području Slavonije i Baranje, Svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu, i ove godine 15. kolovoza proslavljena je Velika Gospa. Svečanosti se tradicionalno odazvalo mnoštvo hodočasnika. Mnogi od njih krenuli su još noćas, kao i osječko-baranjska županica koja je s obitelji i prijateljima hodočastila iz Ivanovca do Aljmaša. Središnje euharistijsko slavlje svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić.

- Mogu reći da je bilo lijepo vidjeti veliku rijeku hodočasnika koji su iz smjera Osijeka išli prema Aljmašu. Aljmaš je i ovom prigodom pokazao da je i dalje jedno od naših najvećih svetišta koje privlači velik broj hodočasnika. Znamo da na području Osječko-baranjske županije imamo još svetišta, u Popovcu i Dragotinu, koja su također redovito i rado posjećena, ali  Aljmaš je već stoljećima jedno posebno mjesto. Zaista, svim vjernicima želim blagoslovljen blagdan Velike Gospe, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Svim hodočasnicima čestitam ovaj veliki blagdan i želim da njihove nakane budu blagoslovljene - kazala je županica Tramišak.

Nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić istaknuo je kako je središnja poruka uskrsna nada. – Čovjek nije stvoren za grob, nego za zajedništvo s Bogom, a Blažena Djevica Marija prva je među nama uzeta u nebesku slavu. Današnja liturgijska čitanja kroz simboliku Kovčega saveza i zmaja podsjećaju nas na savez Boga i čovjeka, ali i na opasnost svakog oblika kojim se ugrožava i oduzima ljudski život. Posebno je važno štititi dostojanstvo i pravo osoba s invaliditetom te pružiti podršku obiteljima koje se o njima brinu, što će biti i središnja tema ovogodišnjeg Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Aljmašu. Pozivam stoga sve vjernike naše nadbiskupije da budu dobri domaćini hodočasnicima i da svojim sudjelovanjem svjedoče važnost obitelji, života, dostojanstva i uključivanja svakog čovjeka u život Crkve i društva – naglasio je mons. Hranić.

- Radujemo se što danas Veliku Gospu možemo proslaviti s velikim mnoštvom hodočasnika u Svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu, gdje smo nastojali osigurati što bolje uvjete za njihov  boravak – rekao je aljmaški župnik i upravitelj svetišta Tomislav Ćurić te dodao kako su u protekloj godini obnovljeni župno-pastoralno središte i župna kuća, kao i kuća za prihvat svećenika i hodočasnika, te izgrađeno parkiralište. – Posebno nas raduje nova kapela u kojoj će vjernici moći moliti i častiti Gospu. Želja nam je nastaviti razvijati svetište i u materijalnom i u duhovnom smislu kako bi svaki hodočasnik iz Aljmaša otišao obnovljen u vjeri, nadi i ljubavi, uz Gospin zagovor i Božji blagoslov – istaknuo je vlč. Ćurić.

Kod spomen-obilježja „Vrata slobode“ u osječkom prigradskom naselju Nemetin danas (14. kolovoza 2026. godine) prigodnim programom obilježen je Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora i 34. godišnjica najveće razmjene zatočenika srpskih koncentracijskih logora u Domovinskom ratu.

U znak sjećanja na taj događaj, a osobito na sve žrtve srpskih logora, položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Skupu su nazočili osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar obrane Ivan Anušić, saborski zastupnik Stipo Mlinarić ujedno izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, bivši logoraši, članovi njihovih obitelji i prijatelji.

- Ovo je velik i važan datum u povijesti Domovinskog rata. Datum koji je donio slobodu zatočenima, ali i svjetlo nade da će Hrvatska biti oslobođena i da će iz Domovinskog rata izaći kao pobjednica. Hvala svima koji su izdržali strahote logora i koji su nakon svega nastavili živjeti i graditi svoj život u slobodnoj Hrvatskoj. Posebno zahvaljujem svima koji su i danas ovdje, koji čuvaju istinu o Domovinskom ratu i ne dopuštaju da u zaborav padne ono što se događalo tijekom 90-ih godina. Posebno želim istaknuti koliko je i danas važno nastaviti brinuti o našim nestalima i učiniti sve što možemo kako bismo pronašli 1700 osoba koje se još uvijek vode kao nestale. Naša je obveza utvrditi sve okolnosti i činjenice, pronaći nestale i vratiti ih njihovim obiteljima kako bi ih mogli dostojanstveno pokopati. To je dug prema njima i njihovim obiteljima, ali i način da do kraja iskažemo istinu o Domovinskom ratu i svemu što se događalo tijekom velikosrpske agresije. Još jednom, svim preživjelim zatočenicima koji su prošli strahote logora, svim hrvatskim braniteljima i svima onima koji su danas još uvijek s nama, želim prije svega dobro zdravlje i dug život – naglasila je županica Tramišak.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić prisjetio se dana kada je na Trgu Ante Starčevića bio organiziran doček zarobljenika. – Bila je to neopisiva sreća za one koji su dočekali svoje najbliže, ali istodobno i neopisiva tuga za one koji nisu dočekali nikoga, iako su se nadali da će im se njihovi najmiliji vratiti iz zarobljeništva. Neki su se vratili nakon nekoliko mjeseci u drugim razmjenama, ali nažalost, mnogi se nikada nisu vratili. I danas ih vodimo kao nestale ili poginule. Stoga se danas prisjećamo svih onih koji, nažalost, nisu bili obuhvaćeni tom razmjenom, ali i svih onih koji su se tada vratili svojim domovima i obiteljima te su danas s nama. Prisjećamo se tog trenutka i događaja s posebnim poštovanjem i zahvalnošću te ćemo ga obilježiti na dostojanstven način – kazao je ministar Anušić.

- Uz snažnu podršku Ministarstva hrvatskih branitelja nastavljamo prikupljati svjedočanstva i dokumentaciju kako bismo ostvarili pravo logoraša na ratnu odštetu i dokazali pred nadležnim institucijama istinu o zločinima počinjenima u Srbiji. Unatoč pokušajima iskrivljavanja povijesti i izjednačavanja žrtve i agresora, vjerujemo da će pravda biti ostvarena i da će prve konačne sudske odluke biti donesene u korist hrvatskih branitelja i logoraša – rekao je Damir Buljević, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije.

Članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora organizirali su obilježavanje kako bi podsjetili na jedan od najemotivnijih trenutaka novije hrvatske povijesti, 14. kolovoza 1992. godine, kada je na toj lokaciji oslobođeno 714 hrvatskih branitelja i civila, većinom branitelja Vukovara, koji su – nakon prosječno 250 dana provedenih u srbijanskim koncentracijskim logorima Stajićevo, Begejci i Niš – prvi put ponovno stali na slobodno hrvatsko tlo. Prema podacima HDLSKL-a, oko 30.000 branitelja i civila prošlo je kroz srpske logore i zatvore.

Obilježavanje se svake godine održava kod spomen-obilježja „Vrata slobode“, koje simbolizira povratak zatočenika na slobodni teritorij. To mjesto i danas ostaje simbol boli, ali i nade – mjesto gdje se patnja pretvorila u slobodu.

Polaganjem vijenaca uz spomenik ispred zgrade Policijske postaje u Belom Manastiru danas (13. kolovoza 2026. godine) odana je počast hrvatskim policajcima koji su poginuli na području Baranje tijekom Domovinskog rata. Time je obilježena i 35. godišnjica osnutka hrvatske policije u Baranji te prisjećanje na prva stradavanja hrvatskih policajaca na tom području. Naime, 13. kolovoza 1991. godine, prilikom obavljanja redovitog policijskog posla, kontrole prometa, iz zasjede su ubijeni policajci Marijan Kuzman i Zoran Sinanović, a ranjen je Darko Maltar. Potom je ubijen i pripadnik specijalne policije iz Osijeka Vidoja Marić, čija je jedinica napadnuta između Uglješa i Čeminca, dok su ranjeni Mirko Pongrac i Josip Županić. Tijekom Domovinskog rata ubijena su još četiri djelatnika Policijske postaje Beli Manastir - Stipa Matović, Ivan Švetak, Dalibor Huzanić i Kruno Pinjuh.

Vijence su položili i upalili svijeće županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, saborski zastupnik Stipan Šašlin u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora, brigadir Dražen Batrnek, izaslanik predsjednika RH, predstavnici Policijske uprave osječko-baranjske, Grada Belog Manastira i baranjskih općina te članovi obitelji i suborci poginulih te predstavnici braniteljskih udruga i udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

- Danas se s posebnim poštovanjem prisjećamo 35 godina od osnutka hrvatske policije ovdje u Belom Manastiru, ali i 35 godina od neprekidnog granatiranja kojemu je bila izložena policijska postaja. Hrvatska je policija, kako ovdje u Baranji i Belom Manastiru, tako i diljem RH, dala nemjerljiv doprinos obrani domovine u Domovinskom ratu i očuvanju hrvatskog teritorijalnog integriteta. Za njihovu hrabrost, žrtvu i sve što su učinili za slobodu naše Hrvatske dugujemo im veliku i trajnu zahvalnost. Zajedno sa svim hrvatskim braniteljima danas ćemo položiti vijence i zapaliti svijeće za sve poginule i stradale pripadnike hrvatske policije, kao i za sve hrvatske branitelje koji su svoje živote i zdravlje utkali u obranu Republike Hrvatske. Naša je velika dužnost čuvati i promovirati istinu o Domovinskom ratu te učiniti sve da događaji, žrtve i vrijednosti iz tog vremena nikada ne padnu u zaborav - kazala je županica Nataša Tramišak.

Nakon događaja iz 1991. godine, više od 25.000 Baranjaca bilo je prognano iz svojih domova. Upravo zato danas, 30 godina nakon njihova povratka, obilježavamo i datum njihova povratka u svoje domove i povratak policije u Policijsku postaju Beli Manastir.

- Ovi su datumi od iznimne važnosti, ne samo za Osječko-baranjsku županiju i Baranju nego i za cijelu našu domovinu Hrvatsku – dodala je županica Tramišak.

Ratni zapovjednik 4. policijske postaje Beli Manastir Anto Prgomet prisjetio se događaja otprije 30 godina kada su poginuli prvi policajci. – Oni su bili među prvim žrtvama ratnih događanja, suočeni s barikadama, napadima, zasjedama i višestruko nadmoćnijim neprijateljskim snagama, zbog čega smo se nakon toga morali izmjestiti prema Osijeku, gdje smo nastavili braniti domovinu. Tijekom Domovinskog rata poginulo je šest policajaca, a 78 ih je ranjeno, što svjedoči o velikoj žrtvi koju je hrvatska policija podnijela u obrani Baranje i Republike Hrvatske. Trideset godina nakon progona vratili smo se u svoje domove, ostvarivši ono u što smo cijelo vrijeme vjerovali i čemu smo se nadali – da ćemo ponovno biti u svojoj Baranji – rekao je Prgomet.

Uoči proslave Dana grada Virovitice, 792. rođendana i blagdana njegova nebeskog zaštitnika svetog Roka, u Kazalištu Virovitica održana je svečana sjednica Gradskog vijeća. Svečanosti je nazočila osječko-baranjska županica Nataša Tramišak te brojni uzvanici i gosti.

- Virovitica je grad bogate povijesti, ali prije svega grad vrijednih i marljivih ljudi, snažnog poduzetničkog i društvenog duha kojeg dva desetljeća vodi gradonačelnik Ivica Kirin. Neka ljudi, njihova predanost, znanje i ljubav prema svome gradu i dalje budu najveća snaga njegova razvoja – istaknula je županica Tramišak čestitajući Virovitičankama i Virovitičanima 792. rođendan njihova grada i blagdan sv. Roka, nebeskog zaštitnika Virovitice.

Virovitica ove godine slavi 792. rođendan. Dan grada obilježava se 16. kolovoza na blagdan sv. Roka, koji je zaštitnik grada. Proslava je spojena s tradicionalnom, višednevnom manifestacijom „Rokovo“ koja se ove godine održava od 13. do 16. kolovoza.

Iako zbog suše Osijek i okolica nemaju problema s najezdom komaraca kao prijašnjih godina, radovi na izgradnji Centra za kontrolu komaraca u Osijeku dobro napreduju. Trenutačno se izvode radovi na izgradnji drugog kata zgrade. Projekt je ukupne vrijednosti 2.,7 milijuna eura, a radovi se izvode u okviru projekta MOSQUITOLAB.

– Cilj je da tijekom sljedećih godinu dana budu završeni svi potrebni građevinski radovi, nakon čega slijedi opremanje laboratorija kako bi Centar mogao započeti s radom, što očekujemo krajem 2027. ili početkom 2028. godine. Zahvaljujući tome Osijek i Osječko-baranjska županija dobit će jedinstven laboratorij i Centar koji će se baviti suzbijanjem najezde komaraca, kontrolom invazivnih vrsta te sprječavanjem ove neugodne pojave koja utječe ne samo na javno zdravlje stanovništva nego i na gospodarstvo, turizam te opću kvalitetu života naših građana. Krajem lipnja potpisali smo sporazum o suradnji na kontroli komaraca s Gradom Osijekom te općinama Bilje, Petrijevci, Darda i Erdut. Međutim, kako bismo ovaj problem dugoročno rješavali na znanstvenoj i stručnoj razini, bilo je potrebno izgraditi ovakav Centar. Ovakvi centri nisu novost u Europskoj uniji ni u drugim državama svijeta koje se također bore s pojavom komaraca. Primjere dobre prakse stoga prenosimo u Hrvatsku, odnosno u Osijek i Osječko-baranjsku županiju te uspostavljamo sustav koji je već primijenjen u svijetu i koji daje dobre rezultate. Ovdje već postoji kvalitetan i stručan tim koji se ovom problematikom bavi iz godine u godinu. Stoga vjerujem da će ovaj Centar biti primjer dobre prakse u cijeloj Republici Hrvatskoj, a vjerojatno i šire – istaknula je županica Nataša Tramišak.

U Centru će djelovati tri laboratorija koji će se baviti različitim djelatnostima uz jasno definirane i specifične zadatke. Prvi će se baviti molekularnom dijagnostikom i otkrivanjem virusa koje komarci prenose, odnosno zaraznih bolesti opasnih za ljude, kao i identifikacijom i detekcijom invazivnih vrsta komaraca te razvojem metoda njihova suzbijanja. Drugi laboratorij koristit će posebne tehnike koje su već ustaljene u Europi, poznate kao SIT tehnika sterilizacije komaraca. Za njezinu provedbu bit će nabavljen rentgenski uređaj kojim će se provoditi sterilizacija. Treći laboratorij nastavit će aktivnosti koje i danas provodi DDD služba, a odnose se na kontrolu poplavnih komaraca koji godinama predstavljaju velik problem na našem području. Centar će imati i snažnu znanstveno-istraživačku ulogu jer počinje raditi ono što se u Hrvatskoj dosad nije provodilo, a tek je djelomično razvijeno u Europi. Povezujemo se s europskim institutima koji već rade na tome, prije svega u Mađarskoj, ali i u Italiji te Austriji, kako bismo usvojili i primijenili suvremene tehnike i metode suzbijanja komaraca koje su ondje već podignute na višu razinu.

Projekt MOSQUITOLAB dio je Interreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatskaka za financijsko razdoblje 2021. – 2027.7. godine, a projektirana nova zgrada Centra izvodi se uz postojeću zgradu Doma zdravlja Osječko-baranjske županije. Radovi su počeli u veljači ove godine, uz očekivani rok izgradnje od 18 mjeseci.