U organizaciji Udruge za promicanje enogastroturizma Hrvatske „Dekanter“ danas (09. siječnja 2023. godine) je najavljen dvodnevni WineOS, sajam vina, delicija i ugodnog življenja koji će se 13. i 14. siječnja 2023. godine osmi put održati u Osijeku. Manifestacija je po svojoj veličini i značaju najvažniji događaj te vrste na istoku Hrvatske te je postala važna za bolju promociju proizvođača vina i podizanje svijesti lokalnog stanovništva o važnosti njegovanja i unapređenja kulture stola.

Uoči otvorenja ovog međunarodnog festivala, danas su na konferenciji za medije govorili zamjenik župana Mato Lukić, predsjednik Udruge za promicanje enogastroturizma Hrvatske „Dekanter“ Boris Ocić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka Igor Medić, pročelnica UO za turizam, kulturu i sport OBŽ Tatjana Turalija, direktorica TZ OBŽ Ivana Jurić i voditeljica projekta Regionalnog centra kompetentnosti Ugostiteljsko-turističke škole Osijek Dorotea Telarović.

- Ove godine očekujemo najbolji i najposjećeniji WineOS koji označava prekrasan početak  nove godine. Upravo su manifestacije prošle godine privukle velik broj posjetitelja u grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju te ju pozicionirale kao najbolju turističku godinu, čak i u usporedbi s predpandemijskom 2019. Osječko-baranjska županija podržava i podržavat će i ubuduće ovakve i slične manifestacije koje imaju za cilj privući posjetitelje u do sada samozatajnu i skrivenu destinaciju, a to je istok Hrvatske – kazao je zamjenik župana Mato Lukić.

Podršku osmom WineOS-u daje i Grad Osijek, a pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Igor Medić ističe kako ova manifestacija privlači posjetitelje iz nekoliko susjednih zemalja.

- Ovogodišnjih 110 izlagača govori u prilog da WineOS raste iz godine u godinu, baš kao i očekivanja, a Gradu Osijeku je čast da je partner u organizaciji ove vrijedne manifestacije – rekao je Medić.

- Vinski turizam katalizator je razvoja brojnih zemalja, pa zašto ne bi i mi bili jedna od njih? WineOS svake godine opravdava povjerenje i očekivanja, kako brojem izlagača, tako i brojem posjetitelja – naglasila je pročelnica UO za turizam, kulturu i sport OBŽ Tatjana Turalija.

U prosincu prošle godine TZ OBŽ napravila je promociju WineOS-a i osječkog Adventa u susjednoj Baranji, u Mađarskoj s ciljem otkrivanja što se događa s mađarskim turistima tijekom 2022. godine, objasnila je direktorica TZ OBŽ Ivan Jurić.

- Imamo povećanje od 57% dolazaka i noćenja mađarskih gostiju, što smatram lijepim uspjehom. Ono što je posebno vrijedno je da je upravo WineOS prva velika vinska manifestacija u Hrvatskoj, upravo u siječnju kada nam je posebno potreban motiv za dolazak, a slijedi ju Vinceška, kada se proslave sele u male podrume – rekla je Jurić.

Na prošlogodišnjem WineOS-u ostvarena je suradnja s Ugostiteljsko-turističkom školom Osijek čiji su učenici učili i radili na velikoj i zahtjevnoj manifestaciji poput ove.

- Regionalni centar kompetentnosti ima ulogu da kroz reformu strukovnog obrazovanja, obrazovanje približi poslodavcima, zbog čega nam je bitno da su nas organizatori WineOS-a prepoznali kao dionike koji će se aktivno uključiti u sajam. Mi ćemo svoj doprinos dati kroz promociju strukovnog obrazovanja kako bi široj javnosti približili što ugostiteljsko-turistička zanimanja pružaju i na koji način oni, uključenjem u tržište rada, mogu generirati razvoj turizma u ovom dijelu Hrvatske. S druge strane, izuzetno nam je važna dodatna povezanost s ostalim dionicima turističkog sektora te lokalne zajednice – zaključila je voditeljica projekta Regionalnog centra kompetentnosti Ugostiteljsko-turističke škole Osijek Dorotea Telarović.

S prvim danom školske godine u 2023. godini započeo je i nacionalni projekt besplatnog školskog obroka za sve osnovnoškolce. Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurava iznosi 1,33 eura po učeniku, a cilj projekta je do 2027. godine stvoriti uvjete za posluživanje toplog obroka svim učenicima.

- Sva djeca u Republici Hrvatskoj danas će dobiti školski obrok. Još uvijek ima puno dilema i razgovara o tome na koji način i kako provesti projekt u cijelosti, ali smo uvjereni da će ravnatelji moći realizirati prehranu u školama. Nemaju sve škole kuhinju i blagovaonicu, zato idemo u realizaciju projekta izgradnje i dogradnje objekata kako bi sve škole radile u jednoj smjeni i dobile kuhinje, blagovaone i osoblje koje će taj obrok pripremati. Intenzivno odobravamo nova zaposlenja kuhara i kuharica gdje je to potrebno pa bi do 2027. godine bi topli obrok trebao biti moguć u svim školama - izjavio je 9. siječnja 2023. godine u Donjem Miholjcu ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te dodao kako nemaju sve škole prostorno rješenje u ovom trenutku, pa mogu u učionicama poslužiti hranu dok se ne osiguraju uvjeti.

- Pozitivan primjer je Osječko-baranjska županija koja projekt besplatnog školskog obroka već provodi i gdje je najveći postotak škola koje osiguravaju kuhani odnosno topli obrok - istaknuo je ministar Fuchs.

Osječko-baranjska županija pet godina provodi projekt besplatnog školskog obroka za sve osnovnoškolce. Bilo je potrebno vrijeme za dogradnju i opremanje kuhinja i danas sve matične škole imaju uvjete za kuhanje i posluživanje toplog obroka u osnovnim školama.

- Neće  se moći odmah pristupiti implementaciji cijelog projekta jer će i u drugih dijelovima Hrvatske kao i u Osječko-baranjskoj županiji trebati vrijeme da se stvore uvjeti za kuhani obrok. Tu se moraju aktivno uključiti osnivači škola, županije i gradovi i pomoći Vladi RH u osiguravanju uvjeta za provedbu projekta koji će osim besplatne prehrane osigurati i kuhani obrok. Kao što smo radili zajedno na projektu izgradnje Srednje škole u Donjem Miholjcu, tako trebamo svi zajedno pristupiti i ovom projektu koji će na kraju za rezultat imati besplatan i zdrav obrok spravljen od domaćih namirnica - rekao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.  

Osječko-baranjska županija je projekt besplatnog školskog obroka nadogradila tako da se namirnice za pripremu obroka uzimaju od lokalnih proizvođača čime novac ostaje na području županije. Djeca dobivaju kvalitetan kuhani obrok, OPG-ovi s tog područja imaju tržište i stalni izbor prihoda, a na kraju svako dijete ima mogućnost prehrane u školi.

- Odlično je što je Vlada preuzela u potpunosti trošak prehrane, mi nastavljamo raditi kao i do sada, ali s manjom obvezom za Županiju, gradove i općine. Sredstva koja ostaju u proračunu Županije također će se utrošiti u području obrazovanja - rekao je župan Anušić.

Podsjetimo, projekt besplatnog školskog obroka u Osječko-baranjskoj županiji osmišljen je nakon što je u javnost dospjela priča iz jedne škole u Belom Manastiru gdje nekoliko djece nije imalo pravo na školski obrok jer im ga roditelji nisu mogli platiti pa je osnovni cilj projekta bio da ni jedno dijete na području županije više u školi ne bude gladno. Poruka koju je poslao ministar Fuchs iz Donjeg Miholjca govori kako od danas, provedbom ovog projekta na nacionalnoj razini, ni jedno dijete više u nijednoj školi u Hrvatskoj neće biti zakinuto za školski obrok.

Da se turizam i turistička ponuda na istoku Hrvatske i dalje razvijaju govore podaci za prošlu, 2022. godinu. Osječko-baranjska županija bilježi uzlazni trend kada govorimo i o broju dolazaka i noćenja turista.

Tijekom 2022. godine ostvarena su 240.085 noćenja i 112.183 dolazaka, što u odnosu na podatke iz 2021. donosi povećanje noćenja od 33%, a dolazaka od 40%.

Rekordne su ovo brojke čak i u odnosu na 2019. godinu koja je na razini Hrvatske, pa tako i Osječko-baranjske županije bila rekordna godina u turizmu. U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 2,6% više noćenja i 0,96% više dolazaka. 2020. i 2021. godinu obilježila je pandemija Covida 19, pa su i turistički pokazatelji bili nešto niži i većinu gostiju na istoku Hrvatske činili su domaći gosti. U 2022. godini bilježimo povećanje noćenja stranih turista za 7%  u odnosu na 2019. godinu što pokazuje porast interesa za Osječko-baranjsku županiju kao kontinentalnu destinaciju prepoznatu i izvan granica Republike Hrvatske.

Područje Turističke zajednice Baranje bilježi porast od  32,5% noćenja u odnosu na 2019. godinu, a u gradu Osijeku je ostvaren rast od 3,6% noćenja u odnosu na istu godinu.  Ako gledamo prostorno, više od pola noćenja je ostvareno u Osijeku, odnosno 57%, na području Baranja ostvareno je 17%, a na području Đakova 8% od ukopnog broja noćenja na području Osječko-baranjske županije.

- Rekord u prošloj godini čvrsto drži rujan kada je ostvareno čak 31.548 noćenja. Rekord je to i u povijesti Osječko-baranjske županije jer je prvi mjesec ikad u kojem je ostvareno više od 30.000 noćenja. Očekivano za kontinent, povećan broj dolazaka i noćenja uz rujan, ostvaren je i svibnju i listopadu.  No prošle godine bilježimo povećanje broja turista i u ljetnim mjesecima, osobito u lipnju i kolovozu – rekao je Mislav Matišić, savjetnik u Turističkoj zajednici Osječko-baranjske županije.

Udio domaćih gostiju i dalje prelazi polovinu ukupnog broja i za 2022. godinu iznosi 57%, slijede gosti iz Njemačke sa 6%,  Mađarske sa 3, te Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske i Slovenije s nešto malo ispod 3%. 

Razlog kontinuiranom povećanju dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista između ostalog leži i u organizaciji velikih i sve više međunarodno poznatih manifestacija.

- Kada govorimo o turističkim dolascima, vrlo važan segment je organizacija manifestacija, sami organiziramo Večer vina i umjetnosti i HeadOnEast. A ne moramo posebno isticati koliko za broj noćenja znače jedni Đakovački vezovi i Ribarski dani u Kopačevu. Mislim da nitko osim Grada Zagreba nema toliko manifestacija tijekom cijele godine i time se ponosimo – rekao je Matišić.

Jednako tako, Osječko-baranjska županija i Turistička zajednica Osječko-baranjske županije nizom infrastrukturnih i marketinških projekata te potporama u turizmu nastoje biti podrška djelatnicima u turizmu. Pa se tijekom prošle godine povećala i ponuda smještaja na području županije gdje bilježimo 16,8% više objekata koji pružaju uslugu smještaja.

2022. godina bila je rekordna i za Park prirode Kopački rit. Povijesni rekord ustanove je ovogodišnji broj posjetitelja, njih 46.070, što je povećanje od 27% u odnosu na prošlu i 10% u odnosu na do sada rekordnu 2019. godinu. Tome je svakako doprinijelo i otvorenje Posjetiteljsko-edukacijskog centra Tikveš u svibnju 2022. godine, mjesecu koji također bilježi povijesni rekord, a on iznosi 11.000 posjetitelja u mjesec dana.

Da se rast broja turista kao i širenje turističke ponude nastave i u 2023. godini pobrinut će se, uz Kopački rit i manifestacije koje nas očekuju u prvoj trećini ove godine.

Prvi nas očekuje WineOS, sajam vina i delicija koji se osmi put održava ove godine i to već za desetak dana, točnije 13. i 14. siječnja. Nakon toga, u sva četiri vinogorja Osječko-baranjske županije bit će upriličena proslava Vincekova 20 i 21. siječnja. Nakon otvaranja nove vinske sezone slijede manifestacije koje njeguju pokladne običaje i organiziraju se širom županije, a od kojih izdvajamo Đakovačke bušare 11. i 12. veljače i Buše u Baranji od 18. do 22. veljače, a dolazak proljeća će potvrditi tradicionalni Proljetni vašar u Karancu koji će se održati 2. travnja ove godine.

Povodom ulaska u schengenski prostor na graničnom prijelazu Duboševica u Baranji, u organizaciji Generalnog konzula RH u Pečuhu, točno u podne 1. siječnja 2023. godine održana je prigodna svečanost u nazočnosti hrvatskih i mađarskih dužnosnika, a uz čelnike Osječko-baranjske županije i mađarske Županije Baranya, gradonačelnika Osijeka i Pečuha te predstavnika generalnih konzulata Hrvatske u Mađarskoj i Mađarske u Hrvatskoj.

Generalni konzul RH u Mađarskoj Drago Horvat istaknuo je kako je Hrvatska završila proces ulaska u eurozonu i schengensko područje, čime je postigla veliki iskorak u svojoj integraciji u europsku zajednicu.

- Svega toga ne bi bilo bez hrvatskih branitelja, hrvatska pobjednička vojska otvorila je put da uđemo u europsku zajednicu, a ova Vlada je to uspjela učiniti - rekao je Horvat.

- Čestitam Hrvatskoj na punopravnom članstvu u schengenskom prostoru, to će donijeti olakšanje stotinama tisuća ljudi koji putuju kroz ovo područje, koristit će građanima s obje strane granice, kao i gospodarskom razvoju obiju država - rekao je generalni konzul Mađarske u Osijeku Zoltan Császár.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić podsjetio je kako su do jučer u ovoj županiji postojala tri granična prijelaza prema Europskoj uniji.

- Hrvatska se u protekle 32 godine u potpunosti uspjela integrirati u Europsku uniju i zajednicu europskih država, što je povijesni trenutak, za što su najzaslužniji hrvatski branitelji i 18 tisuća života koji su dani da bi imali samostalnu i neovisnu Hrvatsku, danas integriranu u EU. Ulazak u Schengen već danas kao benefit osjete brojni putnici koji prelaze granicu između Hrvatske i Mađarske, a taj će prostor sada biti puno dostupniji građanima s obje strane granice te olakšati protok roba i gospodarski razvitak obje zemlje - rekao je župan Ivan Anušić.

- Pristupanje Hrvatske članstvu u Schengenu otvara mogućnost infrastrukturnom povezivanju u interesu građana obiju država, poput izgradnje međunarodnog cestovnog 5C koridora, koja dobro napreduje i na hrvatskoj i na mađarskoj strani – rekao je župan mađarske Županije Baranya Laslo Ori.

Nazočnima su se obratili i gradonačelnici Osijeka i Pečuha, Ivan Radić i Attila Pererfyy, podsjećajući kako dva grada obilježavaju 50. godišnjicu prijateljstva. Obilježavanju povijesnog trenutka nazočili su saborski zastupnici Stipan Šašlin i Robert Jankovics, gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob, gradonačelnik Donjeg Miholjca Goran Aladić te načelnici dijela baranjskih općina i brojni drugi.

Povodom 47. obljetnice osnutka danas (22. prosinca 2022. godine) održana je Svečana sjednica Fakultetskog vijeća Pravnog fakulteta Osijek, jedne od prvih članica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, fakulteta s nekoliko tisuća diplomiranih studenata. Počeci djelovanja ove visokoškolske znanstvene ustanove sežu od 70-ih godina prošlog stoljeća kada je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku pokrenut zaseban pravni studij, a potom je nastao zaseban fakultet. Pravni fakultet Osijek sustavno se razvijao i prilagođavao potrebama tržišta rada, između ostalog, od 1981. godine pokrenut je Doktorski studij, akademske 2017./2018. godine Preddiplomski sveučilišni studij Socijalni rad, a od 2020./2021. i Diplomski sveučilišni studij Socijalni rad. Danas na Pravnom fakultetu djeluje 11 katedri. 

O radu Pravnog fakulteta Osijek na sjednici je govorio dekan izv. prof. dr. sc. Tunjica Petrašević, a uz članove Fakultetskog vijeća svečanosti su nazočili zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, rektor osječkog Sveučilišta prof. dr. sc. Vlado Guberac i drugi uzvanici.

Zamjenik župana Josip Miletić čestitao je djelatnicima Pravnog fakulteta u Osijeku na čelu s dekanom na predanom radu u prethodnom razdoblju.

- Ova lijepa obljetnica prilika je za prisjetiti se rasta i razvoja fakulteta u posljednjih 47 godina tijekom kojih su se iskazali svojim studijskim programima, ali i znanstvenim radom. Želim im puno uspjeha i u budućem radu, osobito s njihovim najvrjednijim proizvodom, a to su studenti, od kojih će, uvjeren sam, stvoriti kvalitetan kadar koji će doprinijeti razvoju Slavonije, ali i čitave Hrvatske – kazao je Miletić.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić naglasio je kako je u gotovo pet desetljeća na ovom  fakultetu diplomiralo 10.000 studenata, što dovoljno govori o njegovoj važnosti i veličini.

- Od dislociranog studija prije 47 godina, danas je to fakultet koji upisuje 400 studenata godišnje, a velika su i važna sastavnica osječkog Sveučilišta, pa tako i grada Osijeka. Obrazovati mlade generacije izuzetno je izazovno i odgovorno, i ja im se na tome zahvaljujem te im želim da slijede svoju viziju. Uvjeren sam da će u godinama pred nama, Uprava Fakulteta ispuniti sve zacrtane ciljeve. Grad Osijek ima odličnu suradnju s Pravnim fakultetom i siguran sam da će se ta suradnja nastaviti na dobrobit svih građanki i građana Grada Osijeka – rekao je Radić.

Dekan Fakulteta, izv. prof. dr. sc. Tunjica Petrašević istaknuo je kako je Pravni fakultet u Osijeku, od osnutka 1975. godine obrazovao je naraštaje vrsnih pravnika koji danas obavljaju najodgovornije dužnosti u pravosuđu, državnoj upravi, kao saborski zastupnici, ministri i državni tajnici. 

-Posebno sam ponosan što je Pravni fakultet Osijek prošao postupak vanjskog vrednovanja reakreditacije i što smo dobili bezuvjetnu dopusnicu ministra za obavljanje znanstveno nastavnih aktivnosti. Dobili smo predstavnike i u Državnoodvjetničkom vijeću i Državno sudbenom vijeću, što je dokaz kvalitete i prepoznatljivosti fakulteta i nastavnika – kazao je dekan Petrašević.

Dodao je kako na fakultetu trenutačno studira 2000 studenata te da fakultet izvodi tri temeljna studijska programa, jedan trogodišnji stručni upravni studij te Studij Socijalnog rada. Studenti mogu nastaviti svoje obrazovanje i na dva poslijediplomska stručna studija te na Doktorskom studiju prava.

- Pravni fakultet je jedna od najstarijih sastavnica osječkog Sveučilišta, a u ovim turbulentnim vremenima, tranzicije Europske unije, izuzetno je važno obrazovati dobre pravnike. U narodu se često kaže da pravo i pravda nisu isto, ali duboko sam uvjeren da profesori Pravnog fakulteta, ne samo našeg u Osijeku, već svi, nastoje da ta razlika bude što manja – napomenuo je rektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku prof.dr.sc. Vlado Guberac.

Danas (21. prosinca 2022. godine) održana je promocija 48 doktora dentalne medicine, prve generacije doktora dentalne medicina Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek. Kao sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ovaj Fakultet osnovan je 2017. godine, a usmjeren je na edukaciju budućih doktora dentalne medicine, sveučilišnih prvostupnika i magistara sestrinstva te sveučilišnih prvostupnika i magistara fizioterapije. Studijske programe izvodi u Osijeku te na dislociranim lokacijama u Orahovici, Novoj Gradiški, Slavonskom Brodu, Pregradi i Svetoj Nedelji. Na svim studijskim programima trenutno studira 1.096 studenata, od toga 181 na studijskom programu dentalne medicine.

Današnja promocija - kojoj su uz nove doktore dentalne medicine, njihove mentore i profesore, nazočili župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, prof. dr. sc. Dragan Primorac kao izaslanik ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovana Fuchsa, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera prof. dr. sc. Vlado Guberac, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Vladimir Ham, predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine Hrvoje Pezo i drugi uzvanici - ujedno je i povijesni događaj u razvoju dentalne medicine na području istočne Hrvatske. Naime, u akademskoj 2021./2022. godini Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Dentalna medicina završila je prva generacija studenata upisanih akademske 2016./2017. godine. Uz 48 danas promoviranih doktora, još dva su u završnoj fazi izrade diplomskih radova, dok ostale generacije imaju po 30-ak studenata.  

- Ponosni smo i sretni što imamo prvu generaciju doktora dentalne medicine na našem Sveučilištu. Razvoj Sveučilišta i svih njegovih sastavnica je izuzetno važan i sada i za budućnost te ga i dalje trebamo razvijati, u njega ulagati i pomagati mu u proširenju. Uostalom, Osijek je studentski grad s 18.000 studenata, svake godine upisuje se studente na niz programa koje Sveučilište nudi, a ove godine imamo i prvu generaciju doktora dentalne medicine. Kao župan im dajem punu potporu, čestitam na uspjehu i želim sreću u budućem radu, a Osječko-baranjska županija nastavlja biti potpora razvoju visokog obrazovanja i akademske zajednice, svjesni činjenice da je upravo Sveučilište J. J. Strossmayera jedan od ključnih generatora razvoja gospodarstva na istoku Hrvatske - rekao je župan Ivan Anušić.

Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku prof. dr. Aleksandar Včev podsjetio je da su predstavnici Hrvatske komore dentalne medicine još 2009. godine alarmirali zbog nedostatka kadra u stomatologiji. - Stomatologa nije bilo osobito u manjim mjestima u Slavoniji i Baranji, a u pet slavonskih županija bilo je samo 15 specijalista, što je katastrofalno malo. Zajedničkim aktivnostima Sveučilišta, Osječko-baranjske županije i Doma zdravlja OBŽ danas imamo i doktore dentalne medicine i nove specijaliste koji sudjeluju u nastavi polaznika Fakulteta te je ukupna situacije sve bolja - kazao je dr. Včev.

Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac naglasio je kako ovo nije samo povijesni dan za Fakultet dentalne medicine i zdravstva nego i za osječko Sveučilište. - Nakon šest godina izašla je prva generacija na Fakultetu koji je izrazito tržišno zanimljiv i koji obrazuje deficitaran kadar, posebno u našim slavonskim županijama. Ovo je jedan od fakulteta koji s ovim studijskim programom poboljšava vidljivost Sveučilišta ne samo u Hrvatskoj, nego i na razini europskog istraživačkog prostora - kazao je rektor Guberac.