Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije povodom obilježavanja Dječjeg tjedna u listopadu, a u sklopu projekta „Županija - prijatelj djece“ organizirao je 8. listopada 2021. godine Webinar za učenike viših razreda osnovnih škola s područja županije.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2021. godinu Međunarodnom godinom voća i povrća na što se stavio naglasak prilikom organiziranja aktivnosti. Tijekom predavanja govorilo se o sljedećim temama:

Doc. dr. sc. Ivana Stanić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje OBŽ u predavanju pod nazivom „Gdje smo sada?“ ukazala je na prednosti i nedostatke on line komunikacije za vrijeme pandemije COVID-19.  Naglasak je bio na informacijskoj i informatičkoj pismenosti te razvijanju komunikacijskih vještina kroz nove modele komunikacije što se pokazalo važnim za sve generacije (od veterana do generacije Z i Alfa). Zaključilo se da on line komunikacija ne može zamijeniti bliski kontakt, fizičku aktivnost koja nam je važna za rast i razvoj djece.

Ivana Sović, mag. nutr. (Nastavni zavod za javno zdravstvo OBŽ) u svom predavanju „Jedem promišljeno“ istaknula je da pravilan rast i razvoj djeteta ide ruku pod ruku s pravilnom prehranom. Djeca trebaju razumjeti važnost unosa svih skupina namirnica, spoznati da je pred njima ključan period stvaranja novih prehrambenih navika te znati kome postaviti pitanja koja se odnose na prehranu i tjelesnu težinu. Cilj je probuditi interes djece te ih usmjeriti kako kroz dan uklopiti 5 porcija povrća i voća. 

Prof. dr. sc. Marija Heffer (Medicinski fakultet u Osijeku) u predavanju „Hrana za pamćenje“ ukazala je na važnost unosa vitamina u organizam, njihovom utjecaju u liječenju bolesti i jačanju imuniteta čovjeka. Na zanimljiv način u svom predavanju provela nas je kroz „Pomorsku povijest „vitamina te ujedno potakla na primjenu istih u kreiranju zdravih i jednostavnih obroka.   

 Karla Generalić, volonter (Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek) u predavanju „Aktiviraj sebe i svoj um“ govorila je o tome kako je pandemija COVID-19 utjecala na mentalno zdravlje mladih i na promjene u ponašanju. U drugom dijelu predavanja stavila je naglasak na aktivnosti primjerenim za djecu tijekom pandemije te o njihovoj važnosti i dobrobiti.  

Cilj je bio uključiti najveći broj djece te ih osvijestiti o važnosti i ulozi voća i povrća - zdrave prehrane ljudi, sigurnosti hrane i zdravlju, negativnom utjecaju COVID-19 na mentalno zdravlje djece i mladih te kako motivirati djecu da što kvalitetnije provedu svoje slobodno vrijeme.

Izgradnja Koridora 5c na području Baranje, javni prijevoz putnika, projekti u riječnom prometu, rad i budućnost Zračne luke Osijek te obnova željezničke infrastrukture na području Osječko-baranjske županije bile su središnje teme danas (11. listopada 2021. godine) održanog sastanka župana Ivana Anušića i gradonačelnika Osijeka Ivana Radića s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Tramišak. Sastanku su nazočili predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, državni tajnici Tomislav Mihotić i Josip Bilaver te direktor Zračne luke Osijek Ivan Kos.

- Otvorili smo nekoliko važnih tema i razgovarali o projektima koje smo započeli u suradnji s ministarstvima i resornim tvrtkama. Prije svega riječ je o dovršetku koridora 5c, linijskom prijevozu putnika, obnovi zgrade željezničkog kolodvora u Osijeku te uređenju željezničkih stajališta na području Osječko-baranjske županije kako bi uskoro sva bila u funkciji. Želimo da ta infrastruktura bude u potpunosti obnovljena kao primjerice kolodvorska stanica u Laslovu u čijoj su obnovi sudjelovale Hrvatske željeznice. Planiramo željeznički promet i novoobnovljene stanice uključiti u linijski prijevoz, zajedno s autobusnim prijevozom zbog čega je nužna obnova, pa i izgradnja novih željezničkih stanica. Razgovarali smo o izgradnji podvožnjaka u Ulici sv. L. B. Mandića o čemu smo s ministrom Butkovićem razgovarali prije 3 godine, a sada je taj projekt u fazi realizacije te je odabran najpovoljniji izvođač. Riječ je o izuzetno važnom projektu koji će riješiti veliku prometnu gužvu na južnom ulazu u Osijek. Osim toga, dotakli smo se i obnove Zračne luke Osijek kojoj će u ovoj i sljedećoj godini na raspolaganju biti 40 milijuna kuna za obnovu zgrade putničkog terminala. Paralelno s tim radimo i na pripremi projekata modernizacije Zračne luke, financiranih sredstvima Europske unije, zajedno s ministricom Tramišak, a čija se vrijednost procjenjuje na 400 milijuna kuna - rekao je župan Anušić te zahvalio ministru Butkoviću i ministrici Tramišak na odličnoj suradnji u proteklom razdoblju.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić najavio je realizaciju niza velikih projekata.

- Najveći prometni projekt trenutno na području Grada Osijeka je modernizacija tramvajske infrastrukture, vrijedan 267 milijuna kuna, od čega je 200 milijuna kuna sufinancirano europskim sredstvima, a ostatak financiraju Vlada RH i Grad Osijek. Tu je riječ o obnovi 9,5 kilometara tramvajske mreže i 23 stajališta. U fazi realizacije je i izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L. B. Mandića čija je procijenjena vrijednost 93 milijuna kuna, a nakon otvaranja pristiglih ponuda, odabrana je najpovoljnija ponuda u vrijednosti 54 milijuna kuna. Završetak radova očekujemo krajem 2023. godine. Što se tiče budućih projekata, a nakon izgradnje podvožnjaka, započet ćemo s rješavanjem još jednog prometnog čvorišta, onog na Trpimirovoj ulici, gdje planiramo infrastrukturna rješenja od križanja s Vukovarskom ulicom do Dravskog mosta. Osim toga, u fazi je i izrada idejnog rješenja izmještanja remize u istočni dio grada, u čemu nam veliku pomoć pružaju upravo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Također, sudjelujemo u realizaciji strateškog projekta za grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju, a riječ je o obnovi putničkog terminala Zračne luke Osijek - istaknuo je gradonačelnik Radić.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak istaknula je kako 6,7 milijardi kuna iznosi ukupna vrijednost projekata koji su ugovoreni na području Osječko-baranjske županije, a tiču se financiranja iz europskih strukturnih investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020..

- Od toga, daleko najveća i najizdašnija su ulaganja u prometnu infrastrukturu. Spomenuli smo ulaganja u riječni terminal u riječnoj luci, ali i ulaganja u modernizaciju tramvajske infrastrukture Grada Osijeka čije su vrijednosti veće od 100 milijuna eura. Ovo su iznosi bez ulaganja u koridor 5c čija se izgradnja sufinancira drugim izvorima financiranja pri čemu se zahvaljujem ministru Butkoviću na pomoći u realizaciji. Na današnjem smo sastanku razgovarali i o budućim projektima za razdoblje 2021.-2027. u kojem ćemo imati mnogo prilika iz novih fondova koji nam se nude, a bit će prilike da se riješi pitanje kvalitetnije povezanosti željezničkom infrastrukturom jer je desetljeće pred nama razdoblje zelenog prometa i smanjenja emisije CO2. Grad Osijek i Osječko-baranjska županija nalaze se na važnom geoprometnom položaju, a ovo su prilike gdje to trebamo iskoristiti kako bi cijeli istok Hrvatske doživio transformaciju. U tom smislu, Zračna luka Osijek je posebno važna, pa smo osim obnove zgrade putničkog terminala, već sada u procesu programiranja novog programskog razdoblja predvidjeli sredstva kojom bi se nastavila modernizacija infrastrukture - zaključila je ministrica Tramišak.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio je kako je sastanak bio dobar te da se svi projekti uspješno provode. - Ukupna ulaganja u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj trenutno iznose više od 25 milijardi kuna, a od toga se na projekte na području OBŽ odnosi više od 1,5 milijardu kuna. Jedan od najvažnijih projekata je dovršetak autoceste prema Belom Manastiru, što se radi, a trebali bi je otvoriti do ljeta 2022. godine. Natječaj za preostalih 5 km autoceste do mađarske granice bit će sljedeće godine, a sredinom 2024. godine imat ćemo u cijelosti izgrađeno 88 kilometra Koridora 5c kroz RH. Tada će i Mađarska završiti svoj dio, a interes nam je da i BIH završi što prije svoj dio - poručio je ministar Butković.

Naglasio je kako se dobro odvijaju i ostali projekti na području Osijeka i OBŽ; podvožnjak u Ulici sv. L. B. Mandića, obnova tramvajske infrastrukture, nabava autobusa te da su osigurana sredstva i nije upitna njihova provedba. - Razgovaralo se i o budućem razdoblju kada će također veliki broj projekata biti financiran iz sredstava EU. Na inicijativu župana obnovit će se svi kolodvori i stajališta u okolici Osijeka i šire, za što isto postoje sredstva EU. Luka za rasute terete se također radi, a s Hrvatskim vodama dogovorili smo produbljivanje korita rijeke Drave što je jako bitno zbog plovnosti rijeke cijele godine. Zračna luka Osijek je veliki potencijal ovog područja, ali ima zastarjelu infrastrukturu, pa ćemo u dvije proračunske godine osigurati 35 do 40 milijuna kuna za obnovu zgrade putničkog terminala, a širi koncept njenog razvoja Zračne luke Osijek koji se bazira i na kargo prometu pripremit ćemo za europsko financiranje - naglasio je ministar Butković.

Nakon radnog sastanka u sjedištu Osječko-baranjske županije u Osijeku, sudionici sastanka obišli su gradilište Koridora 5c kod Belog Manastira. Tom prigodom predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan je rekao:

- Prošle godine u travnju potpisali smo ugovor za izgradnju autoceste od Belog Manastira do mosta Halasica ukupne duljine 17,4 kilometra vrijedan 443 milijuna kuna. Radovi su započeli u lipnju 2020. godine i usprkos koroni radovi teku odličnu. Prošli mjesec smo u posao uveli izvođača za opremanje ceste tako da što se tiče HAC-a svi su izvođači trenutno uvedeni u posao te će vjerujem sve biti gotovo do lipnja iduće godine. Prije desetak dana pustili smo Svilaj u promet i od ukupno 88,6 kilometara punog profila koji će biti na koridoru 5c sada je 59 kilometara u prometu. Ovaj projekt se financira kreditom od 107 milijuna eura za kojeg se zadužio HAC, od čega je 51% preko Europske banke za obnovu i razvoj s jedan posto kamata, i 49 % preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj - kazao je.

Povodom 30. obljetnice ustrojstva Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek danas (9. listopada 2021. godine) na Sportsko-zračnoj luci Osijek - Čepin održana je prigodna svečanost na kojoj su se pripadnici ove jedinstvene ratne postrojbe prisjetili teških, ali ponosnih događanja iz Domovinskog rata, a posebna počast i hvala iskazana je poginulim hrvatskim zrakoplovcima. Naime, najmodernijim reketnim sustavom pripadnici agresorske Jugo-armije 2. prosinca 1991. godine pogodili su avion Antonov An-2 u kojem su poginuli osnivač voda Marko Živković, drugi pilot Mirko Vukušić te padobranci Ante Plazibat i Rade Griva. Do tada su, u nešto manje od dva mjeseca, hrabri hrvatski letači obavili 35 borbenih letova tijekom kojih je izbačeno 68 bombi i 17 sanduka s dvije tone pomoći za Vukovar. Sa sportskim i poljoprivrednim zrakoplovima među prvima su se uključili u obranu, a tijekom opsade Vukovara 1991. godine vod je napadao neprijatelje improviziranim, tzv. bojler-bombama, a gradu je dostavljao opremu i medicinsku pomoć. Pripadnici ovog Voda iskazali su se i nakon te tragedije nizom hrabrih, ratnih i humanitarnih akcija i aktivnosti.

Danas su stoga uz spomen obilježje "Krilo" na ulazu u Sportsko-zračnu luku vijence položili i upalili svijeće članovi obitelji poginulih pripadnika te sami pripadnici ove postrojbe, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, predstavnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Ministarstva obrane, Ministarstva hrvatskih branitelja, Aerokluba Osijek te udruga iz Domovinskog rata.

Nazočne je pozdravio Marin Kordić, predsjednik Aerokluba “Osijek”, dok je Željko Radoš govorio o ratnom putu, hrabrosti, znanju i odvažnosti pripadnika Samostalnog zrakoplovnog voda. Župan Ivan Anušić izrazio je najdublje poštovanje prema žrtvi pripadnika Samostalnog zrakoplovnog voda tijekom Domovinskog rata.

- Moram priznati da nisam do sada bio svjestan koliko su ratni zadaci Samostalnog zrakoplovnog voda 1991. godine bili sveobuhvatni, hrabri, odvažni i sustavno planirani čime su njegovi pripadnici značajno doprinijeli obrani Vukovara, ali i cijele Hrvatske. Siguran sam da mnoge od tih priča ne znaju ni dionici tog vremena kao ni mlađe generacije zbog čega je važno pronaći način da se istina o obrani domovine i hrabrim ljudima poput četvorice poginulih letača, nikada ne zaboravi. Njihova nevjerojatna hrabrost i lucidnost u iznimno teškim uvjetima noćnog leta i bez navigacije zaslužuju najveće poštovanje i divljenje jer je ovo jedini vod koji se, na taj način, te 1991. godine stavio na raspolaganje u obrani domovine - kazao je župan Anušić.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović također je istaknuo kako je žrtva poginulih letača vrijedna svakog poštovanja. - Mali broj ljudi, postrojbe koje su osnivane u jesen 1991. godine, uključivale su stotine ljudi, ili svega koju tisuću i upravo je ta skupina malobrojnih ljudi obranila Hrvatsku od agresorskih napada. Među njima su i hrabri pripadnici Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek koji su u neadekvatnim letjelicama za borbene aktivnosti prihvatile žrtvu i odazvale se pozivima u pomoć. To je posebna skupina branitelja o kojima treba govoriti sa strahopoštovanjem jer upravo su letači ti koji najviše ginu u ratnim sukobima - rekao je predsjednik Milanović.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić izrazio je u ime Grada najdublju sućut, zahvalnost i poštovanje obiteljima poginulih letača.

- Domovinski rat iznjedrio je brojne heroje koji su nas svojom žrtvom zadužili, ali i zauzeli posebna mjesta u našim sjećanjima. Četvorica poginulih pripadnika voda u prvim su danima agresije na Hrvatsku odigrali presudnu ulogu u stvaranju hrvatskih zrakoplovnih postrojbi. Izvršavali su letove u avionima koji nisu bili namijenjeni borbenim aktivnostima i u njima obavili više od 30 humanitarnih i borbenih letova za tada okupirani Vukovar. Njihova su imena ostavila neizbrisiv trag u našim sjećanjima, a na ovaj način svake godine čuvamo uspomenu na njihovu hrabrost, žrtvu i nevjerojatna postignuća - istaknuo je Radić.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost organizira u subotu, 9. listopada 2021. godine, u 10,00 sati virtualnu radionicu vezano uz Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu obiteljskih kuća i zgrada.

Na radionici će djelatnici Fonda objasniti uvjete prijave na javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća i pomoći im oko eventualnih upita vezanih uz njihove prijave.

Prijava na radionicu je obavezna putem linka: Webinar Registration - Zoom

U Hotelu Osijek danas (8. listopada 2021. godine) održana je Konferencija „Ugostiteljsko-turistički VirtuOS-i - jačanje kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu“, na čijem su otvaranju sudjelovali i župan Ivan Anušić te zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin. Konferencija je ujedno prvo događanje u okviru najveće ovogodišnje regionalne turističke manifestacije HeadOnEast, čiji će središnji dio biti 22. i 23. listopada.

- Na području Osječko-baranjske županije imamo dva Regionalna centra kompetentnosti, a jedan od njih je Ugostiteljsko-turističke škole Osijek, vrijedan nešto više od 95 milijuna kuna i financiran sredstvima Europske unije. Riječ je o izuzetno vrijednom projektu koji će srednjoškolcima omogućiti stjecanje specifičnih strukovnih kompetencija i dodatno nadograditi njihovo znanje. Vrlo je važno formiran i osposobljen kadar povezati s turističkim sektorom, koji u našoj županiji bilježi kontinuirani rast, kako bi ti mladi ljudi po završetku školovanja pronašli posao upravo ovdje. Ne želimo da ga traže u ostalim dijelovima Hrvatske ili vani, o čemu ćemo, baš kao i do sada, voditi brigu i nakon izgradnje Regionalnih centara kompetentnosti - rekao je župan Ivan Anušić.

Ugostiteljsko-turistička škola Osijek jedna je od 25 strukovnih škola u Hrvatskoj koja je imenovana Regionalnim centrom kompetentnosti, i to u sektoru turizma i ugostiteljstva. Svrha RCK-a je osigurati kvalitetan sustav obrazovanja mladih, obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja uz potporu i suradnju s poslodavcima, osnivačima, razvojno-gospodarskim subjektima, strukovnim udruženjima, visokim učilištima, javnim i civilnim sektorom.

Za projekte RCK VIRTUS i RCK VirtuOS osigurana su bespovratna sredstva iz fondova Europske unije u ukupnom iznosu od 95.673.388,62 kuna, a njihova provedba je počela 27. ožujka 2020. godine, dok je završetak predviđen do 27. prosinca 2023. godine. Između ostalog, do sada su obavljeni infrastrukturni radovi, sanacija i adaptacija suterenskih praktikuma na lokaciji škole, a odnedavno ih učenici i nastavnici koriste u redovitoj nastavi. U okviru infrastrukturnih radova izvode se još rekonstrukcija, adaptacija i opremanje Akademisa - Učeničkog doma u centru Osijeka, a očekuje se da će radovi biti završeni na vrijeme. Uspostavljena je suradnja s domaćim i međunarodnim gastronomskim i turističkim akademijama, a intenzivirana je suradnja sa svim RCK-ovima u sektoru turizma i ugostiteljstva. Više od 70 nastavnika iz RCK UTŠO i partnerskih škola iz Vinkovaca, Đakova, Požege i Virovitice, ali i mentori kod poslodavaca uspješno su završili usavršavanja, od gastronomskih akademija u Francuskoj preko turističkih usavršavanja u Zagrebu i Splitu do usavršavanja u području digitalnih kompetencija i znanja engleskog jezika.

Župan Ivan Anušić i gradonačelnik Osijeka Ivan Radić sa suradnicima danas (8. listopada 2021. godine) u Osijeku su održali radni sastanak s ministrom gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislavom Ćorićem, uz koga su bili glavna savjetnica ministra Anja Bagarić, tajnik Kabineta ministra Marin Vuković, ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Anamarija Matak, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove Marko Markić te predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan. Razgovarali su o zajedničkim projektima na području Osječko-baranjske županije, prije svega o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Orlovnjak i geotermalnim izvorima.

- Na sva pitanja i nedoumice koje smo imali oko projekata koje gradimo i namjeravamo graditi dobili smo jasne smjernice kako ih dalje razvijati. Regionalni centar za gospodarenje otpadom ide planiranom dinamikom i nadamo se da će u što skorijem vremenu biti na raspolaganju Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji koje će ga koristiti prema europskim standardima, a oni su na višoj razini nego ih imamo danas iako i sada velikim dijelom razdvajamo otpad. Završili smo studiju o geotermalnim potencijalima Osječko-baranjske županije, što je financirano iz sredstava Ministarstva i fondova EU, a sada idemo dalje prema smjernicama i strategiji EU da su geotermalni izvori nešto na što EU računa i što će se intenzivno razvijati i podupirati od strane fondova. I na tom planu nastavljamo komunikaciju s Ministarstvom, kao i izradu strategije i definiranje namjene svakog od predloženih geotermalnih izvora. Kada se dovrši kompletno ispitivanje, znat će se je li geotermalni izvor namijenjen za toplinarstvo, poljoprivredu, plastenike i staklenike, zdravstveni turizam ili nešto treće. To ovisi o potencijalu pojedinog geotermalnog izvora i njegovoj temperaturi. Tada krećemo u eksploataciju kako smo to najavili u korist žitelja Osječko-baranjske županije Geotermalni potencijali postoje diljem Hrvatske, a potvrdilo se da je naša studija bila u dobrom smjeru te očekujem dobar daljnji razvoj - izjavio je župan Ivan Anušić nakon sastanka.

Za Grad Osijek kao najveću jedinicu lokalne samouprave na području županije najvažnija je bila tema o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom jer bi se njegovom izgradnjom riješio problem Lončarice Velike. - Kada govorimo o održivom gospodarenju otpadom po načelima kružne ekonomije, možemo biti ponosni jer je Osijek u nacionalnom vrhu. Provodimo i veliki projekt sanacije otpada u Sarvašu vrijedan 73 milijuna kuna, većinom financiran europskim sredstvima, a uspješno smo priveli kraju sanaciju odlagališta u Nemetinu čija je vrijednost bila 37 milijuna kuna. Uskoro kreće podjela 31.000 spremnika, 16.000 za biootpad i 15.000 za plastiku, čime se zatvara individualno prikupljanje otpada „od vrata do vrata“ - rekao je gradonačelnik Radić.

- U skladu s našom politikom gospodarenja otpadom, Republika Hrvatska u potpunosti stoji iza projekta „Orlovnjak“, i u tom kontekstu današnji sastanak je samo potvrdio usmjerenost Županije i Grada Osijeka na realizaciju izgradnje Centra. Veselimo se činjenici da paralelno s tim jedinice lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije čine značajne iskorake u smjeru izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom, ali i informiranja i edukacije građana. Rezultati takvog smjera bili su vidljivi jučer kad smo predstavili izvješće o komunalnom otpadu za 2020. godinu koju smo završili s 41% odvajanja na razini cijele Hrvatske. U odnosu na 2017. godinu, kad sam preuzeo dužnost ministra to je povećanje od 13 postotnih bodova - kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te dodao da bi RCGO Orlovnjak trebao biti izgrađen za četiri godine.

- Što se tiče geotermalnih izvora, Osječko-baranjska županija je u proteklom razdoblju učinila značajan iskorak, prije svega u analizi potencijala na svom području. Agencija za ugljikovodike paralelno s tim radi na procjeni potencijalnih potentnih točaka na razini cijele Hrvatske u kojoj ih ima 40-ak. Naša ideja je da sljedeće godine, nakon što se odrade prvi razgovori s jedinicama lokalne samouprave, u kojima se nalaze te lokacije, krene u ispitivanje njihovog potencijala i kreiranje rang-liste potencijala i namjene geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj. Oni mogu ići u nekoliko smjerova - toplinarstvo, poljoprivreda, proizvodnja električne energije, ali i zdravstveni turizam. Mi ćemo sljedećih nekoliko godina ići u smjeru proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, pri čemu je geotermalna energija najčišći izvor za proizvodnju električne energije - ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.