Nakon što je u prosincu prošle godine potpisan Sporazum o suradnji između Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije kojim su potvrdili zajedničke razvojne interese u pripremi i provedbi projekata te zajednički nastup putem Ureda Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije, danas su župani pet županija potpisali i Ugovor kojim je definirano korištenje zajedničkog Ureda u Bruxellesu.

Prilikom potpisivanja održan je radni sastanak na kojem je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić istaknuo kako je potpisivanje Ugovora o zajedničkom nastupu prema institucijama Europske unije nastavak dobre suradnje koju pet slavonskih županija razvija proteklih godinu dana, s ciljem razvijanja ključnih i strateških projekata za istok Hrvatske.

- Regija Slavonija, Baranja i Srijem nastupaju zajednički i sinergijski gdje je svih pet županija ravnopravno u svom djelovanju, a na to nas upućuje i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Projekti koji se odnose na poljoprivredu, kontinentalni turizam, obnovljive izvore energije, drvni sektor, gospodarstvo i druge sektore nadilaze granice naših županija, a potrebno ih je implementirati u idući višegodišnji financijski okvir Europske unije. Zajednički ured imat će zadatak prenositi informacije iz europske središnjice prema nama kao i obratno – rekao je župan Anušić.

Pokrenuta je i izmjena statističkih regija gdje će se ispraviti nepravda koja je Slavoniji, Baranji i Srijemu nanesena još 2013. godine, a slavonskim će županijama kao i Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji biti omogućeno povlačenje značajnijih bespovratnih sredstava ih europskih fondova.

- Temelj za još uspješnije povlačenje sredstava je upravo suradnja regija, a tako ćemo lakše komunicirati zajedničke projekte – rekao je župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te dodao kako će zajednički ured biti izvrsna platforma i za dodatnu edukaciju djelatnika svih pet razvojnih agencija.

Župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević istaknuo je kako je značajan nastup istoka Hrvatske prema europskih institucijama i u gospodarskom smislu te kako se već sada, kroz Projekt Slavonija koji provodi Vlada Republike Hrvatske vide dobrobiti sinergijskog djelovanja.

Pet slavonskih županija u samom je vrhu po povlačenju sredstava iz EU fondova u Republici Hrvatskoj, a otvaranjem zajedničkog ureda, kaže Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije, pokazujemo zajedničke namjere u razvoju istoka Hrvatske.

- Gospodarski pokazatelji na području naših županija govore da idemo u dobrom smjeru, na tragu toga nastavit ćemo raditi i kroz Ured u Bruxellesu gdje će predstavnici Slavonije, Baranje i Srijema biti na izvoru informacija kako bi se što bolje pripremili za novu financijsku perspektivu – zaključio je Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije.

Podsjetimo kako je tijekom prošle godine sklopljen i Razvojni sporazum kojim se za pet slavonskih županija osiguravaju sredstva za provedbu 700 milijuna vrijednih projekata te dodatnih 50 milijuna kuna za pripremu projektne dokumentacije. Nakon prošlog Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održanog u Pakracu, pokrenuta je i izrada programa "Proizvodi Slavonije, Baranje i Srijema" s ciljem poticanja proizvodnje, plasmana i promocije izvornih proizvoda s područja slavonskih županija.

Danas potpisanim ugovorom postavljene su odredbe i osigurani uvjeti za zajednički nastup i prisutnost pet županija u Bruxellesu, odnosno pred institucijama Europske unije. Pet županija će, kako zajednički tako i individualno, imati mogućnost tražiti potencijalne partnere, sudjelovati na relevantnim događanjima, organizirati stručne prakse te druge aktivnosti, a kroz zajedničko korištenje ureda u vlasništvu Javne ustanove Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije.

Župan Ivan Anušić zaključio je sastanak riječima da pet županija treba zajednički nastupati u ključnim strateškim projektima koji obuhvaćaju cijelu regiju, ali i onima koji su specifični pojedinačno za svaku županiju i prema europskoj i nacionalnoj razini, čime će se postići znatno veći značaj i težinu.

Istra i Slavonija ispreplele su svoju gastro i eno ponudu, ali i znanja i iskustva o hrani, vinu i turizmu na panelu pod nazivom „Turizam i lokalni proizvodi“ održanom sinoć (28. veljače 2019.) u Muzeju okusa u Osijeku. Načelnik male istarske općine Sv. Petar u Šumi Mario Bratulić već sedam godina organizira Međunarodni sajam kobasica „S klobasicom u EU“ čiji je program, zajedno sa sudionicima sajma i suradnicima, nakon Zagreba, prezentirao u Slavoniji i Baranji.

Sudionici panela iz Istre i Slavonije razgovarali su o značaju i ulozi enogastronomske tradicijske baštine u suvremenoj turističkoj ponudi kao i o ulozi autohtonih, lokalnih proizvoda u formiranju kvalitetne i jedinstvene turističke ponude.

- Fiš s domaćom mljevenom paprikom dat će mu domaći okus koji fiš mora imati. Pokušali smo povezati ugostitelje i vlasnike smještaja s lokalnim proizvođačima jer turist želi doživjeti prostor, ali i okus, a to će najbolje kroz hranu - prikazuje Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije.

Prednost Slavonije leži u autohtonim, starim jelima koja su se nekada davno pripremala isključivo od namirnica sa slavonskih i baranjskih polja. Dio tradicijskih i gotovo zaboravljenih recepata naših baka, kaže Tomica Đukić, glavni kuhar Hotela Osijek i kuhar Hrvatske nogometne reprezentacije, zapisao je dok je obilazio brojna seoska domaćinstva Osječko-baranjske županije.

- U restoranima se nudi ono što se nekad najbolje jelo, najbogatije, a težačku hranu gotovo i nećemo naći. Veseli me vidljiv porast broja malih proizvođača, ponuda im je sve konkretnija, i sve je lakše doći do njih. Voditi hotel na visokoj razini nije lako jer bez konstantne kvalitete, gosti nam se neće vraćati - rekao je Đukić.

Povezivanje Istre i Slavonije, kažu gosti iz Istre, ostvarivo je na više načina. Slavonci su i dobri radnici i gosti, a ljeti im je upravo Istra jedna od zanimljivijih turističkih destinacije. Osnaživanjem turističkih kapaciteta Slavonije i Baranje te organizacijom upravo ovakvih panel rasprava i prezentacija cilj nam je učiniti Slavoniju vidljivijom i što poželjnijom kontinentalnom destinacijom za goste iz Istre - zaključuju Istrani.

- Nema pršutara u Istri koji ne koristi sirovinu iz Slavonije, a najviše iz Osječko-baranjske županije. Pokrenuli smo sajam i omogućili da slavonski proizvođači dolaze u Istru. Jedan je proizvođač lani prodao cijeli kombi kulena, njih 300-tinjak, u manje od dva dana - ispričao je Mario Bratulić, načelnik općine Sv. Petar u Šumi i utemeljitelj sajma „S klobasicom u EU“.

Istra se turistički počela razvijati prije gotovo četvrt stoljeća, danas su vrhunska destinacija za turiste diljem Europe. U Slavoniji se turistička ponuda razvija tek posljednjih godina, no potencijali koje ima pet slavonskih županija puno su veći od onih s kojima su svoju turističku priču započeli Istrani. Poljoprivredna proizvodnja, OPG-ovi i ekološki uzgojena hrana temelj su za kvalitetnu turističku ponudu kontinenta. Slavoniji je to prednost, Istri nedostatak. Upravo se zato Istrani okreću prema ekološkom uzgoju jer im nedostaje poljoprivrednih površina. Osječko-baranjska županija pod ekološkom proizvodnjom ima oko 25 % poljoprivrednih površina što ju čini predvodnicom ekološke proizvodnje u Hrvatskoj. Razvoj poljoprivredne infrastrukture omogućit će još intenzivniju proizvodnju kako bi uspješno pratila rast i smještajnih kapaciteta i broja gostiju koji se posljednjih godina događa u Slavoniji.

- Uz dobru hranu i gostoprimstvo Slavonija se prometnula u ozbiljnu enološku destinaciju što je vidljivo prema povećanom broju gostiju te povećanju broja vinarija i vinskih manifestacija - istaknula je Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Viziju razvoja turističke ponude kroz autohtonu gastronomiju i enologiju, ali i druge turističke posebnosti našeg kraja poput Kopačkog rita, vjerskog, kulturnog, lječilišnog, lovnog i ribolovnog turizma Osječko-baranjska županija provodi kroz Upravni odjel za kontinentalni turizam i aktivnosti županijske turističke zajednice. Vlada RH također kroz Projekt Slavonija stavlja naglasak na razvoj kontinentalnog turizma što čini dodatni „vjetar u leđa“.

- Slavonija je geografski izvrsno smještena i prometno povezana. U Osijek možete doći rijekom, cestom, željeznicom i zrakom. Obnova i izgradnja svih prometnih pravaca su investicije koje dolaze s nacionalne razine i tu se vide značajni pomaci. HŽ je najavio modernizaciju željezničkih pravaca prema Slavoniji, nastavlja se izgradnja Koridora 5C u punom profilu, država će uložiti značajnija sredstva u Zračnu luku Osijek - rekao je župan Anušić te dodao kako sinergijskim radom državne, lokalne i regionalne vlasti te OPG-ova i djelatnika u turizmu na području Slavonije i Branje, kao i uvažavajući iskustva kolega iz Istre, Slavoniju možemo učiniti poželjnom kontinentalnom destinacijom.

Na panelu je naglasak stavljen i na istarski primjer zaštite autohtonih pasmina poput ovce, koze i istarskog goveda s ciljem očuvanja zavičajnog identiteta, za što potencijali postoje i u Slavoniji. Poticanjem proizvodnje autohtonih pasmina daje se dodatna vrijednosti regiji kao turističkom proizvodu.

Nakon panela održana je Gourmet večera gdje su u nekoliko sljedova istarski i slavonski kuhari sljubljivali vino i delicije dvaju regija.  

U organizaciji i nazočnosti zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca danas, 1. ožujka 2019. godine, u prostorijama HGK - Županijske komore Osijek održana je međunarodna konferencija „Pametna sela - digitalno ruho tradicije“, kojoj su nazočili ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta, nekoliko fakulteta iz Osijeka, savjetodavnih službi, ekoloških udruga i drugi uzvanici.

Kako je rekao Davor Škrlec vrijednost pilot projekta „Pametnih sela“ koji se trenutno događa u 10 zemalja članica EU iznosi 3,3 milijuna eura, a projekt je jedno od rješenja kako zadržati tradiciju hrvatskih sela, zadržati i vratiti mlade u ta područja te kako modernizirati sela. Projekt je jedna od točaka u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a hoće li biti na raspolaganju Hrvatskoj ovisi i o njenom postavljanju u svoj operativni program.

- Digitalizacija i uopće modernizacija komunikacija danas je nezaobilazna u svijetu, pa je tako potrebna i selima, no sela su ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi sve pustija, a ljudi se kreću prema većim gradovima jednim dijelom i zbog svih stvari koje digitalizacija osigurava u većim urbanim centrima za razliku od ruralnih područja. Digitalizacija je budućnost i na tomu ćemo raditi - rekao je župan Anušić.

Naglasio je da je Osječko-baranjska županija već počela s izradom širokopojasnog interneta te očekuje da će projekt vrlo brzo završiti u suradnji s fondovima EU, pa će svako mjesto na području županije imati brzi internet.

Koncept „Pametnog sela“ predstavo je zastupnik u Europskom parlamentu Franc Bogovič, a nakon toga održan je panel na temu „Nova Zajednička poljoprivredna politika - Pametna sela; Energetska tranzicija u ruralnim područjima - Uloga energetskih zadruga“ kojim je moderirao zastupnik Davor Škrlec. Bila je to zapravo razmjena mišljenja predstavnika Vlade RH i ostalih nazočnih s predstavnicima institucija Europske unije o javnim politikama, primjerima dobre prakse i izazovima koncepta „Pametno selo“. Uostalom, cilj konferencije je bio predstaviti projekt hrvatskoj javnosti te zaključke s konferencije uključiti u strateške dokumente Vlade RH kako bi se omogućila prilagodba zakonodavstva i primjena koncepta Pametnog sela u Hrvatskoj.

Pilot projekt „Pametna sela“

Na inicijativu zastupnika u EU parlamentu Franca Bogoviča iz Slovenije i Tibora Szanyija iz Mađarske, Europska komisija i Europski parlament su u travnju 2017. objavili  Akcijski plan EU-a za „Pametna sela“. Plan je utemeljen na zajedničkoj viziji uravnoteženog razvoja europskih regija te potrebi pružanja perspektive rasta ruralnim područjima, zaustavljanja iseljavanja stanovništva, a samim tim i zaustavljanja njihovog propadanja.

Tri slovenske općine - Krško, Sevnica i Brežice - dobile su 68.000 eura poticaja za projekt „Pametna sela budućnosti“ iz Europskog fonda za ruralni razvoj, kojima će financirati projekte kao što su povezivanje lokalnih proizvođača hrane s potrošačima, tečajeve s područja digitalne tehnologije, obrazovanje i osvještavanje mladih kako bi ostali na selu, jačanje međugeneracijske solidarnosti te opskrbe socijalno potrebitih.

Temeljem Odluke o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Osječko-baranjske županije na internetskim stranicama Županije (www.obz.hr) objavljeno je dvanaest javnih poziva za čiju je provedbu u Županijskom proračunu za 2019. godinu osigurano do 5 milijuna kuna. Javni pozivi su otvoreni od 1. ožujka 2019. godine do utroška sredstava planiranih, a najkasnije do 1. prosinca 2019. godine.

Obrazac zahtjeva i obrasci potrebnih izjava mogu se podići u Upravnom odijelu za poljoprivredu Osječko-baranjske županije ili na internetskim stranicama Županije te se isti s propisanom dokumentacijom dostavlja osobno ili na adresu Upravnog odijela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije, Trg Ante Starčevića 1/II, 31000 Osijek, s naznakom za Povjerenstvo za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Više na: https://www.obz.hr/index.php/potpore/natjecaji-i-javni-pozivi-u-tijeku

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović danas, 1. ožujka 2019. godine, svečano je otvorila 26. Osječki proljetni sajam i 20. Obrtnički sajam koji se do 3. ožujka održavaju na osječkom Pampasu. Na 2.000 četvornih metara zatvorenog i 5.000 četvornih metara otvorenog prostora predstavlja se 180 izlagača iz Hrvatske i inozemstva.

U prigodnom govoru predsjednica Grabar-Kitarović iskazala je zadovoljstvo ostvarenim pozitivnim pomacima u gospodarskom rastu, smanjenju nezaposlenosti i dovođenju u red javnih financija te poručila da nas ti rezultati ne smiju opustiti već moraju biti tek prvi korak za postizanje našeg pravog cilja, a to je rast od 5 posto na godišnjoj razini. Gospodarski rast mora biti održiv i temeljiti se na povećanju proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, naglasila je.

Upravo otvorene sajmove predstavio je direktor Osječkog sajma d.o.o. Alen Vukašinović, dok je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ujedno izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, istaknula da je u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem do sada ugovoreno 8,9 milijardi kuna, što je 48 % ukupno predviđenog iznosa. Od toga na području Osječko-baranjske županije ugovoreni su projekti u vrijednosti 3,3 milijarde kuna, a samo na području grada Osijeka 1,2 milijarde kuna.

- Osječki sajam je očito prerastao prostor u komu se održava, a Osijek kao najveći grad istočne Hrvatske mora imati veći sajamski prostor. Zato smo zajedno, Osječko-baranjska županija i Grad Osijek, pokrenuli projekt izgradnje novog Gospodarskog centra koji obuhvaća nove prostore i objekte za sajam, ali i druge gospodarske i poduzetničke sadržaje. Centar će se graditi kroz Vladin projekt Slavonija, Baranja i Srijem, upravo se završava projektni zadatak, vrlo brzo ćemo imati gotovu projektnu dokumentaciju i započinjemo s izgradnjom potpuno novog sajamskog prostora na lokaciji S-ceste uz južnu obilaznicu, i to na korist grada Osijeka i cijele istočne Hrvatske - poručio je župan Ivan Anušić.

Izgradnja osječke promenade, već godinama najljepše šetnice uz rijeku u Hrvatskoj, počela je još 1957. godine, a danas (1. ožujka 2019. godine) održana je svečanost na kojoj je označeno njeno konačno uređenje. Riječ je o početku radova na podionici „stara luka Tranzit“, koji se planiraju završiti do 2024. godine. Vrijednost ugovorenih radova je 55,75 milijuna kuna, izvođač je Zajednica izvršitelja Hidrogradnja d.o.o., Osijek - Koteks d.d. i Vuka d.d.. Na taj način grad se dodatno osigurava od poplava, a ujedno se prvi puta u povijesti tim putem spaja Donji i Gornji grad. Osijek ujedno dobiva uređenu šetnicu uz Dravu u dužini šest kilometara.

Vrijednost cijelog projekta „Uređenje desne obale rijeke Drave“, odnosno izgradnje i uređenja obaloutvrde s uređenim koridorom uz rijeku (pješačke i biciklističke staze, klupe, zelenilo i drugo) iznosi 120 milijuna kuna (s PDV-om), što financiraju Grad Osijek (10 %) i Hrvatske vode (90%).

Radove je otvorila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, a događaju su nazočili   ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić, direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić  te drugi uzvanici.

- Grad Osijek je čekao 233 godine da bi dočekao Vladu predsjednika Plenkovića, ovdje nazočnog ministra i svih aktivnih sudionika, zato zahvala i HDZ-u, da se fizički spoji Gornji i Donji grad. Drava nije za nas voda nego je urbani stil života naših građana kojima će se napraviti najljepša i najdulja šetnica u Hrvatskoj. To ne bismo mogli napraviti bez ovih ljudi i njima velika hvala - rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić te dodao da brojke govore da Slavonija nije zanemarena i zapuštena. Najavio je kako „danas počinju radovi, a onda kreće sve ono što je bitno - Osijek novi, drugačiji i bolji za stvaranje uvjeta naših ljudi naše djece da ostaju ovdje, a ne da odlaze. To možemo samo svi sinergijski i zato je jako važno da Vlada, Županija, Grad, naša Predsjednica i svi ministri zajedno radimo poslove u korist naših građana, poručio je.

Župan Ivan Anušić je istaknuo da je zadaća političara da surađuju i rade, sinergijski djeluju i proizvode projekte na zadovoljstvo svih koji žive na području Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. - Ovo je definitivno jedan od takvih projekata. Postoje vrlo jasna i nedvosmislena komunikacija i suradnja koje rezultiraju ovakvim i nizom drugih projekata. Definitivno, stvari su se počele pokretati prema naprijed, no trebat će puno truda, vremena i živaca da sve ovo izguramo i na neki način pokrenemo 10-15 godina stagnacije ovog dijela Hrvatske zbog čega smo u problemu i demografski i gospodarski. Ovaj projekt je izuzetno velik, kompleksan, financiran velikom većinom od strane Hrvatskih voda i resornih ministarstava iz proračunskih sredstava te jasno pokazuje smjer i odnos Vlade RH prema istoku Hrvatske - naglasio je župan.

- U ovom trenutku na području Osječko-baranjske županije u vodnom gospodarstvu imamo projekte u vrijednosti oko 1,6 milijardu kuna, od toga u realizaciji je oko 900 milijuna kroz tri projekta odvodnje i jedan projekt vodoopskrbe. Ministarstvo i sve pravne osobe pri Ministarstvu jesu i bit će maksimalno angažirane na području ove županije, danas otvoreni projekt nastojat ćemo ubrzati, a sve u cilju povećanja životnog standarda i kvalitete života naših građana - naglasio je dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.

Direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković izrazio je zadovoljstvo što počinju radovi na projektu kojim se spaja dva dijela grada, „što je zasigurno bila težnja svih vodnogospodarstvenika i građana Osijeka“. Projekt se provodi kroz četiri poddionice, a omogućit će i spajanje osječke bolnice, sveučilišnog kampusa te u budućnosti osječkog novog stadiona. - Nastojali smo ne samo graditi obaloutvrdu nego i stvoriti dodatne vrijednosti, omogućiti biciklistički koridor, šetnicu, odmorišta i sve što traži današnje vrijeme te to nadograditi s urbanom opremom. Ovo je velika potpora Vlade RH koja će zasigurno značiti novo doba Grad Osijeka, zaključio je Đuroković.