Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak danas (2. srpnja 2026. godine) je sa suradnicima te državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarkom Tušekom, predstavnicima HŽ-a i načelnikom Općine Bizovac Srećkom Vukovićem obišla radove na obnovi željezničke pruge Osijek – Koška u mjestu Bizovac.

Kroz Osječko-baranjsku županiju prolaze dvije važne pruge, odnosno dva važna prometna pravca: regionalni pravac Varaždin – Osijek – Dalj i Osijek – Vinkovci – Zagreb.

– Obje su željezničke pruge iznimno važne stanovnicima Osječko-baranjske županije kako bi što brže i kvalitetnije mogli stići u druge dijelove Hrvatske, posebice u Zagreb. Obnova željezničke pruge već je prije  potpisana s Vladom RH i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem te resornim ministrom. Zaista je lijepo vidjeti da se pojedine dionice pruge već obnavljaju i da će radovi uskoro biti završeni. U idućem će razdoblju, doznajemo, biti gotova i projektna dokumentacija za rekonstrukciju dionice željezničke pruge Novska – Vinkovci – Osijek, a uskoro očekujemo početak radova na dionici od Strizivojne do Donjih Andrijevaca, što je također bitno za stanovnike naše županije – kazala je županica Tramišak dodavši da će prometna infrastruktura dodatno osnažiti gospodarstvo, dolazak, ali i povratak stanovnika na naše područje.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je kako je obnova pruge Osijek – Koška vrijedna 25 milijuna eura. – Ta je pruga dio najveće regionalne pruge u RH koja spaja Varaždin i Osijek do Dalja. Ukupna vrijednost radova na toj regionalnoj pruzi je gotovo 230 milijuna eura. Dio je to velikog investicijskog paketa koji Vlada RH i HŽ Infrastruktura provode diljem zemlje, ukupne vrijednosti 1,7 milijardi eura. Obnovom pruge očekujemo i dolazak novih vlakova. Dosad je nabavljen 71, u isporuci je 19 novih vlakova, a idućih dana ćemo potpisati ugovor za još 6. Do kraja godine namjeravamo raspisati natječaj za još 31 novi vlak. Oni su vrijedni stotine milijuna eura, a razvijamo ih s hrvatskom znanošću i tehnologijom, s kompanijom Končar – naglasio je državni tajnik Tušek.

Zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin rekao je da su ulaganja u infrastrukturu, posebice prometnu u gradu Osijeku i ovom dijelu Hrvatske, dio velikog, povijesnog ciklusa ulaganja i da prometno povezivanje Osijeka i Osječko-baranjske županije s ostatkom Hrvatske sigurno utječe na gospodarski razvoj i povećava ekonomske aktivnosti.

Pero Semren, predsjednik Uprave Pružnih građevina, izvođača radova na ovom projektu, istaknuo je kako je dionica obnove pruge Osijek – Koška duga 32 kilometra i podijeljena je u tri poddionice. Dionica Osijek – Josipovac je završena, dionica Josipovac – Bizovac bit će gotova do kraja srpnja, a najveća dionica, od Bizovca do Koške bit će gotova do 30. lipnja iduće godine. – Prugu obnavljamo u cijelosti, mijenjamo trasu, pragove, tračnice, tucanik. Obnovljenom prugom vlakovi će moći voziti brzinom od 100 kilometara na sat – zaključio je Semren.

Načelnik Općine Bizovac Srećko Vuković podsjetio je da željeznička pruga kroz njihovu općinu prolazi već 130 godina te zahvalio Osječko-baranjskoj županiji, Vladi RH, resornom ministarstvu te Hrvatskim željeznicama što ulažu napore da se pruga obnovi i da opet putujemo brže, bolje i sigurnije.

Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak potpisala je danas (2. srpnja 2026. godine) s pročelnikom HGSS-a Stanice Osijek Krešimirom Burazinom Ugovor o sufinanciranju troškova izgradnje objekta baze HGSS-a Stanice Osijek u iznosu od 50.000,00 eura.

Hrvatska gorska služba spašavanja jedna je od važnih i temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite u RH i u Osječko-baranjskoj županiji. Trenutačno imaju 26 aktivnih članova i još 15 u pričuvi.

- Odlučili smo podržati Hrvatsku gorsku službu spašavanja u izgradnji njihove baze koju planiraju izgraditi kako bi imali adekvatno mjesto za rad i okupljanje volontera. Zahvaljujem im što su uvijek spremni među prvima i žurno izlazaći na intervencije u kriznim situacijama, posebice kad govorimo o teškim i nepristupačnim terenima. Svjesni smo različitih vremenskih ekstrema koji se, nažalost, događaju sve češće: poplave, požari i druge elementarne nepogode, a onda dolazi i do ugroze našeg stanovništva i imovine. Zahvaljujući ovakvim volonterima sigurni smo će ćemo biti spremni odgovoriti na sve potrebe i rješavati situacije, prije svega zaštititi život i zdravlje naših građana. Drago mi je što smo uspjeli osigurati sredstva u proračunu u iznosu od 50.000 eura za izgradnju njihova objekta. Dodatnih 15.000 eura smo im ove godine već donirali za redovan rad i opremu. Nadam se da će uspjeti zatvoriti financijsku konstrukciju, uz pomoć Ministarstva unutarnjih poslova – kazala je županica Tramišak.

HGSS Stanica Osijek trenutačno radi iz unajmljenog prostora u dvorani „Gradski vrt“ koji nije adekvatan za njihove potrebe. Osnovani su 2009. godine i otada pokušavaju naći primjeren prostor. – Zgrada će biti u Podravlju i za nju već imamo sve dozvole, a osigurali smo i dio novca, od potrebnih 560.000 eura, kako bismo mogli početi izgradnju. U novim ćemo prostorima moći održavati sastanke i redovite treninge, ali i skladištiti opremu za spašavanje. Ovaj trenutak i ovaj dan nam puno znače, stoga zahvaljujem županici i Osječko-baranjskoj županiji na financijskoj pomoći za izgradnju objekta, ali i na pomoći koju nam pružaju svake godine – zaključio je Burazin.

Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak potpisala je danas (1. srpnja 2026. godine) Sporazum o suradnji u programu kontrole komaraca između Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i općina Erdut, Bilje, Darda i Petrijevci.

- Potpisanim sporazumom omogućuje se ukupno 1,4 milijuna eura za tretiranje komaraca sa zemlje i iz zraka. Na taj se način problem najezde komaraca rješava još od 2023. godine, kada je bivši župan Ivan Anušić zatražio koordinirani pristup svih jedinica lokalne samouprave. Nastavni zavod za javno zdravstvo OBŽ-a dionik je u ovom procesu i daje nam preporuke za pravovremeno tretiranje. Znamo da ne možemo iskorijeniti komarce jer se nalazimo na poplavnom području, ali zajedničkom suradnjom možemo ih držati pod kontrolom. U tome nam od 2023. godine pomaže i Vlada RH sa 600.000 eura, a iz proračuna Osječko-baranjske županije svake godine izdvajamo 200.000 eura za ovu namjenu – kazala je županica Tramišak.

Prema informacijama iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, trenutačna je situacija zadovoljavajuća. Najizloženije su općine koje su i potpisnice Sporazuma, a nalaze se u blizini Kopačkog rita. - Svi potpisnici Sporazuma sudjelovat će s određenim iznosom, no pozivam i ostale općine da se uključe. Na ovaj način rješavamo važan javnozdravstveni problem, štitimo zdravlje ljudi, ali i naše gospodarstvo i turizam. S obzirom na porast broja turista koji imamo iz godine u godinu, možemo reći da se turizam može odvijati neometano, jer na ovaj način stavljamo komarce pod kontrolu – dodala je županica Nataša Tramišak.

- Od početka sezone komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo izdao je 62 preporuke za tretiranje. Podaci od jučer (30. lipnja 2026. godine) pokazuju povećani broj komaraca koji zahtijeva tretman u Kopačevu i Halaševu, dok je, recimo, na području Pampasa broj komaraca i do 8 puta manji. Monitoringe radimo i nekoliko puta tjedno, ako treba, kako bi se kontrolirao broj komaraca i odmah reagiralo – istaknula je ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo OBŽ-a Dubravka Vuković te dodala kako je u tijeku izgradnja Centra za kontrolu komaraca kojim će se omogućiti sustavnija i bolja kontrola pojave komaraca na ovom području.

Načelnik Općine Bilje rekao je kako su oni, zbog blizine Kopačkoga rita, najugroženiji. – Naši se mještani pretežito bave poljoprivredom, povrtlarstvom i turizmom i prije smo imali velike probleme zbog komaraca. Zahvaljujući suradnji koju već tri godine imamo s Osječko-baranjskom županijom, Vladom RH i susjednim općinama, taj je problem puno manji i lakše ga rješavamo – naglasio je Cickaj.

Zadovoljstvo suradnjom izrazio je i načelnik Općine Petrijevci Ivo Zelić. – Zahvaljujem Županiji i kolegama načelnicima što smo zajedno i razumno pristupili ovom problemu. Nećemo ga nikad riješiti do kraja, no podnošljivije je – dodao je Zelić.

– U posljednje tri godine imamo manje problema s najezdom komaraca. Znatno nam je lakše što svi zajednički djelujemo i time postižemo bolji učinak – kazao je načelnik Općine Darda.

Polaganjem vijenaca poginulim i umrlim pripadnicima 107. brigade ZNG-a RH pred spomen-križem na Gradskom groblju u Valpovu danas je (30. lipnja 2026. godine) obilježena 35. obljetnica osnutka 107. brigade Zbora narodne garde, koja je dala izniman doprinos u obrani i očuvanju suvereniteta Republike Hrvatske. Potom je uslijedilo polaganje lovorova vijenca kod spomen-obilježja 107. brigade HV-a.

Uz „Vukove s Drave“, kako su se nazivali pripadnici ove brigade, programu obilježavanja 35. obljetnice ustroja 107. brigade ZNG-a RH nazočili su članovi obitelji poginulih i umrlih pripadnika ove postrojbe, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, saborski zastupnik Stipan Šašlin, gradonačelnik Grada Valpova Matko Šutalo, izaslanstva vojske i policije, članovi ratnoga zapovjedništva brigade te predstavnici braniteljskih i drugih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

– Danas se sjećamo osnutka 107. valpovačke brigade i iskazujemo počast svim poginulim i umrlim pripadnicima. Zahvaljujemo im na velikom i nemjerljivom doprinosu u obrani ne samo Valpova nego i cijele Slavonije i Baranje i Republike Hrvatske koju su svojim doprinosom stvorili – kazala je županica Tramišak.

107. brigada ZNG-a RH utemeljena je 28. lipnja 1991. zapoviješću generala Martina Špegelja, tadašnjega ministra obrane Republike Hrvatske, sa zapovjednim mjestom u Valpovu. Zona odgovornosti 107. brigade bilo je područje tadašnjih općina Valpovo, Donji Miholjac, Našice i Đakovo, a jedno vrijeme i općine Orahovica. Zahvaljujući 107. brigadi okupator iz Baranje nikad nije uspio prići rijeci Dravi i izravno ugroziti naselja uz nju.

Najveći i najteži zadatak 107. brigada imala je 1992. godine u operaciji „Baranja“ kojom je trebao biti oslobođen taj dio okupiranoga teritorija RH. Odlukom Ministarstva obrane RH od 27. srpnja 1994. godine, brigada je preustrojena u 107. domobransku pukovniju.

Kroz postrojbe 107. brigade prošlo je oko 4500 vojnika, kroz postrojbe 107. domobranske pukovnije oko 3000, a kroz postrojbe Narodne zaštite oko 1500 vojnika.

Svoj život za slobodu Hrvatske dalo je 40 pripadnika 107. brigade HV-a te 4 pripadnika 107. domobranske pukovnije, a ranjeno je 266 vojnika. Brigada je odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu.

Osnovna škola Darda jedna je od 19 osnovnih škola koje su u procesu rekonstrukcije i dogradnje radi prelaska na jednosmjensku nastavu, stoga je županica Nataša Tramišak danas (30. lipnja 2026. godine) obišla radove zahvaljujući kojima će se prostor škole proširiti za 605 četvornih metara.

- Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Darda vrijedna je 1,8 milijuna eura, a sufinancira se s više od 90 % sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Vlade Republike Hrvatske. Uz uvođenje jednosmjenske nastave cilj nam je osigurati moderne uvjete djeci za provođenje odgojno-obrazovnog procesa. Za djecu s poteškoćama u razvoju bit će osigurano 6 učionica, a rekonstruirat će se i postojeća zgrada škole u koju će biti ugrađeno dizalo i jedna dodatna učionica. Vjerujem da ćemo tako osigurati kvalitetne prostorne uvjete djeci koji će koristiti i budućim generacijama – kazala je županica Tramišak.

Rekonstrukcijom i dogradnjom na području Baranje obuhvaćeno je pet osnovnih škola ukupne vrijednosti oko 14,2 milijuna eura. Osnovna škola Bilje je završena. U tijeku su radovi na dogradnji ove škole te osnovnih škola Šećerana i Jagodnjak, a uskoro će početi i radovi na Osnovnoj školi „Dr. Franjo Tuđman“. – Drago nam je čuti da je stabilan broj djece koja se upisuju u naše osnovne škole te da se upisuju i novi jer se vraćaju mlade obitelji – naglasila je županica.

Načelnik Općine Anto Vukoje dodao je kako je Općina Darda poznata po doseljavanju novih obitelji i to s više djece, pa dječji vrtić i škola imaju potrebe za novim kapacitetima. – Zahvaljujem Osječko-baranjskoj županiji i Vladi RH na dogradnji naše škole jer nam to doista treba. Već sada imamo više od 40 novih obitelji koje su doselile u našu općinu – istaknuo je Vukoje.

- Dogradnja škole nam puno znači jer će to uvelike utjecati na kvalitetu rada, ali i na sigurniji i primjereniji boravak djece u školi. Ove smo godine upisali petero djece više u prve razrede nego prošle školske godine – naglasila je ravnateljica škole Nataša Mumlek.

Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Darda dio je snažnog investicijskog ciklusa u obrazovnu infrastrukturu na području Osječko-baranjske županije ukupne vrijednosti 74,4 milijuna eura, od čega je 61,6 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je 12,8 milijuna eura iz proračuna Osječko-baranjske županije.

Od prijavljenih 19 projekata, već ih je 18 odobreno putem NPOO-a i radovi su u tijeku, dok je jedan projekt u evaluaciji, a OŠ Bilje u potpunosti je završena.

Ulaganjem u obrazovnu infrastrukturu dugoročno podižemo standard obrazovanja i stvaramo temelje za kvalitetniju budućnost mladih generacija. Nastavljamo s ovakvim ulaganjima kako bismo osigurali jednake uvjete za svu djecu na području naše županije.

Vrhunac sedmodnevne manifestacije 58. Ljeta valpovačkog održan je sinoć (28. lipnja 2026. godine) svečanom povorkom folklornih skupina i šokačkih zaprega te smotrom folklora ispred dvorca Prandau-Normann. Sudjelovale su skupine iz čitave Slavonije te gosti iz susjednih zemalja. Svako društvo pokazalo je svoje bogate i jedinstvene narodne nošnje. U svečanom su programu sudjelovale i šokačke zaprege kojima su se folkloraši provozali valpovačkim parkom.

Programu je nazočio zamjenik županice Goran Ivanović. Folklorne su skupine, unatoč vrućini, odradile sjajne nastupe, a pjesma i ples orili su se parkom i dvorcem, dok su posjetitelji uživali u spoju kulture i tradicije. Ljeto valpovačko već gotovo šest desetljeća uspješno povezuje različite običaje i kulturnu baštinu potvrđujući svoju ulogu u očuvanju tradicijske kulture. Program je još jednom pokazao da glazba i folklor ne poznaju granice te da upravo ovakvi susreti stvaraju nova prijateljstva i čuvaju bogatu kulturnu baštinu za buduće generacije.