Utrkom građana „Je'l trčiš, lega?“, u petak (10. travnja 2026. godine) je otvoren 22. Osječki Ferivi polumaraton, kojeg organizira Maraton klub Hrvatski sokol. Ova najposjećenija utrka Slavonije i Baranje ponovno je opravdala taj epitet i okupila rekordan broj natjecatelja, njih više od 1600 koji će tijekom dva dana uživati u ljepotama grada. Trkače rekreativce na 5 kilometara podržala je i županica Nataša Tramišak.

- Ovo je utrka u koju se mogu uključiti svi naši sugrađani, rekreativci, amateri i svi oni koji vole zdrav i aktivan život. I sama sam rekreativni trkač, rado otrčim upravo 5 kilometara, stoga pozivam sve rekreativce da se i sami odvaže na sudjelovanje i da zajednički, u sportskom smislu, promoviramo Osijek i Osječko-baranjsku županiju. Osječki Ferivi polumaraton nas zaista svrstava u sportske regije i na promiče sve one vrijednosti koje sport donosi – kazala je županica.  

U nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, danas (9. travnja 2026. godine) je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ u Đakovu, čime je napravljen novi važan iskorak u realizaciji ovog strateškog ulaganja. Osječko-baranjska županija tako nastavlja s provedbom najvećeg investicijskog ciklusa u osnovnoškolsko obrazovanje, s ciljem osiguravanja uvjeta za jednosmjensku nastavu i cjelodnevnu školu.

Trenutno je u provedbi ukupno 19 projekata izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola ukupne vrijednosti 74,4 milijuna eura. Od toga se 61,6 milijuna eura financira sredstvima NPOO-a, dok 12,8 milijuna eura osigurava Županija iz vlastitog proračuna. Od ukupno prijavljenih projekata, njih 17 već je odobreno, dok su dva u fazi evaluacije. Od preuzimanja odgovornosti za Županiju 2017. godine i strateškog zaokreta koji je uslijedio, u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje uloženo je gotovo 200 milijuna eura, što je jasan pokazatelj strateške usmjerenosti prema obrazovanju kao ključnom segmentu razvoja i kvalitete života.

Projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ Đakovo vrijedan je 3,97 milijuna eura, od čega je 3,33 milijuna eura osigurano iz bespovratnih sredstava, dok ostatak financira Županija. Školu trenutno pohađa 430 učenika, uz dodatnih 107 učenika osnovne glazbene škole te učenike u područnim odjelima, a postojeći kapaciteti nisu dostatni za organizaciju jednosmjenske nastave.

Projektom je predviđena dogradnja sportske dvorane s pratećim sadržajima, uključujući svlačionice, sanitarne čvorove i druge potrebne prostore, kao i povezivanje novog dijela s postojećom školskom zgradom.

Županica Nataša Tramišak istaknula je kako su ulaganja u obrazovanje jedan od ključnih prioriteta županije te naglasila važnost ovakvih projekata za kvalitetu života i demografske trendove. - Obrazovanje je temelj razvoja svake zajednice, a ulaganjima u školsku infrastrukturu stvaramo jednake uvjete za sve učenike i podižemo standard obrazovanja. Uvođenjem jednosmjenske nastave i cjelodnevne škole želimo osigurati kvalitetnije obrazovanje i bolje uvjete za našu djecu. Posebno nas ohrabruje podatak da smo u 2025. godini imali 169 djece povratnika, što je jasan pokazatelj da se ljudi vraćaju i prepoznaju našu županiju kao mjesto kvalitetnog života. Upravo zato nastavljamo snažno ulagati u obrazovanje kao temelj budućeg razvoja – kazala je županica.  

Ovaj projekt dio je sustavnog ulaganja u obrazovanje kojim Osječko-baranjska županija stvara jednake uvjete za sve učenike, bez obzira na mjesto stanovanja.

3. travnja 1992. godine  107. brigada HV imala je svoj najveći okršaj u pokušaju da oslobodi okupiranu Baranju. Istog je, ujedno i najkrvavijeg ratnog dana u Valpovštini, u akciji "Baranja" poginulo 15 pripadnika ove brigade, a 85 njih bilo je ranjeno.

Za ovu akciju, poznatu i kao "Baranjski trokut", prema riječima sudionika, pripremalo se na hrvatskoj strani oko 1.800 vojnika dobro pripremljenih i iskusnih. Njihov je zadatak bio probiti utvrdu neprijatelja gusto raspoređenog od Gata do Narda.

No, kad je akcija započela, mnogim sudionicima vrlo brzo je postalo jasno da nešto nije u redu, jer brigade koje su 107. brigadi trebale u ovoj akciji priskočiti u pomoć nikada nisu došle. Sve je, kažu, bilo spremno, čekali su naređenje za pokret, ali nisu ga dobili.

Tadašnji zapovjednik 107. brigade Miroslav Štargl izjavio je da je provedena akcija u onom vremenu bila nužno zlo s obzirom na svakodnevno granatiranje Valpovštine iz Baranje, ali i da je ona trebala biti tek dio šire akcije koja je trebala uslijediti, ali nije. Kazao je i kako im je u cijeloj priči zadovoljština što su brojne komisije iz vojnog vrha Hrvatske koje su ispitivale okolnosti ove akcije zaključile kako je tog dana 107. brigada svoj posao odradila odlično.

Županica Nataša Tramišak, na današnjem obilježavanju izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića istakla je kako je akcija Baranja ili Baranjski trokut jedna od važnijih akcija  tijekom Domovinskog rata i pokazana je velika želja da se oslobodi ovaj dio okupiranog teritorija i da se zaštiti i Grad Osijek i ostali dio Osječko-baranjske županije. Možemo iskazati veliku zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i svim sudionicima akcije i naravno izraziti duboku sućut obiteljima poginulih hrvatskih branitelja.

Brigadni general Ivan Zelić, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda rekao je kako je ovo trenutak kada se s zahvalnošću trebamo prisjetiti hrabrih hrvatskih branitelja koji su poginuli u izvršenju jedne vrlo teške i zahtjevne zadaće koja je imala a za cilj oslobođenje dijela ove naše lijepe Baranje. Bez žrtava nismo mogli imati svoju Domovinu i mogu reći da je glavni čimbenik hrvatske pobjede u Domovinskom ratu da po cijenu vlastitog života u datom trenutku ponude sve svoje snage i moći u obrani svoje Domovine. Upravo su hrvatski branitelji 107. brigade HV takav primjer. 

U Velikoj vijećnici Skupštine OBŽ, danas (8. travnja 2026. godine) je održana uvodna konferencija projekta „Primjena mikorize za održivu prilagodbu klimatskim promjenama u vinogradarstvu“, u kojem kao prijavitelj projekta sudjeluje Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek u partnerstvu s Osječko-baranjskom županijom. Županica Nataša Tramišak podržala je projekt i zahvalila se na inicijativi znanstvenicima koji, primjenjujući nove tehnologije i metode, rade na jačanju i razvoju vinogradarstva, s ciljem proizvodnje još kvalitetnijih vina i boljeg pozicioniranja Osječko-baranjske županije, kako na vinogradarskoj karti Hrvatske, tako i šire.

- Važno je istaknuti da na području Osječko-baranjske županije imamo čak 2.000 hektara vinograda te da smo pri samom vrhu po proizvodnji vina u Republici Hrvatskoj. Na području naše županije godišnje se proizvede oko 77.000 hektolitara vina u našim vinogradima i vinarijama. Kvaliteta vina iz godine u godinu raste, a sve je veća zastupljenost vrhunskih vina. Naše vinarije osvajaju nagrade na najprestižnijim natjecanjima, što dodatno potvrđuje njihov uspjeh. Također je važno naglasiti kako su klimatske promjene stvarnost te da je vinogradarstvo, kao i ostale grane poljoprivrede, izloženo sve izazovnijim vremenskim uvjetima. Stoga je nužno kontinuirano raditi na očuvanju kvalitete vinove loze i održivosti vinogradarske proizvodnje, uz sve veći fokus na kvalitetu grožđa, a samim time i vina. Još jednom zahvaljujem na ovoj inicijativi te vjerujem da će rezultati projekta potvrditi kako je riječ o dobrom smjeru i kvalitetnom pristupu daljnjim ulaganjima u razvoj vinogradarstva, vinarstva, ali i poljoprivrede u cjelini – kazala je županica.

Voditelj projekta doc. dr. sc. Tihomir Kovač s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku naglasio je kako je projekt pokrenut kako bi se ublažio negativan utjecaj klimatskih promjena na vinovu lozu, kvalitetu grožđa i konačno kvalitetu vina. - Nositelj projekta je Prehrambeno-tehnološki fakultet, u partnerstvu s Osječko-baranjskom županijom i uz podršku Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije. Projekt je značajne vrijednosti, s osiguranih 486 tisuća eura bespovratnih sredstava. Započeo je 10. prosinca 2025. godine, a danas se održava uvodna konferencija na kojoj će biti predstavljen. Cilj projekta je primjena mikoriznih gljiva, odnosno uspostavljanje simbioze između gljiva i korijena vinove loze. Na taj način nastaju kvržice koje omogućuju obostrano koristan odnos. Vinova loza, kao zelena biljka, provodi fotosintezu i proizvodi šećere koje gljiva koristi za svoj rast, razvoj i razmnožavanje. Istovremeno, gljiva kao saprofit razgrađuje organsku tvar u tlu, čime vinovoj lozi osigurava više vode i makronutrijenata poput kalija, kalcija i fosfora – elemenata koji se inače unose umjetnim gnojivima. U sklopu projekta podići će se takozvani „Teslin vinograd“ – ogledni vinograd s 600 sadnica, opremljen svom potrebnom infrastrukturom (armatura, žica i ostalo), u skladu sa strukom. Već prilikom sadnje aplicirat će se mikorizne gljive, a tijekom 36 mjeseci pratit će se razvoj vinove loze, korijenovog sustava te kvaliteta grožđa i vina. Rezultati projekta neće biti sami sebi svrha, već će biti diseminirani i dostupni široj zajednici. Cilj je njihova primjena u praksi – ne samo na različitim sortama vinove loze, nego potencijalno i na drugim kulturama i nasadima. Poseban naglasak stavlja se na prijenos znanja prema ciljanim skupinama u županiji, među kojima su studenti, vinogradari te određene ranjive skupine, uključujući braniteljske udruge – rekao je Kovač.

Dekanica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku prof.dr.sc. Stela Jokić istaknula je kako je ovo najbolji primjer simbioze između akademske zajednice, odnosno fakulteta, i lokalne zajednice. - Našem Fakultetu je doista cilj da svo ono znanje koje steknemo u laboratorijima ne ostane zatočeno u našim zidovima, već da u konačnici pronađe put prema gospodarstvu i zajednici. Ovaj projekt je možda najbolji primjer suradnje lokalne zajednice i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, i mislim da je jedini pravi put gdje se može vidjeti što se sve može napraviti u konačnici kada surađuju lokalna zajednica i sveučilište zajedno, a mogu se napraviti doista velike stvari. Ovaj projekt je ukupne vrijednosti 576.000 eura, a ono što je jako važno naglasiti je da čak 50% sredstava koje ćemo dobiti kroz Europski fond za regionalni razvoj i kroz ovaj projekt su, ustvari, sredstva koja ćemo uložiti u kapitalnu znanstveno-istraživačku opremu našeg fakulteta, tako da će se doista naš fakultet opremiti vrhunskom opremom koja će, naravno, služiti za provedbu projekta, ali u konačnici, na kraju, i za u konačnici i za našu službu prema gospodarstvu. Ono što je bitno, također, kroz projekt će se u najam uzeti vinograd u kojem će se zasaditi 600 sadnica i na kojima će se provesti sva testna ispitivanja na inovativnim mikoriznim tehnologijama. Još jednom, doista zahvaljujemo i Osječko-baranjskoj županiji i Javnoj ustanovi Županijskoj razvojnoj agenciji koja nam je pomogla u prijavi i koja će nam pomoći u provedbi projekta – zaključila je dekanica.

Županica  Nataša Tramišak posjetila je danas (7. travnja 2026. godine) Poslovnu zonu Osječko-baranjske županije (bivšu Slobodnu zonu) gdje je s direktorom Borisom Peićem održala radni sastanak i obišla prostor Poslovne zone OBŽ.

- Poslovna zona Osječko-baranjske županije novi je naziv našeg trgovačkog društva koji je nekad bio bescarinska zona pod nazivom Slobodna zona Osijek. Kako je tvrtka osnovana 90-ih godina, taj je koncept u posljednjih nekoliko godina napušten i sada ovaj prostor daje odličnu perspektivu za razvoj poduzetništva, za daljnje investicije i za nova ulaganja. Osječko-baranjska županija je na posljednjoj Skupštini postala 100%-tni vlasnik i osnivač novog trgovačkog društva Poslovne zone Osječko-baranjske županije, koja se nalazi uz grad Osijek, u blizini Nemetina i Luke Tranzit, odnosno novog lučkog pristaništa. To zaista govori u prilog tome kako ova zona ima ogroman potencijal za privlačenje novih poduzetnika, novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Trenutno u ovoj poslovnoj zoni posluje 5 poduzetnika. Prije nekoliko mjeseci bio je raspisan i natječaj za prodaju nekoliko parcela koje su bile opremljene komunalnom infrastrukturom, gdje su došle nove investicije i novi poduzetnici. Ukupno je na ovom prostoru zaposleno 170 djelatnika, a Osječko-baranjska županija ima plan ulaganja u komunalnu infrastrukturu za dodatna 2 hektara površine, od ukupno 13 hektara kolika je površina cijelog ovog prostora Poslovne zone Osječko-baranjske županije, što uključuje parcelaciju i dolazak novih investitora na ovo područje. Procjenjujemo i da bi smo mogli napraviti dodatni prostor za desetak novih investitora u narednih nekoliko godina zahvaljujući čemu ćemo stvoriti jednu lijepu poduzetničku priču. Na području Osječko-baranjske županije u posljednjih nekoliko godina bilježimo pozitivne rezultate u posljednjih nekoliko godina. Naše poduzetništvo zaista pokazuje snažnu perspektivu, velik razvoj, nova zapošljavanja i nova radna mjesta. O tome svjedoče i brojke, naime, imamo 98.000 zaposlenih, uz oko 7.500 obrtnika, a od početka godine do danas otvoreno je tristotinjak novih obrta. To sve govori u prilog tome koliko je poduzetništvo sada snažno i koliko se razvija dobrim tempom, a ovo što mi radimo je dodatna podrška razvoju poduzetništva od strane Osječko-baranjske županije – kazala je županica.

Direktor Poslovne zone Osječko-baranjske županije Boris Peić naglasio je kako su trenutno u fazi nadogradnje i projektiranja nove hale. – Prije nekoliko mjeseci smo, analizom tržišta, utvrdili da dosta poduzetnika traži skladišni prostor. Poslovna zona ima jednu halu koja je već iznajmljena cijele godine, tunelsko skladište i vanjsko paletno skladište od 5.000 kvadrata koje je također u najmu. Trenutno smo u fazi projektiranja pristupne ceste i u fazi projektiranja nove hale. Ovdje stabilno posluje 5 većih tvrtki, a dodatnim povećanjem kapaciteta smatramo da će Poslovna zona imati još veći uspjeh – rekao je Peić i dodao da se tvrtke koje posluju na području Poslovne zone bave prehrambenom industrijom, distribucijom i papirnatom konfekcijom.

Županica Nataša Tramišak pružila je danas (2. travnja 2026. godine) podršku obilježavanju Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, upriličenom na glavnom osječkom trgu. Tom prigodom istaknuta je važnost podizanja svijesti o poremećajima iz spektra autizma te potreba za kontinuiranom podrškom osobama s autizmom i njihovim obiteljima. Događanje je okupilo brojne građane, stručnjake i predstavnike institucija koji zajednički doprinose stvaranju uključivijeg društva.

- Danas smo ovdje kako bismo podržali inicijativu i dodatno obilježili Dan svjesnosti o autizmu. Osječko-baranjska županija među prvima je u Hrvatskoj, kako među županijama tako i među institucijama, osnovala Centar za autizam koji djeluje od 2019. godine te pruža stručnu rehabilitacijsku podršku djeci i osobama iz spektra autizma. Ono što je Osječko-baranjska županija radila svih ovih godina, nastavit će i ubuduće – pružati snažnu podršku Centru te razvijati sve potrebne usluge kako bi djeca, ali i odrasle osobe, imale odgovarajuću skrb i brigu. Važno je istaknuti da smo prije nekoliko mjeseci, odnosno prošle godine, otvorili program za djecu vrtićke dobi – dječji vrtić za djecu s autizmom – te započeli projektiranje izgradnje nove zgrade Centra za autizam. Naime, postojećih 72 korisnika predstavlja maksimalan kapacitet sadašnjeg prostora, što jasno pokazuje potrebu za daljnjim razvojem. Nova lokacija planirana je na prostoru OLT-a, a projektna dokumentacija već je pripremljena. Iako naši učenički domovi trenutno raspolažu dovoljnim kapacitetima, prioritet je izgradnja novog Centra za autizam. Planirani objekt obuhvaćat će oko 4.000 četvornih metara, uz dodatnu dvoranu površine oko 700 četvornih metara, što ukupno čini približno 5.000 četvornih metara novog prostora. U novom Centru osigurat će se skrb za osobe mlađe od 21 godine, ali i usluge poludnevnog boravka za osobe starije od 21 godinu. Svjesni smo da je jedno od najvećih pitanja i briga roditelja – što će biti s njihovom djecom u starijoj životnoj dobi, osobito kada ostanu bez roditeljske skrbi. Cjelodnevna skrb i smještajni kapaciteti predstavljaju izazov koji Osječko-baranjska županija ne može rješavati samostalno, već u suradnji s drugim, prvenstveno državnim institucijama. U tom smo kontekstu već početkom ove godine donijeli odluku o dodjeli sredstava Centru „Ja kao i ti“ za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju novih smještajnih kapaciteta za osobe s invaliditetom i drugim poteškoćama. Upravo u toj suradnji vidimo velik potencijal, budući da Centar „Ja kao i ti“ već ima razvijen model rada i može osigurati smještaj i za osobe iz spektra autizma. Zaključno, Osječko-baranjska županija učinit će sve kako bi u novom Centru za autizam osigurala najvišu razinu usluga koje su u njenoj nadležnosti, dok će se trajna skrb za osobe starije od 21 godinu razvijati u partnerstvu s nadležnim institucijama i organizacijama poput Centra „Ja kao i ti“ – kazala je županica.

Ravnatelj Centra za autizam Vladimir Bjelobrk istaknuo je kako Centar trenutno okuplja 72 polaznika školske dobi i 10 polaznika vrtićkog programa. - Proširenjem prostorno-materijalnih uvjeta osigurat će se nadstandard, čime će se naša županija, uz snažnu potporu osnivača, pozicionirati kao primjer vrhunske prakse u neposrednom odgojno-obrazovnom i rehabilitacijskom radu s djecom i mladima s poremećajem iz spektra autizma. Važno je istaknuti i izvrsnu suradnju Centra za autizam sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i njegovim sastavnicama, u okviru koje su pokrenuti novi studijski programi edukacijske rehabilitacije i logopedije. Time će Centar, u sinergiji sa Sveučilištem i uz podršku osnivača, postati reprezentativno mjesto koje osigurava kontinuitet skrbi kroz cijelu razvojnu vertikalu. To uključuje ranu i predškolsku dob, školsku dob, kao i trajnu skrb za osobe starije od 21 godinu, kroz širok spektar socijalnih usluga. Poseban naglasak stavlja se na rješavanje potrebe poludnevnog i cjelodnevnog boravka, ali i na pružanje dodatnih usluga poput psihosocijalne pomoći i podrške. Također, Centar za autizam, zajedno sa svojim stručnim timom, pruža značajnu podršku redovitom sustavu odgoja i obrazovanja. Svojim specifičnim znanjima i vještinama pomaže kolegama u redovitim školama te doprinosi podizanju kvalitete obrazovanja za djecu s teškoćama koja su uključena u redoviti sustav.