U svečanim prostorijama Osječko-baranjske županije, danas (2. travnja 2026. godine) su županica Nataša Tramišak i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Ilija Pranjić predstavili Javni poziv za dodjelu potpora za preradbene kapacitete u mlinarskoj industriji, namijenjenog registriranim prerađivačima žitarica.

- Danas smo predstavili otvoreni javni poziv za ulaganja u preradbene kapacitete u mlinskoj industriji kojeg smo najavljivali prethodnih mjeseci, a za što je Osječko-baranjska županija, u proračunu za 2026. godinu predvidjela milijun eura. Upravo ovih milijun eura stavili smo na raspolaganje našim poljoprivrednicima, našim proizvođačima, našim mlinarima i kompletnoj pekarskoj industriji. Ono što smo i najavljivali, upravo ispunjavamo, a sigurnost i stabilnost opskrbe hranom ostaju imperativi. Gledajući i ovu geopolitičku situaciju, mislim da ovakav poziv ne može doći u bolje vrijeme. Zapravo je i krajnje vrijeme da na području Osječko-baranjske županije, koja je najveća županija po pitanju proizvodnje žitarica, pokrenemo preradbene kapacitete u mlinskoj industriji. Podsjetit ću vas da smo prethodno već komunicirali da trenutno imamo 8 aktivnih mlinova sa ukupnim kapacitetom oko 65.000 tona pšenice, što je puno manje od onoga što godišnje proizvodimo. U 2025. godini na našem području proizveli smo 384.000 tona pšenice. To čini ukupno više od 40% proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Sudeći već po ovim brojkama, vidimo koliko trenutni kapaciteti proizvodnje koje imamo sigurno nisu dostatni kako bismo svu onu pšenicu koju naši poljoprivrednici i ratari, proizvedu, preradili u brašno, pekarske proizvode i kruh. Imajući u vidu da imamo kvalitetne proizvođače i tradiciju bavljenja mlinarskom proizvodnjom, moramo jednostavno jačati ove kapacitete i dati im snažniju podršku. Osječko-baranjska županija sa svojih 40% proizvodnje žitarica sigurno može učiniti stabilniju i sigurniju opskrbu za područje cijele Republike Hrvatske, stoga vjerujemo da ćemo u sljedećih nekoliko godina, a to je krajnji cilj ovoga poziva, stvoriti dodanu vrijednost poljoprivrednim proizvodima, ojačati naše poljoprivredne proizvođače i ratare i svakako ići u smjeru udvostručenja kapaciteta u mlinskoj industriji. Dakle, sigurna sam da u sljedećih nekoliko godina sa potporama i Osječko-baranjske županije, ali i najavljenim potporama Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske, možemo udvostručiti proizvodnju upravo na našem području i doći do minimalno 120.000-130.000 tona žitarica koje se mogu preraditi u našim mlinovima. Time ćemo posljedično ojačati i drugi segment proizvođačke industrije, proizvodnje pekarskih proizvoda, tjestenine i svega onoga za što se koristi upravo ova sirovina kao baza – kazala je županica i dodala da su proizvođači, odnosno prerađivači pšenice u prethodnom razdoblju iskazali interes i volju za nastavkom proizvodnje, zbog čega se i mogu javiti na javni poziv i udvostručiti svoje kapacitete.

- Ono što su informacije koje dolaze do nas, konkretno od Hrvatske poljoprivredne komore, to je da se naša pšenica, koja se ovdje kategorizira u nešto lošiju kategoriju vrste i kvalitete proizvoda, izvozom u druge države na području Europske unije, konkretno u Italiju, tamo pretvara u prvu kvalitetu. Kod nas ima oznaku treća, tamo dobiva prvu kvalitetu. Dakle, ono što se ovdje događa je da mi od 384.000 tona pšenice, preko 300.000 tona s područja Osječko-baranjske županije izvozimo. Mi uvozimo velike količine brašna, pekarskih proizvoda i kruha, što nikako nije logično. Sigurna sam da će, proizvođači kada budu imali dobru povezanost kratkog lanca vrijednosti, znači od proizvodnje sirovine na našim poljima, na našim oranicama, do dolaska do preradbenih kapaciteta, biti spremniji da ulagati više napora da bi i kvaliteta samog zrna pšenice bila još bolja. Zbog iskazanog interesa naših proizvođača idemo u smjeru udvostručenja proizvodnje. Svoj interes u svemu ovome ima i izvozni lobi, u smislu da žele da se naša pšenica, koja je, ja sam sigurna, među najvećom kvalitetom, ne prerađuje ovdje, nego da se izvozi negdje dalje i onda tamo prerađuje, stvara dodanu vrijednost i onda taj proizvod ima sigurno veću cijenu, dok našim ratarima ostaje po najnižoj cijeni proizvodnje. To nikako nije interes prerađivačke i mlinarske industrije, niti naših ratara i poljoprivrednih proizvođača, a niti Osječko-baranjske županije – rekla je županica.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić istaknuo je da je proizvodnja hrane strateška, strateški interes za Republiku Hrvatsku, čak i sigurnosni interes. - Jasno vidimo koliko su opskrbni lanci hrane krhki, osobito u kontekstu ratnih zbivanja na Bliskom istoku. Naša županija izrazito je poljoprivredna, a proizvodnja hrane ima iznimnu gospodarsku važnost – ona generira radna mjesta, dohodak, omogućuje ostanak ljudi na svojim ognjištima i doprinosi razvoju cijelog društva. Izdvojit ćemo nekoliko ključnih pokazatelja. Proizvodnja pšenice u 2025. godini odvijala se na ukupno 158.000 hektara u Republici Hrvatskoj, od čega je na području naše županije bilo 48.000 hektara, odnosno 32,88%. Ukupna proizvodnja pšenice iznosila je 1.050.000 tona, pri čemu je 384.000 tona proizvedeno u Osječko-baranjskoj županiji, što čini 40% ukupne proizvodnje. Prosječni prinos na razini Republike Hrvatske iznosio je 6,7 tona po hektaru, dok je u našoj županiji bio 8 tona, a najbolji proizvođači ostvarivali su i prinose do 10 tona. Upravo su ovi podaci, potaknuli županicu i Županiju na pokretanje projekta dodjele potpora za razvoj preradbenih kapaciteta. Naime, preradbeni kapaciteti su u posljednjih 20 godina bilježili značajan pad. Ako pogledamo podatke o uvozu i izvozu, vidljivo je sljedeće: uvoz žitarica iznosio je 78 milijuna eura, dok je izvoz bio 268 milijuna eura. Kod proizvoda mlinske industrije uvoz je iznosio 58 milijuna eura, a izvoz 27 milijuna eura. Međutim, kod proizvoda od žitarica bilježimo negativnu bilancu – uvoz je dosegao 461 milijun eura, dok je izvoz iznosio 268 milijuna eura. Sukladno tome, Skupština Osječko-baranjske županije u siječnju je donijela Program i Pravilnik o dodjeli potpora za preradbene kapacitete u mlinskoj industriji za razdoblje 2026.–2029. godine. Ciljevi programa odnose se na jačanje preradbenih kapaciteta i njihov značaj za gospodarski razvoj. Korisnici potpora mogu biti pravne i fizičke osobe registrirane za preradu žitarica. Intenzitet potpore iznosi do 65% prihvatljivih troškova, odnosno do 80% za mlade poljoprivrednike. Iznos potpore kreće se od 10.000 do 500.000 eura. U proračunu za ovu godinu osigurano je milijun eura, uz mogućnost povećanja sredstava ako se pokaže potreba. Prihvatljivi troškovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju i adaptaciju postojećih, nabavu i instalaciju opreme. Važno je naglasiti da se sve aktivnosti moraju provoditi na području Osječko-baranjske županije te da ne smiju započeti prije podnošenja zahtjeva. Uz to, definirani su i neprihvatljivi troškovi, koji su važni u procesu bodovanja projekata. Kriterije bodovanja određuje povjerenstvo. Postupak dodjele potpore započinje objavom javnog poziva na mrežnim stranicama županije, koji objavljuje županica. Javni poziv objavljen je 12. ožujka, a otvoren je do kraja rujna – naglasio je Pranjić.  

Obrasci zahtjeva dostupni su na mrežnim stranicama županije te u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj. Isplata potpore može se izvršiti na dva načina, jednokratno ili u dvije rate. Kod isplate u dvije rate, druga rata slijedi nakon 12 mjeseci od završetka projekta i ne smije biti manja od 20% ukupnog iznosa. Alternativno, moguće je jednokratno plaćanje 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora. Za sve dodijeljene potpore provodi se kontrola i praćenje održivosti projekta. Nadležno upravno tijelo provodi terensku kontrolu prije isplate, a praćenje se nastavlja i u razdoblju od pet godina nakon završne isplate.Za sve dodatne informacije i pomoć, zainteresirani korisnici mogu se obratiti Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj, čije stručne službe stoje na raspolaganju.

U Donjoj Motičini jučer (1. travanj 2026.) svečano je započela izgradnja nove zgrade za potrebe DVD Donja Motičina. Obilježavanju početka radova nazočio je i zamjenik županice Goran Ivanović. Čestitam na početku radova ovog velebnog doma koji se gradi za potrebe vatrogasaca i svih stanovnika u Općini Donja Motičina. Prenosim vam i pozdrave županice Nataše Tramišak. Vatrogasci su segment u koji treba uložiti i stoga raduje izgradnja još jednog vatrogasnog doma, rekao je tom prigodom zamjenik županice Goran Ivanović.

Načelnik Općine donja Motičina Željko Kovačević rekao je kako je projekt vrijedan 1.317.000 eura. Rok izgradnje je 15 mjeseci. Za godinu i pol imat ćemo prekrasne prostore na ponos svih naših mještana. Naši vatrogasci to zaslužuju. Zahvaljujem ministarstvima, Vladi Republike Hrvatske, Osječko-baranjskoj županiji, Vatrogasnoj zajednici OBŽ i Vatrogasnoj zajednici Našice na potpori, istakao je Kovačević.

Predsjednik Vatrogasne zajednice Osječko-baranjske županije Zdenko Čarapar naglasio je kako u ovom trenutku kreće izgradnja pet domova što je veliki uspjeh, čime će se pojačati operativne snage vatrogastva u Županiji.

Županica Nataša Tramišak sudjelovala je na 50. Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, koji se tijekom ovog tjedna održava u Strasbourgu te je u ime regionalnih vlasti Republike Hrvatske predstavljala hrvatske županije. Riječ je o jednom od najvažnijih međunarodnih foruma za jedinice lokalne i regionalne samouprave, koji okuplja predstavnike 46 država članica Vijeća Europe s ciljem jačanja demokracije, zaštite ljudskih prava i promicanja održivog razvoja na svim razinama upravljanja. U fokusu ovogodišnjeg Kongresa su ključne teme koje obilježavaju današnje globalne okolnosti, među kojima se posebno ističe obnova Ukrajine nakon ruske agresije, uz naglasak na zaštitu ljudskih prava, očuvanje demokratskih vrijednosti i obnovu života pogođenih ratnim razaranjima. Raspravljalo se i o ulozi lokalnih i regionalnih vlasti u jačanju otpornosti društava, razvoju zelene ekonomije te ravnomjernom razvoju svih država članica.

Županica Tramišak istaknula je važnost sudjelovanja na ovom događanju. - Na ovom Kongresu u Strasbourgu, u ime hrvatskih županija predstavljam Republiku Hrvatsku i aktivno sudjelujem u raspravama o ključnim temama za budućnost Europe. Lokalne i regionalne zajednice temelj su svakog društva - one su snaga Hrvatske i cijele Europe, jer upravo na toj razini gradimo razvoj, otpornost i kvalitetu života naših građana. Uz najvažniji cilj - završetak rata u Ukrajini - u fokusu su zaštita ljudskih prava, očuvanje demokracije i obnova života ljudi pogođenih ratnim razaranjima. Ukrajina je danas veliki test za cijelu Europu, a upravo na tom testu pokazat će se snaga i otpornost svih 46 država članica Vijeća Europe – rekla je županica.

Njezino sudjelovanje na ovom Kongresu dodatno potvrđuje važnu ulogu Republike Hrvatske u europskom kontekstu, kao i potrebu aktivnog uključivanja regionalnih vlasti u procese donošenja odluka na razini Europe. Kroz ovakve platforme omogućuje se razmjena iskustava, jačanje međunarodne suradnje te zastupanje interesa lokalnih zajednica, što je od posebnog značaja za daljnji razvoj Osječko-baranjske županije, ali i Hrvatske u cjelini. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe kontinuirano ističe važnost decentralizacije, jačanja kapaciteta lokalne i regionalne samouprave te njihove ključne uloge u očuvanju demokratskih vrijednosti i stabilnosti europskog prostora. Sudjelovanjem na ovom skupu, Osječko-baranjska županija aktivno doprinosi tim procesima i potvrđuje svoju usmjerenost prema europskim vrijednostima, suradnji i održivom razvoju.

Osječko-baranjsku županiju, danas (27. ožujka 2026. godine), posjetili su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija Tomislav Ćorić te potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Tom prigodom, u sjedištu Osječko-baranjske županije održan je radni sastanak sa županicom Natašom Tramišak, njezinim zamjenicima i suradnicima, na kojem su razgovarali o aktualnim i planiranim projektima na području županije, s posebnim naglaskom na ulaganja u obrazovanje, gospodarstvo i infrastrukturu.

“Ono što su najvažnije teme sastanka, na prvom mjestu, naravno, ističemo naš najveći i najvažniji strateški projekt, strateški projekt Vlade Republike Hrvatske. Radi se o velikom ulaganju u zdravstvo, radi se o ulaganju u izgradnju novog KBC-a u Osijeku. Već puno vremena smo proveli govoreći o ovom velikom strateškom projektu, projektu koji je spreman za realizaciju i u ovom trenutku finaliziraju se razgovori oko modela, izvora i načina financiranja izgradnje Kliničko-bolničkog centra u Osijeku. Dodatno, Osječko-baranjska županija je u velikom investicijskom ciklusu, od izgradnje naših osnovnih škola do gradnje, uvođenja jednosmjerne nastave u naše škole, do ulaganja u poljoprivredu, gospodarstvo, socijalnu skrb, obrazovanje, sve ono što je važno za podizanje kvalitete života i ravnomjeran razvoj cijele naše županije. Velike i brojne investicije, koje redovito obilazimo, već su i pokrenute, u planu i u najavi su nam neke i nove i ovo je upravo bio trenutak kako bi dalje razgovarali o svim mogućim modelima i izvorima financiranja naših projekata.” - istaknula je županica Tramišak.

Nakon radnog sastanka, zajedno su obišli novu zgradu I. gimnazije Osijek, jedan od najznačajnijih projekata u području srednjoškolskog obrazovanja na području Osječko-baranjske županije. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 16 milijuna eura, od čega sredstva županije iznose 11 milijuna eura, a kojom su osigurani suvremeni uvjeti za rad i učenje gotovo 600 učenika ove škole.

Nova zgrada I. gimnazije Osijek opremljena je suvremenim učionicama, specijaliziranim kabinetima i laboratorijima, knjižnicom s čitaonicom te modernom sportskom dvoranom i vanjskim sportskim terenima, čime ova škola postaje primjer obrazovne infrastrukture 21. stoljeća. Posebno se ističe i njezin status Centra izvrsnosti, kao i kontinuirano postizanje vrhunskih rezultata učenika u različitim područjima.

Radni sastanak i obilazak projekata potvrđuju nastavak kvalitetne suradnje Osječko-baranjske županije s Vladom Republike Hrvatske, s ciljem realizacije razvojnih projekata koji doprinose jačanju gospodarstva, unapređenju obrazovanja i podizanju kvalitete života svih građana.

“Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo financija, naravno, uvijek će stajati iza dobrih projekata i iza investicijskog ciklusa koji je u Osječko-baranjskoj županiji u punom zamahu. Doista je jako ugodno sudjelovati na sastancima u jako dobro posloženom ambijentu. A Osječko-baranjska županija i grad Osijek su već godinama upravo jedan sjajan primjer jako dobre suradnje gradske i županijske vlasti, a onda vlasti sa Vladom Republike Hrvatske. I to se i danas potvrdilo tako.” - kazao je potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Tomislav Ćorić.

U Đakovu i Osijeku održana su predstavljanja monografija posvećenih postrojbama Hrvatske vojske koje su imale ključnu ulogu u obrani istočne Hrvatske tijekom Domovinskog rata - 5. gardijskoj brigadi „Sokolovi“ i 106. brigadi Hrvatske vojske.    

U Đakovu je predstavljena monografija o 5. gardijskoj brigadi „Sokolovi“, jednoj od najznačajnijih profesionalnih postrojbi Hrvatske vojske, koja je sudjelovala u najvažnijim operacijama Domovinskog rata i ostavila snažan trag u obrani Republike Hrvatske. Predstavljanju je nazočio i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić.

U Osijeku je predstavljena monografija „Ustroj i djelovanje 106. brigade HV“, koja donosi cjelovit pregled nastanka, organizacije i djelovanja brigade u obrani Osijeka i istočne Hrvatske. Uz županicu Osječko-baranjske županije Natašu Tramišak, predstavljanju su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Monografije predstavljaju vrijedan doprinos očuvanju povijesne istine o Domovinskom ratu te trajni zapis o hrabrosti, žrtvi i zajedništvu hrvatskih branitelja.

Kroz ovakva izdanja čuvamo uspomenu na ključne trenutke stvaranja hrvatske države, ali i prenosimo vrijednosti Domovinskog rata novim generacijama.

Osječko-baranjska županija kontinuirano podupire projekte koji njeguju kulturu sjećanja i promiču istinu o Domovinskom ratu, s ciljem očuvanja dostojanstva hrvatskih branitelja i vrijednosti na kojima je izgrađena moderna i suverena hrvatska država.

Završetkom projekta energetske obnove zgrade Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, Osječko-baranjska županija napravila je važan iskorak u modernizaciji kulturne infrastrukture te podizanju standarda za čuvanje i prezentaciju umjetničke baštine.  

Projekt ukupne vrijednosti 1,35 milijuna eura obuhvatio je niz mjera energetske učinkovitosti, uključujući toplinsku izolaciju zgrade, restauraciju vanjske stolarije, ugradnju sustava grijanja i hlađenja dizalicom topline te postavljanje fotonaponske elektrane. Uz to, osigurani su i bolji uvjeti pristupačnosti kroz ugradnju dizala i platforme za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.  

Provedbom projekta ostvarene su značajne uštede energije, smanjena emisija CO₂ te su stvoreni kvalitetniji mikroklimatski uvjeti nužni za očuvanje vrijedne muzejske građe, ali i za boravak posjetitelja i djelatnika.  

Muzej likovnih umjetnosti, kao jedna od ključnih kulturnih institucija istočne Hrvatske, čuva bogatu umjetničku baštinu od baroka do suvremene umjetnosti te predstavlja važan dio identiteta Slavonije i nacionalne kulturne infrastrukture.  

Energetska obnova Muzeja likovnih umjetnosti dio je šireg pristupa Osječko-baranjske županije koji podrazumijeva ulaganja u sve segmente društva – od gospodarstva i obrazovanja do zdravstva i kulture. Ovakvi projekti doprinose održivom razvoju, odgovornom upravljanju resursima te podizanju kvalitete života svih građana.

Nastavkom ulaganja u javnu infrastrukturu, Osječko-baranjska županija potvrđuje svoju usmjerenost na stvaranje moderne, održive i razvojno usmjerene zajednice koja njeguje svoju baštinu i gradi kvalitetnu budućnost.