Dan jedinstvenog europskog broja 112 obilježen je danas, 12. veljače 2019. godine, u Područnom uredu Centra 112 u Osijeku, a prigodnom sastanku nazočio je zamjenik župana Goran Ivanović, ujedno načelnik Stožera Civilne zaštite Osječko-baranjske županije.

Voditelj osječkog Centra 112 Zvonko Grgec istaknuo je kako je 2018. godine ovaj Centar ukupno zaprimio 120.618 telefonskih poziva, odnosno prosječno 331 poziv svakog dana. Od tog broja prema policiji je preusmjereno 13.528 poziva, prema vatrogascima 1.547, a prema hitnoj medicinskoj pomoći 17.069 poziva. Iako Državna uprava za zaštitu i spašavanje od početka ove godine djeluje u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova, način rada Centra 112 praktično je isti. Naravno, nastoji se provesti daljnja unaprjeđenja u radu, što se bilježi osobito u modernizaciji opreme, a sve u cilju snažnijeg rada u službi građana.

- Dobro je što se i na ovaj način podsjećamo koliko je Služba 112 bitna. Pozivom na broj 112 svaki građanin može dojaviti bilo kakvu devijaciju, kao požar, poplavu ili bilo koji drugi događaj, te biti siguran da je poziv primljen i raspoređen ostalim žurnim službama. Ovaj sustav sada treba iskoristiti za daljnju dogradnju - rekao je zamjenik župana Ivanović te pojasnio:

- Žurne službe poput hitne medicinske pomoći, vatrogasaca, policije, HGSS-a i Crvenog križa čine Stožer Civilne zaštite, a Osječko-baranjska županija želi napraviti Operativni centar za njihovu obuku te zapovjedni centar. Smatramo da su dobra priprema i obuka žurnih službi na jednom mjestu izuzetno važni za kvalitetno reagiranje u slučaju potrebe. Župan Ivan Anušić dao je suglasnost za traženje optimalne lokacije za takav centar, pa se razmatra nekoliko mogućih lokacija. Kada riješimo imovinsko-pravne odnose za lokaciju, kroz fondove EU osigurat će se sredstva za izgradnju Centra - rekao je.

U svim državama Europske unije broj 112 koristi se kao jedinstveni broj za hitne službe od 1991. godine, a u Hrvatskoj od 2005. godine.

U 2018. godini na razini Republike Hrvatske zaprimljeno je 1.487.042 poziva na broj 112 od kojih je 61,3 % bilo namjenskih, 38,3 % nenamjenskih i  0,4 % zlonamjernih poziva. Pozivi su se odnosili na 425.599 događaja od kojih je 58,3 % bilo medicinskih, 32,0 % sigurnosnih, 6,0 % složenih i 3,7 % vatrogasnih.

Značajke i prednosti broja i Sustava 112 za građane i turiste te za sve hitne službe su:

• Broj 112 građanima i turistima dostupan je 24 sata dnevno, a pozivi su besplatni sa svih javnih telefonskih govornica, mobilnih ili fiksnih telefonskih priključaka.
• Pozivatelj ne mora poznavati telefonske brojeve hitnih službi te njihove teritorijalne i strukovne nadležnosti, što je posebno značajno za turiste ili pozivatelje u stresnim okolnostima.
• Pozivom na broj 112 može se dobiti pomoć bilo koje hitne službe: policije, vatrogasaca, hitne medicinske pomoći, gorske službe spašavanja, službe traganja i spašavanja na moru, inspekcijske ili komunalne službe te udruga građana koje su svojim aktivnostima i sposobnostima vezane za sustav civilne zaštite, kao što su lovci ili ronioci.
• Sustav 112 omogućava lociranje pozivatelja na broj 112 te može pružiti mogućnost sporazumijevanja s pozivateljem na stranom jeziku.
• Pozivom na broj 112 štedi se vrijeme jer pozivatelj jednim pozivom paralelno alarmira nekoliko službi, odnosno operater na broju 112 nakon dojave hitnog slučaja alarmira i komunikacijski koordinira sve hitne i druge nadležne službe u određenoj situaciji.
• Hitne službe u svom operativnom radu nisu ometane zlonamjernim, nenamjenskim ili višestrukim opetovanim pozivima o istom hitnom slučaju jer im operater na broju 112 takve pozive ne prespaja.

Kako bi raspravili o mjerama i aktivnostima kojima treba poboljšati život osoba s invaliditetom, u organizaciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku danas, 11. veljače 2019. godine, u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije u Osijeku održana je Savjetodavna regionalna radionica o provedbi i praćenju provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a.

Kako je uvodno istaknula Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Nacionalna strategija donosi 76 mjera u 16 područja te više od 200 provedbenih aktivnosti. Za mnoge mjere zadužene su jedinice lokalne samouprave, upravo gdje žive osobe s invaliditetom, a cilj Strategije je da ih što više i ostane živjeti u matičnim sredinama te da im se u tom cilju svugdje osigura pristupačnost uslugama, javnim objektima i sadržajima života. - Nepristupačnost uslugama je najveći problem za osobe s invaliditetom, što je posebice izraženo u manjim sredinama. Cilj je današnje radionice osvijestiti jedinice lokalne samouprave da su dužni brinuti o svojim građanima na jednak način kao što brinu i o onim građanima koji nemaju poteškoće. Pomaka neće biti bez planova, strategija i programa koji će osigurati i određena sredstva te jasno usmjeriti djelovanje na rješavanje problema, rekla je.

Na radionici su sudjelovali koordinatori iz pet slavonskih županija, predstavnici organizacija civilnog društva i javnih ustanova s kojima surađuju predstavnici općina, gradova i županija u svrhu provedbe mjera, a pozdravio ih je zamjenik župana Goran Ivanović. Naglasio je da u Hrvatskoj živi 511.000 osoba s invaliditetom, što je 11,5 posto stanovništva te im je društvena zajednica dužna pomoći.

- Problem je zaista kompleksan, no pred nama je niz mjera za čije provođenje regionalna samouprava mora naći svoje mjesto, a župan Ivan Anušić sa svojom upravom priprema paket mjera koje možemo odraditi u provođenju Nacionalne strategije. Lokalne i regionalne samouprave mogu pomoći invalidima, i to posebno radno sposobnima na barem polovicu radnog vremena na nekom od poslova u njihovoj ingerenciji. Trebamo pomoći i ljudima koji se brinu o invalidima, odnosno osobama koje su stopostotno nesposobne za rad. Nacionalnoj strategiji rok ističe 2020. godine i potrebno je brzo djelovati te se nadam da ćemo danas dobiti konkretne smjernice. Želimo ugraditi dio naše županijske politike u ovaj problem i pomoći barem jednom dijelu invalida na našem prostoru - rekao je zamjenik župana Goran Ivanović.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Ivana Stanić ističe da je krajem 2018. godine upravo zbog Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Osječko-baranjska županija imenovala članove tima iz raznih područja. - Tim će se sastati u veljači i ima zadaću donijeti program izjednačavanja mjera usmjerenih na Strategiju. Vjerujemo da će usvojiti program koji ima zadaće poput uklanjanja građevinskih prepreka u svrhu pristupa osobama s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Osječko-baranjska županija, a tu su i planovi osiguranja informacijske podrške i opremanja zdravstvenih ustanova. Poznato je da Osječko-baranjska županija već djeluje u okviru tih zdravstvenih i socijalnih mjera te provodi programe i projekte, a pomoću Regionalne radionice za pružanje i provedbu mjera Strategije bit će sveobuhvatnije, rekla je pročelnica Stanić. 

Nakon uvodnih riječi savjetnice ministrice Zvjezdana Bogdanović, voditeljice Odjela Branke Zečević i dr. sc. Anke Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, uslijedila je rasprava s osvrtima i pitanjima sudionika skupa o provedbi, praćenju i izvještavanju te zajedničko utvrđivanje mogućih rješenja pojedinih problema.

Čak 163 mladih poljoprivrednika s područja istočne Hrvatske danas, 11. veljače 2019. godine, potpisao je ugovore o financiranju za mjere 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ i 6.2.1. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“. Riječ je o provedbi mjere M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2020., odnosno projektima koji su nakon obrade i kontrola Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobili odobrenje za provedbu aktivnosti koje su naveli u svom poslovnom planu. Ukupna vrijednost odobrenih ugovora iznosi 58,8 milijuna kuna, a potpisao ih je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

- Ova konkretna mjera i novac namijenjeni su poljoprivrednicima i zato je to odlična vijest za sve nas u Slavoniji, Baranji i Srijemu, osobito za poljoprivrednike koji tu žive, rade i žele proširiti svoj posao. Naravno, uz ove izravne mjere Ministarstva koje će pomoći ovim mladim ljudima, Osječko-baranjska županija usporedno radi niz drugih mjera i aktivnosti. Stoga smo uoči svečanog potpisivanja ugovora, s ministrom Tomislavom Tolušićem održali radni sastanak u sjedištu Županije te konkretno razgovarali o narednim aktivnostima u realizaciji projekta Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, za čiju se izgradnju već radi projektna i druga dokumentacija, kao i o izgradnji sustava navodnjavanja, provođenju programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na području Županije i ugovorima o zakupu - istaknuo je župan Ivan Anušić prilikom uručenja ugovora.

Prema danas potpisanim ugovorima svaki mladi poljoprivrednik, korisnik operacije 6.1.1., dobiva mogućnost iskoristiti 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno 100 % potpore za cijeli niz aktivnosti koji doprinose razvoju gospodarstva, od kupnje poljoprivrednog zemljišta i alata, podizanja novih nasada, izgradnju prostora za izravnu prodaju svojih proizvoda i slične namjene. Taj novac namijenjen je onima kojima će poljoprivreda biti glavno zanimanje i bit će obveznici doprinosa za socijalno osiguranje po osnovi poljoprivrede (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) najmanje 5 godina nakon konačne isplate potpore. S druge strane, 20.000,00 eura omogućeno je onima kojima poljoprivreda neće biti glavno zanimanje i koji neće biti obveznici doprinosa za socijalno osiguranje po osnovi poljoprivrede.

Iznos od 50.000,00 eura odobren je i poljoprivrednicima koji su prvi korisnici vrlo zanimljive operacije 6.2.1., a koji žele svoj poljoprivredni posao proširiti na nepoljoprivredne aktivnosti. Oni mogu ugovoreni novac iskoristiti za npr. mehaničarske radnje, turističke djelatnosti, kušaonice vina, proizvodnju kolača, likera, eteričnih ulja, peleta, ali i djelatnost uređenja krajolika, čuvanja djece te starijih i nemoćnih osoba.

U naredne četiri godine osječka Tvrđa bit će veliko gradilište. Na prostoru od 30.000 četvornih metara uskoro slijedi cjelovito raskopavanje ulica, vađenje dotrajalih instalacija i njihova zamjena novima, a potom vraćanje izgleda ulica u prvobitno stanje. Pri tomu će se nastojati što manje ometati uobičajeni život Tvrđe, pa će se na primjer postojeću infrastrukturu održavati u funkciji do zadnjeg trenutka prije spajanja nove. Riječ je o europskom projektu „Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe“ kojim će se osnovne funkcije Tvrđe unaprijediti te staviti u potpunu svrhu poslovne i turističke namjene u skladu s današnjim standardima zaštite spomeničke vrijednosti.

U Muzeju Slavonije u Osijeku tako je danas, 8. veljače 2019. godine, održano svečano potpisivanje Ugovora za projekt „Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe“. Potpisali su ga ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric i gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić, a događaju je nazočio župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Ministrica Žalac rekla je da je ovo najveći strateški projekt Urbane aglomeracije Osijek financiran kroz ITU mehanizam. Njegova ukupna vrijednosti iznosi 90 milijuna kuna, a 64,5 milijuna kuna iznose bespovratna sredstava. Dodala je kako vrijednost projekata iz EU fondova za Grad Osijek iznosi 1,4 milijardu kuna, dok je vrijednost projekata za Osječko-baranjsku županiju 3,4 milijarde kuna. U okviru 39 milijuna eura raspoloživih sredstva ITU mehanizma za Urbanu aglomeraciju Osijek najavila je potpisivanje novih projekata; biciklističke staze, IT park… Pojačane aktivnosti na korištenju europskih fondova smatra rezultatom partnerstva, kvalitetne pripreme i suradnje.

Prije potpisivanja ugovora, ministrica Gabrijela Žalac, ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric, župan Ivan Anušić i gradonačelnik Ivan Vrkić te njihovi suradnici održali su radni sastanak na komu su razgovarali o projektima u turizmu te aktivnostima u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem.

Ministrica Gabrijela Žalac, ravnatelj SAFU Tomislav Petric i župan Ivan Anušić danas su posjetili i Beli Manastir. S gradonačelnikom Tomislavom Robom potpisali su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Izgradnja PEER centra“ (Poslovni, edukacijski, ekološki i razvojni centar), pripremljenog u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. Ukupna vrijednost ovog projekta uređenja nekadašnjeg beljskog restorana u prigradskom naselju Šećerana u poslovne prostore za poduzetnike, prostore za radionice, hostel, vrtić i druge sadržaje iznosi 32,4 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 85 %, odnosno 27,5 milijuna kuna.

Potom su obišli lokacije dva projekta u provedbi; Osnovnu školu dr. Franje Tuđmana u Belom Manastiru gdje se uređuju prostori za produženi boravak te Društveni dom koji se uređuje u prigradskom naselju Branjin Vrh.

U dvodnevni posjet Osječko-baranjskoj županiji stigli su predstavnici turističkih agencija iz cijele Hrvatske, ali i susjedne Srbije. Studijsko putovanje prilikom kojeg obilaze turističke lokalitete organizirano je u okviru projekta „Central Danube Tour - Enhancing the tourism development in the Central Danube cross-border region“, a započeli su ga jučer u Baranji. Partneri projekta su JU Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije, Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Autonomne pokrajine Vojvodine, Upravni odjel za poljoprivredu i  ruralni razvoj Osječko-baranjske županije, Dunavski centar za kompetenciju i Grad Ilok, a uz Županijsku razvojnu agenciju njihov je boravak na području naše županije organizirala Turistička zajednica Osječko-baranjske županije. U Osijeku su se susreli s pročelnicom Upravnog odjela za kontinentalni turizam Osječko-baranjske županije Tatjanom Roth i županom Ivanom Anušićem.

- Ovakvi susreti samo su jedna od aktivnosti na kojima svakodnevno radimo u vezi turističke ponude i razvijanja turizma u Slavoniji i Baranji, razmijenili smo iskustva koja će nama pomoći da bolje usmjerimo svoju turističku ponudu prema krajnjim korisnicima usluga ovih agencija, a oni će moći iz prve ruke govoriti o bogatoj ponudi naše regije - rekao je župan Anušić i dodao kako najveći turistički događaj za Slavoniju tek slijedi, a to su Dani hrvatskog turizma koji će biti u Osijeku i Osječko-baranjskoj i ostalim slavonskim županijama.

Projekt Central Danube Tour ukupne je vrijednosti 575.856,20 eura, traje 20 mjeseci i upravo se aktivnostima tijekom idućih mjesec dana privodi kraju.

- Cilj projekta je poticanje razvoja turizma u prekograničnom područja putem povećanja kvalitete i raznolikosti turističke ponude kroz stvaranje i promociju zajedničke prekogranične turističke destinacije Srednjeg Podunavlja, uz stvaranje novih prekograničnih tematskih ruta, umrežavanje, povećanje znanja i kapaciteta dionika te valorizaciju turističkog potencijala cijele prekogranične regije - rekla je Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

- Imamo mnoge sličnosti koje možemo ponuditi i domaćim i stranim turistima, a ovo studijsko putovanje samo je dio projekta koji završava za mjesec dana - kaže Mislav Matišić, koordinator projekta te najavljuje predstavljanje na turističkim sajmovima u Berlinu, Beogradu i Zagrebu.

Sudionici studijskog putovanja s oduševljenjem govore o turističkim potencijalima koje su upoznali i koje će zasigurno uvrstiti u ponudu svojih agencija.

- Dalmatinac sam, ali Slavonija i Baranja je jedno od mjesta gdje se osjećam kao doma. Kada govorimo o turističkim biserima Hrvatske najčešće spominjemo Hvar, Dubrovnik, Opatiju, međutim na području Osječko-baranjske županije, bez obzira u koje doba godine došli, uvijek se ima što vidjeti i što raditi, od vinarija do Kopačkog rita koji za Osijek treba biti kao Sljeme za Zagreb - rekao je Dan Vidošević iz agencije B Travel. 

Studijsko putovanje nastavlja se do kraja vikenda, danas će obići Aljmaš i Erdut, a iduća će dva dana boraviti u Vojvodini. 

U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda Osijek krajem 2018. godine bilo je 17.740 nezaposlenih osoba (od toga 10.447 su žene), što je ukupno 5.033 osoba (22,1 %) manje nego u prosincu 2017. godine. U istom razdoblju povećana je zaposlenost za 3,6 % (za 3.010 osoba), pa je na području Osječko-baranjske županije bilo ukupno 87.421 zaposlenih osoba. Na žalost, stopa registrirane nezaposlenosti i dalje je izrazito visoka; u prosincu 2018. godine iznosila je 16,9 % (naspram 21,2 % godinu dana ranije) te je znatno viša od prosječne stopa nezaposlenosti za Republiku Hrvatsku, koja iznosi 9,0 %.

Kako bi dogovorili nastavak zajedničkih aktivnosti na projektima poticanja zapošljavanja na području Osječko-baranjske županije, župan Ivan Anušić i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić Milardović danas, 6. veljače 2019. godine, sastali su se s predstavnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda Osijek, predstojnikom Ivanom Ravlićem i voditeljicom Odsjeka posredovanja i priprema za zapošljavanje Ankicom Vučković.

- I Zavod za zapošljavanje i Osječko-baranjska županija provode niz mjera i aktivnosti na smanjenju nezaposlenosti i omogućavanju većeg zapošljavanja, a zajedničkim aktivnostima pokušavamo utvrditi kako usmjeriti ljude na zanimanja koja se otvaraju i koja će u budućnosti biti slobodna. Na taj način želimo smanjivati stopu nezaposlenosti, pomoći nezaposlenima i poslodavcima. Sadašnja kretanja su pozitivna jer se stopa nezaposlenosti smanjuje, a zajedničkim aktivnostima pomoći ćemo da se takav trend i nastavi - rekao je župan Ivan Anušić.

Između ostalih mjera, Osječko-baranjska županija već 14 godina u suradnji s HZZ Regionalnim uredom Osijek provodi niz tečajeva i edukacija; za rad na računalu, njegovateljice, zidare, tesare, zavarivače, cvjećare i druga zanimanja do voditelja EU projekata. Na taj način novim znanjima i zanimanjima osposobljeno je 960 polaznika, od kojih se oko 60 posto zaposlilo u roku od šest mjeseci nakon edukacije. Od prošle godine Županija uz troškove edukacije sufinancira i troškove prijevoza polaznika do mjesta edukacija, a tako će biti i ove godine jer je u proračunu Županije za poticanje zapošljavanja osigurano 300.000,00 kuna.

Na sastanku se raspravljalo i o tomu za koja su zanimanja trenutno i ubuduće najpotrebnije edukacije. Veliki interes nezaposlenih, ali i potrebe tržišta tako postoje za njegovateljice, voditelje EU projekata, asistente u nastavi, vozače i informatička zanimanja, pa će su proračunski novac usmjeriti upravo u takve edukacije. Naravno, Županija će pomagati i drugim svojim mjerama, poput kredita bez kamata za poduzetnike, čak i za poduzetnike  početnike.

Kako je rečeno, prošle godine značajan napredak dogodio se i na području samozapošljavanja pa je tu  mjeru aktivne politike zapošljavanja HZZ-a na području Osječko-baranjske županije iskoristilo čak 780 nezaposlenih osoba, dok je 700 koristilo mjeru pripravništva, a 1.100 je sudjelovalo na javnim radovima.