U osječkoj Zračnoj luci danas (24. ožujka 2024. godine) predstavljen je helikopter novouspostavljene hitne helikopterske službe koja će zbrinjavati životno ugrožene pacijente s područja pet slavonskih županija. Riječ je o projektu vrijednosti 62,5 milijuna eura kojim će se, uz Osijek, uspostaviti baze u Zagrebu, Rijeci i Splitu. U Rijeci i Splitu će se hitni helikopterski prijevozi ostvarivati danju i noću, a u Zagrebu i Osijeku samo danju. Uz pilota, u posadi helikoptera je medicinsko osoblje u sastavu medicinska sestra/tehničar i liječnik koji su prošli edukaciju za zbrinjavanje pacijenata u zraku. Iz Zavoda za hitnu medicine Osječko-baranjske županije putem kojeg je uspostavljena hitna helikopterska služba u Osijeku, edukaciju je prošlo 10 liječnika i 10 tehničara. Današnjem predstavljanju projekta uz obnašatelja dužnosti župana Matu Lukića i gradonačelnika Grada Osijeka Ivana Radića nazočio je i ministar zdravstva Vili Beroš koji je izvijestio kako će helikopteri s radom krenuti početkom travnja ove godine

– Na ovaj način stvaramo kariku koja nedostaje i povezujemo sve dijelove hitne medicinske službe da bismo pomagali našim građanima na najbolji mogući način. Ideja je bila implementirati službu čim prije, stoga smo iskoristili postojeće infrastrukturne uvjete pri određenim aerodromima, poput ovog u zračnoj luci u Osijeku koja je dom HHMS-a za ovu kopnenu bazu. Letačke aktivnosti ugovorene su s privatnim europskim pružateljima usluga za razdoblje od sedam godina tijekom kojih smo predvidjeli po potrebi 10 500 sati leta, 7350 za područje morske Hrvatske i 3150 za područje kopnene Hrvatske. Za funkcioniranje svake baze potrebno nam je 16 liječnika, 16 doktora medicine i 16 sestara i tehničara, što je osigurano edukacijom, koja će se nastavljati u budućem vremenu kako bismo u svakom trenutku imali kadar koji može pružiti i podupirati letačke aktivnosti – rekao je ministar. Istaknuo je i da će se nakon sedam godina vidjeti je li ovo najoptimalniji model te da je želja ustrojiti i mrežu operativno sletnih površina uz zdravstvene ustanove.

Obnašatelj dužnosti župana OBŽ Mato Lukić ocijenio je kako će se koordinacijom kopnenih i zračnih snaga stanovnicima istočne Hrvatske pružiti dodatan osjećaj sigurnosti.

– Na području Osječko baranjske županije svake godine bilježimo sve više gostiju i sve veće brojke u turizmu, tako da je ovo dodatna sigurnost. Posebno je važno da do kraja ove godine treba završiti izgradnja posljednje dionice koridora 5c koji nas povezuje direktno s Budimpeštom, a na tom koridoru će promet biti intenzivniji, što je dodatan razlog zašto je ovom dijelu Hrvatske potrebna helikopterska služba – kazao je obnašatelj župana Lukić dodavši kako će županijska uprava nastaviti svoja ulaganja u osječki KBC iako nije vlasnik.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić ocijenio je ovo dodatnim iskorakom u zdravstvenoj zaštiti kojim su na dobitku svi pacijenti istoka Hrvatske. – Grad Osijek i Klinički bolnički centar Osijek, kojem gravitira gotovo milijun pacijenata, ovime se učvršćuju kao medicinsko središte istočne Hrvatske. Operativno je zamišljeno da je baza na zračnoj luci u Osijeku, a po potrebi helikopter slijeće u kampus u blizini parkirališta Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, koji je 850 metara udaljen od kliničkog bolničkog centra. Posebno raduje što je ovaj heliodrom privremen, jer će novi klinički bolnički centar vrijedan preko 700 milijuna eura imati svoj heliodrom – poručio je gradonačelnik Radić.

Damir Važanić, zamjenik ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, izvijestio je da je tim HHMS-a spreman za prve intervencije jer danas završava njihova edukacija, a istaknuo je da su velika ulaganja Vlade RH uz zdravstvenu infrastrukturu i u ljudske resurse. Silvana Sabo, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, rekla je da je ovo povijesni trenutak za županijsku hitnu medicinu jer će služba moći pristupiti pacijentima koji su na teže dostupnim područjima ili u kompleksnijim stanjima, što će omogućiti kvalitetnije liječenje i izgledniji postotak preživljavanja.

Športska zajednica grada Našica organizirala je danas (22. ožujka 2024. godine) proglašenje najboljih sportaša, sportašica i klubova grada Našica u 2023. godini. Svečanosti su uz sportaše i sportske djelatnike Našica te obitelji nagrađenih nazočili i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, gradonačelnik Našica Krešimir Kašuba, predsjednik Gradskog vijeća Grada Našica Krešimir Žagar, predsjednik Športske zajednice Grada Našica Nikola Antolović te vijećnici Županijske skupštine Osječko-baranjske županije Vesna Vučemilović i Vanja Prošić.

Zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić čestitao je svim nagrađenima na njihovom trudu i radu u protekloj godini te na sportskim rezultatima i uspjesima. – Osječko-baranjska županija koja ove godine nosi naslov Europske regije sporta će učiniti sve da se nastavi poboljšanje sportske infrastrukture. Nastavljamo započete projekte  donedavnog župana Osječko-baranjske županije, a danas potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane Ivana Anušića u 4 glavna smjera. Prvi je razvoj sportske infrastrukture i u Našicama se možemo pohvaliti da je mnogo toga učinjeno. U proteklih godinu dana izdvojio bih izgradnju igrališta u Osnovnoj školi u Jelisavcu i Lađanskoj koja su u završnoj fazi izgradnje. Pomogli smo sa 7.500,00 eura Nogometne klubove u Lili i Vukojevcima, NK Šipovac s 10.000 eura, a posebno me veseli ovogodišnje Svjetsko prvenstvo u šaranskom ribolovu na području Grada Našica koje će Osječko-baranjska županija poduprijeti s 10.000,00 eura. No, ključ svega je u sportskoj infrastrukturi i u Našicama je najpotrebnija radna dvorana. Javna nabava je završena kao i projektiranje i drago mi je što na igralištu OŠ Dore Pejačević kreće izgradnja radne dvorane vrijednosti oko milijun eura. Važno je ovdje istaknuti i potporu Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, a uvjeren sam i u potporu Ministarstva turizma kako bi se ova investicija mogla završiti. Sportska infrastruktura temelj je razvoja našeg sporta i u nju treba kontinuirano ulagati, ali jednako tako treba ulagati i u sportski kadar i trenere. Poseban naglasak ove godine želimo dati mladima naročito kroz realizaciju projekta „Svako dijete jedan sport“ gdje nam je želja da se svako dijete uključi u neku sportsku aktivnost i tu ćemo dati maksimalnu podršku preko školskih sportskih saveza– poručio je Miletić te dodao kako je sport u Osječko-baranjskoj županiji na vrlo visokoj razini i zaslužuje svaku pohvalu. 

Gradonačelnik Grada Našica Krešimir Kašuba rekao je kako su Našice grad sporta i sportskih udruga kojih je ukupno 39. – Ponosni smo na njihov rad i trud kako sportskih djelatnika tako i volontera, ali i na činjenicu da u Našicama potičemo djecu da se razvijaju u sportskom duhu i zdravom načinu života za što Grad Našice iz svog proračuna izdvaja više od 350.000,00 eura godišnje – rekao je Kašuba.

Predsjednik Sportske zajednice Grada Našica Nikola Antolović tom je prigodom istaknuo kako je u Našicama 2000 aktivnih sportaša od kojih je čak 1500 djece. Uz čestitke nagrađenima, zahvalio se svima koji su svojim doprinosom grad Našice stavili na kartu najuspješnijih sportskih gradova u Hrvatskoj.

Dobitnici Trofeja Pavo Jurina za nadarene mlade sportaše su:   

Maša Grahovac (Karate klub Nexe)

Marta Varkonji (Karate klub Nexe) 

Lara Abramović (Karate klub Nexe) 

Fran Miličević (ŠK Slavonac)

Tina Lešić (Taekwondo klub Našice)

Nera Galić (Taekwondo klub Našice)

Ivan Vučemilović (Teniski klub Našice) 

Matija Bilić (Teniski klub Našice) 

Lana Prodanović (ŽOK Našice)

Ana Tara Gelenčir (ŽOK Našice)

Petar Barišić (RK Nexe

Šimun Košturjak (RK Nexe)

Domagoj Vukić (NK NAŠK) 

U kategoriji najboljeg sportaša s invaliditetom nagradu je dobio Slavko Nekić iz Športske udruge tjelesnih invalida.

Priznanje za iznimne rezultate postignute na državnoj i regionalnoj razini uručeno je Antoniu Eriću (AK Panonija), Hrvoju Tržiću (PD Krndija), Draženu Staniću (STK Našice) i Pauli Smolčić (Teniski klub Našice).

Najbolja sportašica Našica u 2023. godini je Petra Vidović iz Šahovskog kluba Slavonac dok je najbolji sportaš Dominik Kuzmanović, vratar Rukometnog kluba NEXE. RK NEXE dobio je nagradu za najbolju ekipu, a u ime svih nagrađenih zahvalio se Dominik Kuzmanović. -Lijepo je primiti nagradu za sav uloženi trud kako individualno tako i timski i na obje sam nagrade ponosan. Nadam se da će one biti motivacija za daljnje sportske uspjehe – rekao je Kuzmanović.

Za izniman doprinos razvoju sporta i promociji sporta na području Grada Našica i Osječko-baranjske županije posthumno je priznanje dodijeljeno prerano preminulom dr. Hrvoju Šimiću. Njegovoj supruzi dr. Valeriji Šimić uručio ga zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić. – Prošlo je 6 mjeseci kako nas je napustio dr. Hrvoje Šimić koji je ostavio neizbrisiv trag u svakome od nas, a naročito u svom sportskom djelovanju u RK Nexe i KK Našice te promociji sporta na svim svojim dužnostima. Učinio je mnogo toga za sport i iza njega ostaje poticaj da se bavimo sportom za kojega je Hrvoje toliko živio. Za sve mu neizmjerno HVALA – rekao je Miletić.

Mali znanstvenici u Dječjem vrtiću „Bajka“ u Strizivojni bave se zanimljivim aktivnostima u sklopu njihovog novog posebnog programa „STEM u vrtiću“. Uz pomoć svojih odgojiteljica i ostalih djelatnika, u vrtiću su napravili hidroponski vrt, plastenik i pravi laboratorij. Njihov hidroponski vrt prilikom posjete Općini Strizivojna obišli su ministrica poljoprivrede Marija Vučković i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić.

- Izvrsno je vidjeti ovu razinu inovativnosti u pristupu djeci, znamo da je vrtić mjesto i zabave i edukacije, no projekt koji se provodi u vrtiću „Bajka“ nadilazi odgojne i pedagoške standarde. Djeca najbrže uče, osobito kroz zabavu, pa ih iskustva i znanja koja stječu u vrtiću mogu usmjeriti u buduća zanimanja. Strizivojna je općina s razvijenom poljoprivredom, pa je za ove mališane vrlo korisno što se upoznaju s intenzivnom proizvodnjom voća i povrća jer na njima ostaje i opstaje budućnost hrvatskog sela - rekao je Lukić. 

U hodniku vrtića postavljen je pravi hidroponski vrt u kojemu iz vode rastu zelena salata i jagode, a mali STEM-ovci su sa svojim odgojiteljicama svakodnevno posvećeni brizi za njihov napredak.

- Jako puno su istraživali hidroponiju. Svaki dan mjere pH vode, temperaturu, količinu hranjivih tvari u vodi i brinu se da je salati i jagodama ugodno i toplo - kaže ravnateljica Ivana Šimić. 

Brigu o biljkama vode i na jedan drugačiji način, s pomoću aplikacije na tabletu, kojom upravljaju i održavaju parametre rasta. Osim hidroponskog vrta, podigli su plastenik na terasi vrtića i gredice za sadnju u dvorištu gdje biljke rastu u zemlji. U plasteniku sade različito sjemenje i s pomoću vremenske stanice bilježe i podešavaju vlažnost i temperaturu zraka. Svojim vrtićkim aktivnostima oduševili su i ministricu poljoprivrede Mariju Vučković koja je istaknula kako iznimno cijeni nastojanja odgojiteljica da djeci uz standardni vrtićki program približe i posao modernog poljoprivrednika.

- Nadamo se da će djeca iz našeg vrtića kroz ovakav svakodnevni interdisciplinarni pristup učenju, jednog dana postati pravi poljoprivrednici i stručnjaci u uzgoju biljaka - poručila je ravnateljica.

Strizivojna jedna je od vodećih općina na području Osječko-baranjske županije, ali i Hrvatske po udjelu mladih poljoprivrednika u poljoprivrednoj proizvodnji. Stoga je izabrana i za pilot projekt „Prvo digitalno selo u Hrvatskoj“ kojim će se tijekom godine dana provedbe staviti naglasak na uvođenje modernih tehnologija u svim granama poljoprivrede, ali i drugim područjima kojima se podiže kvaliteta života na selu.

Od danas je otvoren javni poziv za potpore u lovstvu Osječko-baranjske županije, a osim nekoliko ranije poznatih mjera, uvedene su i nove. Skupština Osječko-baranjske županije, za ovu je godinu, dopunila Program s četiri nove mjere te u skladu s time donijela novu Odluku o potporama za unaprjeđenje lovstva na području Osječko-baranjske županije. Mjere potpora koje će Županija u 2024. godini provoditi su dosadašnje mjere potpora za opremanje hladnjača, za kupovinu zemljišta za osnivanje remiza, za razvoj i unaprjeđenje lovnog turizma i potpore za sudjelovanje na manifestacijama u lovstvu te nove mjere potpora za unos sitne divljači, za izgradnju novih i održavanje postojećih lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, za cijepljenje lovačkih pasa i za provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači.

Potpore se odobravaju na temelju podnesenih zahtjeva na Javni poziv, koji su s pratećim obrascima objavljeni danas, 20. ožujka 2024. godine na internetskoj stranici Osječko-baranjske županije, a otvoreni su sve do iskorištenja sredstava, najkasnije do 31. listopada 2024. godine.

Korisnici potpora za sve mjere su lovozakupnici zajedničkih i državnih lovišta na području Županije te koncesionari državnih lovišta na području Županije koji su stekli pravo lova i ispunjavaju ostale propisane uvjete. Za mjeru Potpora za sudjelovanje na manifestacijama u lovstvu uz lovozakupnike zajedničkih i državnih lovišta korisnici su i pravne osobe koje su organizatori i sudionici manifestacija koje predstavljaju i promiču lovstvo. Ukupno je u Proračunu Osječko-baranjske županije za 2024. godinu za provođenje svih mjera planirano 66.600,00 eura, što je u odnosu na protekle godine povećanje za oko 30.000,00 eura.

Lov na području županije ima bogatu tradiciju, posebno na krupnu divljač te može ponuditi vrhunska lovišta s visoko trofejnom divljači jelena, divlje svinje i srnjaka u otvorenim lovištima, te u ograđenim lovištima jelena lopatar, muflona dok je od sitne divljači moguće loviti fazana, zeca, divlju patku, divlju gusku, prepelicu.

Osječko-baranjska županija na kojoj je ustanovljeno 85 zajedničkih i 26 državnih lovišta, poželjna je lovna destinacija jer je bogata prirodnim resursima, a lovna tradicija pridonosi kvaliteti turističke ponude i otvara prostor za snažniji razvoj lovnog turizma.

Intenzitet i maksimalni iznos potpora Osječko-baranjske županije

Kod potpora za opremanje hladnjača, za kupovinu zemljišta, razvoj i unaprjeđenje lovnog turizam i potpore za sudjelovanje u manifestacijama intenzitet potpore iznosi 50% od ukupnog troška, s tim da je za opremanje hladnjača maksimalan iznos potpore 6.631,00 eura, za kupovinu zemljišta 1.326,00 eura, za potpore za razvoj i unaprjeđenje lovnog turizma iznosi 4.000,00 eura, a za sudjelovanje na manifestacijama 3.979,00 eura za organizatore manifestacija i 1.200,00 za sudionike.

Kod potpore za unos sitne divljači,  za izgradnju novih i održavanje postojećih lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata te potpore za provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači intenzitet potpore je 80% s maksimalnim iznosom od 600,00 eura, za cijepljenje lovačkih pasa potpora iznosi 10,00 eura po cijepljenom psu bez maksimalnog ograničenja po korisniku.

Detaljni uvjeti i potrebna dokumentacija za dodjelu predmetnih potpora nalazi se ovdje. 

U okviru Poziva „Zaželi - prevencija institucionalizacije“ danas (18. ožujka 2024. godine) ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručio je ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava predstavnicima 31 jedinice lokalne samouprave, udruga i institucija s područja Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije. Na događaju održanom u sjedištu Osječko-baranjske županije u Osijeku sudjelovali su također potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, a sve nazočne pozdravio je obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić.

Ukupna vrijednost uručenih ugovora iznosi 30,3 milijuna eura, s tim da se 24 ugovora odnose na korisnike s područja Osječko-baranjske županije, a njihova vrijednost je 24,7 milijuna eura. Realizacijom ugovora zaposlit će se ukupno 633 osobe koje će u narednih 30 do 36 mjeseci pružati usluge potpore i podrške za ukupno 3.718 osoba starijih od 65 godina ili osobama s invaliditetom. Od tog broja čak 2.977 osoba su s područja Osječko-baranjske županije, koja prednjači među hrvatskim županijama u pripremi i provođenju nacionalne strategije transformacije i deinstitucionalizacije socijalnih usluga.

- Projekt „Zaželi“ je jedan od najboljih socijalnih program u Republici Hrvatskoj i zbog toga smo odlučili kroz ovaj poziv napraviti program koji će trajati tri godine, a ne isprekidano kao do sada. Naš zadatak je da osobama koje žive u samačkim domaćinstvima ili su na listi čekanja za smještaj u instituciju osiguramo primjerenu skrb sredstvima iz Europskog socijalnog fonda i iz državnog proračuna. Ministarstvo će do kraja godine u suradnji s županijama izraditi županijske socijalne planove koji trebaju detektirati potrebe na terenu i uključiti sve korisnika te mapirati mrežu socijalnih usluga kako bismo točno znali u kojem broju ova usluga treba biti pružana u narednom razdoblju. Želim zahvaliti svim prijaviteljima, jer njihovo iskustvo i dosadašnja provedba su bili argument zašto smo osigurali dodatnih 400 milijuna eura i gotovo u svim jedinicama lokalne samouprave nastavimo pružati ovu uslugu. Započeli smo proces deinstitucionalizacije da smanjimo priljev starijih osoba u domove i osiguramo kvalitetniju alternativu usluge skrbi u kući. Upravo zbog potrebe deinstitucionalizacije, krajem ljeta prošle godine Vlada RH je donijela odluku o dodatnih 50 milijuna eura za izgradnju centara za starije sobe u svim prijavljenim županijama, pa će se ove godine početi graditi 18 takvih centara. Kroz centre će se osigurati pomoć u kući, poludnevni boravak te dostava obroka u samačka domaćinstva - rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić slaže se s tvrdnjama da je projekt odličan. - Projekt je zaista o odličan, pa i najbolji ikada u sustavu socijalne skrbi jer prevenira institucionalizaciju, što je nacionalni plan i strategija u skladu sa smjernicama EU, a osim skrbi za starije i nemoćne osobe, projekt donosi i zapošljavanje velikog broja osoba. Do sada su projekti trajali 10 do 12 mjeseci, a sada 36 mjeseci te zahvaljujem nadležnom Ministarstvu, ministru Marinu Piletiću i Vladi RH što je i ovaj projekt zaživio, kazao je.

- Zadnjih godina govori se o nacionalnoj strategiji transformacije i deinstitucionalizacije socijalnih usluga, a ovo je odlučna prilika da se smanji ulazak u te ustanove, no to ne bi bilo moguće bez ovakvih programa i razvijenih usluga izvan institucija. Na području Osječko-baranjske županije imamo izvrsnu suradnju s udrugama civilnog društva koje rade upravo takve i slične preventivne programe ne samo za osobe starije životne dobi nego i za djecu i mladež, a sve u cilju kako bi se smanjio ulazak u institucije. Zato će takvi projekti u svrhu prevencije institucionalizacije biti uvršteni u socijalni plan naše županije - kazao je Lukić.

Podsjetio je kako je prošle godine Osječko-baranjska županija bila pilot projekt te je zajedno s resornim ministarstvom izradila metodologiju na temelju koje je nastao i pravilnik Ministarstva za izradu nacionalnih strategija, a do ove kraja godine na tom temelju su sve županije u RH dužne napraviti svoj socijalni plan.

- Hrvatski zavod za zapošljavanje je sukreator ovog programa. Od 2017. godine smo potpisali više od 1.000 ugovora putem kojih je zaposleno više od 20.000 žena koje skrbe o oko 80.000 osoba. Program ima višestruke ciljeve kao i naši drugi programi aktivne politike zapošljavanja. Provedbom aktivne politike zapošljavanja, samo na području Osječko-baranjske županije do su uložena 104 milijuna eura, a programe je koristilo 28.000 osoba. Riječ je, između ostalog i o programima očuvanja radnih mjesta, pa u kontinuitetu bilježimo pad nezaposlenosti i stabilnost na tržištu rada. Cilj nam je aktivirati domaću radnu snagu čemu služi i projekt Zaželi - rekao je Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

- Općina Bizovac ulazi u 4. fazu projekta „Zaželi“ s kojim smo izuzetno zadovoljni kao lokalna samouprava. Zadovoljni su isto tako naši korisnici i svi koje smo do sada zapošljavali, a zaposlili smo 25 žena koje su se brinule za ukupno 150 korisnika. U jednom trenutku je to bila mala brojka, pa je Općina doplatila potrebni iznos. Smatram da program treba postati trajan, ne samo godinu, dvije ili tri jer na terenu su takve potrebe. Na području Općine Bizovac imamo oko 200 socijalno ugroženih obitelji, a isto toliko bolesnih i nemoćnih osoba, kao i napuštenih. U zadnje vrijeme pojavljuje se i potreba skrbi za starije osobe koju se djeca napustila jer su otišli raditi u inozemstvo, rijetko kada se vraćaju i posjećuju roditelje, pa općina brine i o tomu. U četvrtoj fazi projekta, koju smo nazvali „Zaželi bolji život u Općini Bizovac“, svi koji su se do sada javili bit će uvršteni u program, a osobito mi je drago što ćemo ponovno zaposliti 25 žena koje će raditi na rok od 36 mjeseci. Investicija je vrijedna 1,275 milijuna eura - ispričao je Srećko Vuković, načelnik Općine Bizovac.

U organizaciji Osječko-baranjske županije i Županijskog stručnog vijeća učitelja likovne kulture organizirana je druga po redu Likovna izložba darovitih učenika Osječko-baranjske županije pod nazivom steAm: Moj Stroj za…. Stroj za prijateljstvo, Stroj za izračunavanje emocija, Stroj za pročišćavanje zraka, Stroj svaštarac, Stroj za novac i mnogi drugi su fantastični strojevi proizašli iz kreativnih umova mladih umjetnika koji su svoje vizije prenijeli na papir.

Izložbena je otvorena 15. ožujka 2024. godine u prostoru Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku gdje je veliki broj zainteresiranih posjetitelja imao priliku vidjeti i istražiti svijet budućnosti kroz oči nadarenih umjetnika.

Izložbu je otvorila pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš-Kul koja je istaknula kako Osječko-baranjska županija kroz mnogobrojne programe podupire darovitost i izvrsnost učenika. Naglasila je kako ovakve izložbe imaju veliki edukacijski potencijal pri čemu je iznimno bitno educirati učenike o važnosti posjećivanja kulturnih institucija kako bi se razvijali u cjelovite osobe i cijenili kulturno naslijeđe.

Izloženo je ukupno 26 likovnih radova učenika osnovnih škola. Svim učenicima su uručene zahvalnice, a tri najuspješnija rada, kao i tri posebno pohvaljena prigodno su nagrađena.