Vijesti

Proslava Dana Općine Viljevo i otvorenje novog Dječjeg vrtića

Povodom Dana Općine Viljevo, u petak, 26. studenog 2021. godine održana je svečana sjednica Općinskog vijeća te je ujedno, otvoren novi Dječji vrtić, inače u sastavu Dječjeg vrtića "Pinokio" Donji Miholjac. Sjednici i otvorenju nazočili su zamjenik župana Mato Lukić u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade RH, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Goran Ivanović, načelnik Općine Viljevo Dominik Knežević te načelnici susjednih općina miholjačkog kraja.

- Danas smo otvorili prvi dječji vrtić na području općine Viljevo. Zahvaljujem se svima koji su sudjelovali u realizaciji investicije vrijedne 6,5 milijuna kuna jer je ovo jedna od najvažnijih demografskih mjera u našoj općini. Vrtić će zaposliti šest novih djelatnika, a upravo su zapošljavanja važni ciljevi u daljnjem razvoju naše općine koji će biti razlog ostanka mladih na ovom području. Uz to, imamo definirane tri poslovne zone, a to su Cret Viljevski, Krnjak i Križevci. Upravo u Križevcima planiramo osnivanje Agrotehnološkog parka koji bi okupljao proizvođačke organizacije različitog voća, osobito lijeske koja postaje zaštitni znak miholjačkog kraja. Također, planiramo obnoviti objekte iz razdoblja grofa Mailatha, kao i sakralne objekte koji će doprinijeti razvoju kontinentalnog i vjerskog turizma u našoj općini – kazao je načelnik Općine Viljevo Dominik Knežević.

Čestitke povodom Dana Općine i otvorenja novog dječjeg vrtića uputio je i zamjenik župana Mato Lukić.

- Drago mi je da nizom projekata koji su realizirani u protekle četiri godine Općina Viljevo potiče razvoj gospodarstva, i što je još važnije doprinosi demografskom oporavku zajednice. Mladi su naša budućnost i zato je još vrijednija činjenica da se na području ovako male općine posebna pozornost posvećuje djeci i mladim obiteljima – zaključio je Lukić.

Zamjena spojnog vrelovoda u Osijeku dovest će do značajnih ušteda

U Osijeku je u četvrtak, 25. studenog 2021. godine održana uvodna konferencija projekta 

„Zamjena spojnog vrelovoda od TE – TO do toplane Pogona Osijek“ ukupne vrijednosti 78.910.000 kuna, od čega je 46 milijuna kuna bespovratnih sredstava Europske unije, iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014-2020. Konferenciji su nazočili predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, zamjenik župana OBŽ Mato Lukić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić.

- Značajne karakteristike zamjene spojnog vrelovoda su da se radi o 4,4 kilometra mreže čime dodatno poboljšavamo opskrbu toplinskom energijom za otprilike 11.500 stanovnika grada Osijeka. Spomenutih gotovo 80 milijuna kuna koliko je vrijedan ovaj projekt, dio su velikog investicijskog ciklusa HEP-a u Osijeku od 180 milijuna kuna kojim ugrađujemo akumulatore topline i parne kotlove kako bismo zadovoljili sve potrebe lokalnog stanovništva. Svrha zamjene spojnog vrelovoda je smanjiti gubitke u mreži i emisiju CO2 za otprilike 4.000 tona – rekao je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Direktor Pogona Osijek Ivica Mihaljević objasnio je kako je izvođač uveden u radove početkom listopada, a s obzirom da se većina radova izvodi izvan sezone grijanja, sada se izvodi na manjoj lokaciji. Prema ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, završetak projekta očekuje se krajem 2023. godine.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić istaknuo je kako je zamjena spojnog vrelovoda od Termoelektrane toplane Osijek do Toplane Pogona Osijek jedan je od šest strateških projekata unutar Urbane aglomeracije Osijek koji zajedno vrijede oko 290 milijuna kuna te značajno podižu komunalni standard i kvalitetu života građana.

- Realizacijom ove investicije građani i gospodarski subjekti Osijeka dobit će pouzdan i energetski učinkovit toplinski sustav u Osijeku, kao i mogućnost njegovog daljnjeg razvoja, uz još čišći i zdraviji okoliš, stoga zahvaljujem HEP-u i nadležnome ministarstvu te čestitam na uspješnoj pripremi ovako kompleksnog projekta. Ovo je tek jedan u nizu velikih strateških projekata koji se trenutačno provode na području grada Osijeka, ukupne vrijednosti preko milijardu kuna, a u pripremi su i novi koji premašuju 2 milijarde, čime Osijek jasno potvrđuje svoju ulogu kao pokretača urbanoga i gospodarskog razvoja ove regije – kazao je Radić.

- Ovaj projekt vrijednosti gotovo 80 milijuna kuna je izuzetno značajan za grad Osijek kao središte ne samo naše županije već i cijelog istoka Hrvatske. 4,4 kilometra novog toplovoda znače sigurnost za više od 11.000 Osječana, ali i stvaraju preduvjet za nova ulaganja u komunalnu gradsku infrastrukturu – rekao je zamjenik župana Mato Lukić.

Projekt se provodi u razdoblju od 2019.-2023. godine, a Ugovor o bespovratnom financiranju potpisan je 9. prosinca 2019.

Realizacijom projekta gubici toplinske energije smanjit će se sa trenutnih 7,66 % na 6,58% što će rezultirati uštedom u potrošnji primarnog goriva u termoelektrani - toplani od 6 151 MWh. Stvaranjem povoljnijih hidrauličkih uvjeta u vrelovodnoj mreži stvorit će se uvjeti za daljnji razvoj toplinskog konzuma te će se smanjiti potrošnja električne energije za pogon pumpi za 2 534 MWh, a što će rezultirati dodatnom uštedom u potrošnji primarnog goriva za proizvodnju električne energije u RH na razini 6.205 MWh. Navedene uštede dovest će do smanjenja emisija CO2 u iznosu 4 378 t/god.

Skupština OBŽ: Županijski Proračun povećan za 35 milijuna kuna

Rebalans Proračuna Osječko-baranjske županije za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu bila je središnja točka danas (25. studenoga 2021. godine) održane 5. sjednice Županijske skupštine. U nazočnosti 39 od ukupno 47 vijećnika, sjednica je održana u dvorani Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, a na dnevnom redu je bilo ukupno 18 točaka. Uz rebalans proračuna, posebna pozornost bila je na informaciji o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije za 2020. godinu te pitanjima i prijedlozima koje su vijećnici postavljali županu Ivanu Anušiću.

Vijećnici su većinom glasova podržali prijedloge odluka za sve točke dnevnog reda. Tako je prihvaćeno da se ukupni konsolidirani proračun Županije za ovu godinu povećava za 35,26 milijuna kuna, pa umjesto dosadašnjih 1,60 milijardi kuna iznosi 1.635.581.370,58 kuna. Povoljnim su ocijenjeni i pokazatelji o stanju gospodarstva u 2020. godini.

- Bila je to jedna od uspješnijih godina osječko-baranjskog gospodarstva. Na primjer, po ostvarenoj dobiti osječko-baranjsko gospodarstvo je treće u Hrvatskoj, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ostvarena neto dobit iznosi 1,3 milijardi kuna, a prošle je godine kod nas ostvaren najveći rast dobiti u odnosu na prethodnu godinu, oko 70 posto. Prema prvim pokazateljima, očekujemo da i ova godina s financijskog aspekta bude još jedna dobra godina. Očekujemo blagi rast i u tako zahtjevnoj godini, osobito što znamo da je u drugoj polovici godine došlo do inflatornih kretanja, kao i problema na svjetskom tržištu u vezi sirovina i energetike - kazao je predsjednik HGK Županijske komore Osijek Zoran Kovačević

Vijećnička pitanja županu danas su postavili vijećnici Zlatko Ahić, Krešimir Čabaj, Marija Miličić, Zlatko Adjulović, Sanja Bježančević, Ivica Mandić, Marko Bogatić i Domagoj Mikulić.

- Izgradnja nove I. gimnazije u Osijeku počinje iz Nove godine, a sada smo u završnoj fazi javne nabave i uskoro donosimo odluku o najpovoljnijem izvođaču radova. Izgradnja treba početi nakon isteka rokova za žalbene postupke, a sredstva smo osigurali kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Vjerujem da ćemo u roku od oko dvije godine imati novu, modernu i najkvalitetniju školu - rekao je župan Ivan Anušić na pitanje vijećnika Marka Bogatića o trenutnoj situaciji u vezi ovog projekta, inače vrijednog oko 100 milijuna kuna, a za koji su sada osigurana sredstva iz europskih fondova, što će ujedno značiti smanjenje financijskog udjela županije.

Na pitanje vijećnika Domagoja Mikulića o trenutnom stanju projekta revitalizacije područja bivšeg OLT-a u Osijeku, župan je rekao:

- U ovom trenutku je završena konzervatorska studija koja nam je dala smjernice što i kako možemo u građevinskom smislu intervenirati na području bivšeg OLT-a. Napravljeno je i idejno rješenje, a sljedeći korak je dobivanje zemljišta bivšeg OLT-a u vlasništvo Osječko-baranjske županije, o čemu je Vlade RH donijela odluku na zadnjoj sjednici. Sada počinjemo izradu projektne dokumentacije koja će dati detaljan opis svega što će se raditi, a s tim dokumentima krećemo prema fondovima EU. Naime, u novoj financijskoj perspektivi 2021.-2027. predviđena su sredstva upravo za takvu vrstu investicija - rekao je župan Anušić te dodao:

- Planiramo obnovu na cijeloj lokaciji, a riječ je o površini od 5,5 hektara u samom centru Osijeka i atraktivnoj lokaciji, no u ovom trenutku potpuno neiskorištenom prostoru, ruglu grada koje ćemo pretvoriti u nešto odlično, kvalitetno, na korist i uslugu svih građana županije. Dio objekata će se prenamijeniti, izgradit će se novi sadržaji, alternativna kulturna scena dobit će svoj prostor, izgraditi stambeno-poslovni objekti, a naravno sve to uz korištenje novca iz fondova EU. Jedan od projekta koji će se graditi je Sportski inkubator, prvi takav u Hrvatskoj, pa i šire, uz koji je i 50 metarski olimpijski bazen. Inkubator će omogućiti stručno i znanstveno praćenje, savjetovanje i usmjeravanje djece od najranije dobi prema sportu u kojem mogu dati naglasak na temelju njihovih predispozicija - pojasnio je župan Anušić.

Župan je prihvatio prijedlog vijećnice Marije Miličić da se provjeri da li su osigurana sredstva za dovršetak procesa razminiranja minsko-sumnjivih područja Osječko-baranjske županije do 2023. godine. Razmotrit će i prijedlog Zlatka Ajdulovića o pokretanju Industrijske srednje škole u Belišću, međutim - naglasio je - nužno je sustav obrazovanja prilagoditi potrebama tržišta, osobito s aspekta osiguranja potrebne radne snage. Naime, dolazak stranih radnika više nije nepoznanica ni u Slavoniji i Baranji, pa je sve više slučajeva dolazaka radnika iz Indije, Nepala, Ukrajine i Kosova na slavonska gradilišta.

U vezi izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak župan je istaknuo da od 9. prosinca počinje javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš, počinje i izrada projektne dokumentacije, a izgradnja Centra mora početi do 2023. godine. Trenutna procjena vrijednosti ove investicije je oko 630 milijuna kuna.

Na početku sjednice vijećnici su informirani da je Samir Haj Barakat 15. studenoga podnio zahtjev za stavljanje mandata vijećnika u mirovanje. Umjesto njega SDP je sa svoje kandidacijske liste odredio Biljanu Kajgana Petričević, koja je na današnjoj sjednici položila prisegu i tako postala nova županijska vijećnica.

Specifičnosti hrvatskih regija treba uvažiti i koristiti kao prednost za razvoj

U organizaciji Večernjeg lista i Osječko-baranjske županije danas (24. studenoga 2021. godine) u Hotelu Osijek održana je konferencija „Hrvatska kakvu trebamo - Kako iskoristiti razvojni potencijal Slavonije, Baranje i Srijema“. Sudionike su pozdravili glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i župan Ivan Anušić, a - kako je rečeno - povod ovom konferencijskom događaju su pozitivni ovogodišnji gospodarski i demografski pokazatelji u Slavoniji i Baranji, osobito na području Osječko-baranjske županije koja bilježi povećanje broja poduzetnika i rekordne prihode, povećan je i izvoz, prihodi u turizmu također, zaustavljen je trend iseljavanja stanovništva, više je rođene djece, bilježi se povećanje zaposlenosti… Upravo primjer Osječko-baranjske županije ukazuje na veliki teritorijalni kapital i razvojni potencijal svih slavonskih županija.

- Osječko-baranjska županija je u posljednjih nekoliko godina napravila ozbiljan iskorak u gospodarskom i u svakom drugom smislu, a tim smjerom ćemo i nastaviti. Trenutno se na području naše županije razvijaju projekti vrijedni više milijardi kuna od kojih su najznačajniji Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, Gospodarski centar, I. gimnazija, novi lučki terminal za pretovar rasutih tereta, Objedinjeni hitni bolnički prijem te financijski najveći projekt, a to je novi Klinički bolnički centar Osijek. Da bi područje Slavonije i Baranje sa svojim specifičnostima, potencijalima i resursima moglo krenuti još kvalitetnije naprijed, moraju se mijenjati određeni zakonski okviri, koji će omogućiti da sustav, potencijali i okruženje u komu živimo budu iskorišteni na kvalitetniji način, prvenstveno u korist lokalne i regionalne zajednice, kao i u nacionalnom interesu - kazao je župan Ivan Anušić.

Naglasio je da najveći potencijali županije i istoka Hrvatske leže u poljoprivredi. - Tu su potrebne zakonske izmjene koje će omogućiti kvalitetnije djelovanje na način da proizvodimo uz stvaranje dodane vrijednosti, odnosno prerađujemo ono što smo proizveli. Također, nužne su i promjene u drvnoj industriji kako ne bismo bili samo sirovinska baza, kao i gospodarenju vodnim potencijalom, prije svega na rijeci Dravi, što podrazumijeva čišćenje korita rijeke, omogućavanje plovnog puta te normalnu opskrbe pijeskom građevinskih firmi - zaključio je župan Anušić te upozorio da specifičnosti hrvatskih regija treba uvažiti i koristiti kao prednost za razvoj.

Nakon uvodnog dijela Konferencije održan je panel pod nazivom „Razvojni potencijal i investicijske prilike na istoku Hrvatske“ na kojoj su sudjelovali ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, župan Ivan Anušić, vlasnik Žito grupe Marko Pipunić, predsjednica Uprave Saponije i članica Uprave Kandita Dajana Mrčela, vlasnik Osatina grupe Mirko Ervačić i osnivač tvrtke Mono Denis Sušac.

https://www.vecernji.hr/vijesti/u-osijeku-konferencija-hrvatska-kakvu-trebamo-kako-iskoristiti-razvojni-potencijal-slavonije-baranje-i-srijema-1541896

 

 

Nastavak suradnje i zajedničkih projekata

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić danas (23. studenoga 2021. godine) primili su Donnu Vekić, jednu od najboljih hrvatskih tenisačica. Donna Vekić je krajem listopada osvojila WTA turnir u talijanskom Courmayeuru, što je uz razgovor o zajedničkim projektima bio jedan od povoda prijema.

- Želimo Donni da osvaja turnire i bude u vrhu svjetskog tenisa, što upravo i je. Ona je sportska ambasadorica Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije što nam je iznimna čast i ponos. Svaki susret koristimo kao priliku za razgovor o projektima koje smo zajednički pokrenuli ili ćemo pokrenuti, poput izgradnje novih sportskih terena na njezinu inicijativu, u čemu smo joj uvijek pomoć i podrška. To je infrastruktura koja ostaje gradu Osijeku i na korištenje svim zainteresiranima potpuno besplatno, a partnerski odnos nastavit ćemo razvijati i u budućnosti - rekao je župan Ivan Anušić te čestitao Donni na nedavno osvojenom turniru u Italiji.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić istaknuo je kako je zajednički cilj Grada i Donne Vekić dodatna popularizacija tenisa među najmlađima. - Grad Osijek zajedno s Osječko-baranjskom županijom, na inicijativu Donne Vekić i njezine obitelji ima prvi javni besplatni teniski teren, a nadamo se da će ih u budućnosti biti i više. Također se pridružujem čestitkama Donni na osvojenom turniru i uspješnoj sezoni, a vjerujem da će sljedeća biti jednako uspješna kao ova te da će Donna nastaviti pronositi ime grada Osijeka diljem Europe i svijeta - rekao je Radić.

Donna Vekić se zahvalila županu i gradonačelniku na prijemu i podršci tijekom karijere, a posebno u zajedničkim projektima.

- Nadam se da je ovo samo početak daljnje suradnje u realizaciji vrijednih projekata od kojih će korist imati i šira zajednica - kazala je Donna te se osvrnula na turbulentnu sezonu iza nje. - Počelo je jako dobro u Australiji, no onda je došla prva velika ozljeda i operacija koljena, međutim godina je uspješno završila osvajanjem turnira u Italiji. Nadam se da će sljedeća sezona biti bolja i da ću uspješno završiti pripreme kako bih se prije svega vratila u TOP 20, a nakon toga ušla i među deset najboljih na svijetu - zaključila je Donna.

Drvno-prerađivački potencijali moraju donositi i veću korist istočnoj Hrvatskoj

U organizaciji HUP-ove Udruge drvne i papirne industrije danas (23. studenoga 2021. godine) u Hotelu Osijek održana je konferencija „Drvno-prerađivačka industrija RH u okviru Europskog zelenog plana - energetski izazovi“. Uvodna izlaganja održali su predsjednik Udruge Ivić Pašalić, glavni direktor HUP-a Damir Zorić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Europski zeleni plan predstavio je direktor tvrtke „Drvenjača“ d.d. Branko Liker, zatim je direktor tvrtke „Pelet projekt“ d.o.o. Željko Lovrak govorio o drvno-prerađivačkoj industriji i izazovima dramatičnog povećanja cijene električne energije, dok se prezentacija direktora tvrtke „Moderator“ d.o.o. Davor Zec odnosila na neiskorištene potencijale biomase.

- Slavonski hrast je jedan od najkvalitetnijih izvora sirovine u drvnoj industriji od kojeg se rade jednako kvalitetan namještaj i ostali finalni proizvodi. Zbog toga moramo početi gospodariti drvnom masom na način da Slavonija i istok Hrvatske imaju veću korist od toga, veću zapošljivost i daleko veću finalizaciju proizvoda. Potrebno je promijeniti dosadašnji pristup izvoza trupaca uz strategiju Vlade RH i promjenu zakonske regulative koja će olakšati proizvodnju finalistima uz zapošljavanje lokalnog kadra i vlastite sirovine te posljedično utjecati na rast BDP-a - kazao je župan Ivan Anušić.

Naglasio je kako je područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije zapravo centar potencijala drvne industrije koji je nužno dodatno osnažiti i oplemeniti, naravno uz prilagođavanje novim trendovima i uz pomoć Europske unije te Vlade RH. Naime, drvno-prerađivačka industrija važan je dio prerađivačke industrije Osječko-baranjska županije, koja je bogata drvnom masom te je izrazito velik razvojni potencijal koji može osigurati nova zapošljavanja, posebice u ruralnim područjima. U djelatnosti drvoprerađivačke industrije na području županije djeluje oko 190 poslovnih subjekata, od toga oko 120 poduzetnika i 70-ak obrtnika.

Ministar Tomislav Ćorić je rekao kako je drvni sektor u Hrvatskoj u proteklim desetljećima pokazao žilavost i inovativnost te dokazao da pojedini segmenti hrvatske industrije mogu, uz sve izazove, itekako uspješno funkcionirati. Istaknuo je da će se u idućem razdoblju u svim segmentima hrvatske prerađivačke industrije tražiti iskorak i da će ga se pokušati maksimalno poduprijeti, ponajprije kroz financijske omotnice koje su na raspolaganju.