Svake godine 25. listopada obilježava se Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj, a tim povodom Gradsko društvo Crvenog križa Osijek organiziralo je danas (23. listopada 2024. godine) u Nadbiskupskom vikarijatu, svečanost podjele zahvalnica i priznanja za višestruke dobrovoljne davatelje krvi na području svoga djelovanja. Uz višestruke davatelje i dobitnike priznanja, nazočili su joj ravnatelj Društva Crvenog križa Osječko-baranjske županije Goran Latković, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Osijek Martina Hećimović, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, zamjenik župana Josip Miletić te drugi uvaženi gosti.

- Koristim ovu priliku za čestitati i zahvaliti svim dobrovoljnim darivateljima krvi na iznimnoj humanosti koju pokazuju svih ovih godina. Brojni od njih su krv darovali više od 100 puta, što je za svaku pohvalu, a veseli i činjenica da se na darivanje odlučuje i sve više mladih. Vidljivo je to i na nacionalnoj razini, gdje su naše županijsko i gradsko društvo među vodećima u Hrvatskoj, a uvjeren sam da slični rezultati neće izostati ni u godinama pred nama – kazao je Miletić te se zahvalio Crvenom križu i Zavodu za transfuzijsku medicinu KBC-a Osijek na nesebičnom angažmanu u prikupljanju ove vrijedne tekućine.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković istaknula je kako su darivatelji krvi najveći humanitarci grada Osijeka. - Znamo da je krv živi organizam koji se ne može proizvesti, on se jedino može darovati, tako da i Grad Osijek izražava svoju zahvalnost svakome pojedincu. Također, našem Gradskom društvu Crvenog križa Osijek stojimo uvijek na raspolaganju kao partner u svim njihovim aktivnostima – poručila je Crnković. 

- Ponosni smo na rezultate koje ostvarujemo, naime, već drugu godinu za redom naše područje djelovanja je drugo u Republici Hrvatskoj po broju prikupljenih doza krvi na broj od 100 stanovnika, a naša županija Osječko-baranjska je prva od svih županija u Hrvatskoj. No, nisu važni samo  rezultati, važno je da niti jedna operacija nije trebala biti odgođena, da su zaista svi životi koji su trebali biti spašeni s krvi i krvnim pripravcima tijekom protekle i ove godine i bili spašeni – rekla je Hećimović. 

Priznanja je ove godine primilo 12 žena za 35 puta darovanu krv, tri žene za 55 puta darovanu krv i jedna za 75 puta darovanu krv. Za 50 puta darovanu krv priznanje je primilo 65 muškaraca, za 75 puta darovanu krv 20 muškaraca i za 100 puta darovanu krv 11 muškaraca. Za izvanredan uspjeh za 125 davanja krvi zahvalnice je primilo 6 muškaraca, za 150 puta danu krv jedan muškarac i za 175 puta danu krv također jedan muškarac. Obiteljsku zahvalnicu primila je jedna obitelji. Završnu zahvalnicu primilo je 9 muškaraca.

Potpisivanjem ugovora sa sponzorima, Osječko-baranjska županija je danas (22. listopada 2024. godine) osigurala novčani fond za nagrade u projektu „Najbolja poduzetnička ideja“, a u srijedu (23. listopada) bit će objavljen javni natječaj. Riječ je o projektu koji Osječko-baranjska županija provodi od 2006. godine, a kojim je do sada s više od 200.000,00 eura poticala i pomagala male i buduće poduzetnike da svoju ideju pretvore u poduzetnički projekt.

Uz Županiju koja je izdvojila 3.000,00 eura, ovogodišnji sponzori projekta „Najbolja poduzetnička ideja“ su Kanaan d.o.o. Donji Miholjac, Osijek-Koteks d.d. Osijek, Cesting d.o.o. Osijek , NEXE d.d. Našice, Hrvatska gospodarska komora, ŽK Osijek, Vuka d.d. Osijek i Slatinska-banka d.d. Slatina, a ukupni nagradni fond iznosi 10.850, 00 eura.

- Cilj nam je ovim projektom potaknuti poduzetnike i one koji to žele postati, da se uključe u poslovni svijet te uspješno realiziraju svoje poduzetničke ideje i inicijative. Ono što je primjetno, kad je riječ o gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, je da je ono u uzlaznoj putanji na čemu se zahvaljujem gospodarstvenicima na uloženom trudu i poduzetim mjerama u svrhu jačanja poduzetničkih aktivnosti – kazao je Miletić i pozvao sve zainteresirane da se jave na javni poziv

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo OBŽ Ivana Katavić Milardović naglasila je kako će natječajem biti nagrađeno 13 prijavitelja. – Prva nagrada iznosi 2.000 eura, druga 1.500 eura, treća 1.000 eura te deset nagrada u iznosu od 635,00 eura. Natječaj će biti objavljen sutra (srijeda, 23. listopada, nap.a.) te će biti otvoren 45 dana, odnosno do 7. prosinca. Na natječaj se mogu javiti sve fizičke osobe koje imaju dobre poduzetničke ideje, a koje razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva, ali i poduzetnici početnici koji u trenutku podnošenja zahtjeva posluju kraće od godinu dana. Sve informacije o natječaju nalazit će se na web stranici Osječko-baranjske županije i u dnevnom tisku – rekla je Katavić Milardović.

Predsjednik HGK Županijske komore Osijek Zoran Kovačević istaknuo je kako HGK prepoznaje značaj ovog projekta već dugi niz godina. – Vrlo je pogodan trenutak, već nekoliko godina, s obzirom na stabilnu gospodarsku situaciju, da se svi oni koji se žele baviti poduzetništvom, imaju ideje i poslovne zamisli, odluče okušati u tim vodama. Iz godine u godinu gospodarstvo na području Osječko-baranjske županije bilježi sve bolje rezultate, raste broj obrtnika, kao i ukupni prihod, potom suficit vanjsko-trgovinske bilance, raste dobit gospodarstva, a rastu i investicije u dugotrajnu imovinu – zaključio je Kovačević.

Nacionalna Zajednica Albanaca Slavonije i Baranje upriličila je danas (21. listopada 2024. godine) otkrivanje kipa Svete Majke Terezije, katoličke redovnice albanskog podrijetla koja je posvetila život brizi za bolesne i siromašne, postavljenog u Drinskoj ulici u Osijeku. Svečanosti otkrivenja su uz predsjednika Nacionalne Zajednice Albanaca Slavonije i Baranje Basrija Halitija nazočili zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin i zamjenik župana Josip Miletić.

- Sveta Majka Terezija katolička je svetica koja je nesebično brinula o najpotrebitijim skupinama društva, pružajući im ljubav i utjehu. Stoga, čestitam Zajednici Albanaca Slavonije i Baranje na inicijativi i ustrajnosti u postavljanju njezina kipa upravo ovdje u Osijeku, a siguran sam da će ono postati mjesto susreta i molitve za mnogobrojne vjernike – kazao je Miletić.

Zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin naglasio je kako je ovaj kip još jedan znak iznimne povezanosti i prijateljstva hrvatskog i albanskog naroda. – Naši prijatelji Albanci koji žive u Osijeku sastavni su dio grada, a velik doprinos dali su u obrani Grada tijekom Domovinskog rata, na čemu smo im iznimno zahvalni – rekao je Vulin.

Predsjednik Nacionalne Zajednice Albanaca Slavonije i Baranje Basri Haliti istaknuo je kako spomenik Majke Terezije nije samo odavanje počasti jednoj od najvažnijih humanitarki 20. stoljeća već i podsjetnik na temelje ljudskih vrijednosti koje nas spajaju, a to su ljubav, solidarnost i briga za bližnjega. – Majka Terezija posvetila je čitav život pomažući najugroženijima, siromašnima, napuštenima. Njena misija bila je jednostavna – pružiti ruku i pomoći svakome kome je pomoć potrebna, bez obzira na vjeru, rodnost ili društveni status. Stoga, ovaj kip treba biti podsjetnik na njenu poruku ljubavi i mira – zaključio je Haliti.

U sklopu studijskog putovanja na područje Slavonije i Baranje, polaznici 27. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ danas (18. listopada 2024. godine) bili su u nastavnom posjetu Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku. Polaznike Ratne škole na čelu s načelnikom brigadirom mr. sc. Nenadom Samardžićem u sjedištu Županije u Osijeku primili su obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić i tajnik Osječko-baranjske županije Ivan Hampovčan. Bila je to prigoda za međusobno upoznavanje, a prije svega za predstavljanje i razgovor o povijesti, zemljopisnim obilježjima, demografskim trendovima, projektima i planovima, kao i korištenju fondova Europske unije te izazovima u svakodnevnom životu i radu najveće slavonske županije i najvećeg grada istoka Hrvatske.

Posjet je organiziran na temelju Nastavnog plana i programa u školskoj 2024./2025. godini koji na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ primjenjuje Ratna škola „Ban Josip Jelačić” kao najviša vojno-civilna obrazovna institucija u Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike Oružanih snaga i druge državne službenike da budu školovani i prepoznati kao budući ključni provoditelji Strategije nacionalne sigurnosti.

Aktualno školovanje 27. naraštaja Ratne škole pohađa 11 polaznika, i to šest iz Hrvatske (dva časnika Oružanih snaga te po jedan polaznik iz Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog sabora), a pet polaznika su pripadnici oružanih snaga partnerskih zemalja (dva iz Bosne i Hercegovine te po jedan iz Sjeverne Makedonije, Kosova i Slovenije).

Nakon Centra izvrsnosti u Elektrotehničkoj i prometnoj školi u Osijeku, uskoro će biti otvoreni centri izvrsnosti u još četiri srednje škole, a potom u još dvije.

Izvješća o radu Župana te o izvršenju Proračuna u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine bile su središnje točke 32. sjednice Skupštine Osječko-baranjske županije, održane danas (17. listopada 2024. godine) u Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku. Na dnevnom redu bila je 21 točka o različitim temama iz nadležnosti županije, ovaj put većinom iz područja zdravstva i socijalne skrbi.

Sjednica je počela objavom čak tri promjene u vijećničkim redovima. Vijećnik mr. sc. Boris Piližota stavio je svoj mandat u mirovanje, a SDP je umjesto njega za vijećnicu odredio Natašu Surla-Lusch. Dr. sc. Damir Tomić od danas nastavlja obnašati dužnost vijećnika. Naime, svoj mandat je u lipnju 2021. godine stavio u mirovanje te ga je mijenjao Zlatko Ajdulović, komu je sada mandat prestao. Međutim, Ajdulović (p)ostaje vijećnik jer je Samir Haj Barakat dao ostavku na vijećničku dužnost, pa je određen na to mjesto. Objavljeno je također da vijećnici Marija Miličić, Krešimir Čabaj, Renato Bilandžić i Davor Stojan nisu više članovi Domovinskog pokreta, a rad nastavljaju kao nezavisni vijećnici. Isto tako Bojan Amanović nije član HNS-a i bit će nezavisan vijećnik. 

Sjednica Skupštine je nastavljena aktualnim satom, odnosno pitanjima i prijedlozima vijećnika, i to dr. sc. Sanje Bježančević, Zlatka Ahića, dr. sc. Damira Tomića, Marka Bogatića i dr. sc. Vesne Vučemilović. Na sva pitanja i inicijative odgovorio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić, a potom je na konferenciji za medije komentirao najvažnije točke dnevnog reda, prije svega Izvješće o svom radu u prvih šest mjeseci ove godine.

- Izvješće župana je prihvaćeno bez rasprave, no na svakoj sjednici s vijećnicima raspravljamo o svim aktivnostima koje provodi županijska uprava. U Izvješću su sažeti podaci o najvažnijim aktivnostima, pa između ostalog stoji da smo proračun s planiranih 250 milijuna eura rebalansom povećali na rekordnih 293,7 milijuna eura, što je rezultat usklađivanja i povećanja plaća, ali isto tako i novih projekata i aktivnosti - rekao je Lukić.

Naglasio je važnost sustava obrazovanja i naveo da 30 osnovnih škola već provodi jednosmjensku nastavu, a ostalih 20 škola se priprema za to, s tim da 11 škola već ima projektnu dokumentaciju i odobrenje Ministarstva, dok 9 škola čeka odobrenje. Srednjoškolsko obrazovanje se stalno prilagođava potrebama i stanju na tržištu te se uz ostalo uvode i novi nastavni programi.

- Što se tiče zdravstva i socijalne skrbi poznato je da primarnu zdravstvenu zaštitu činimo dostupnijom na svim područjima naše županije, bez obzira na broj stanovnika, a to ćemo činiti i dalje. Ponovo smo dobili projekt Zaželi, koji je ovaj put potpisan na tri godine i to je jedan od najboljih projekata što se tiče prevencije institucionalizacije. Kroz naš Upravni odjel te zajedno s našim ustanovama, u proces deinstitucionalizacije socijalnih usluga nastojimo uključiti i civilni sektor - nastavio je Lukić.

Istaknuo je da su uz pogodnosti projekta sufinanciranja kamatne stope na stambene kredite u zadnjih pet godina kupljene 624 nekretnine. Kreditni potencijal povećan s 30 na 50 milijuna eura, a nagodinu će se uvesti i sufinanciranje kamata na stambene kredite za izgradnju kuća. Naglasio je pripreme za izgradnju Centra za kontrolu komaraca, čija je vrijednost 6,5 milijuna eura i bit će 80% sufinanciran od strane Europske unije, zatim niz potpora u poljoprivredi, osobito za mlade poljoprivrednike, projekt prvog digitalnog sela u Hrvatskoj, projekte na području sporta…

- U Izvješću je naveden dio ukupnih aktivnosti, a županijska uprava, isto tako i županijski vijećnici svojim prijedlozima i inicijativama, radit će i dalje na razvoju županije i aktivnostima koje mogu doprinijeti boljitku stanovnika Osječko-baranjske županije, stvarati perspektivu i uvjete za dolazak novih investitora i otvaranje novih radnih mjesta - zaključio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš-Kul pojasnila je ovogodišnje stipendiranje učenika i studenata te objavila novosti u vezi centara izvrsnosti u srednjim školama Osječko-baranjske županije.

- Do sada smo imali samo Centar izvrsnosti u Elektrotehničkoj i prometnoj školi. U razgovoru s ravnateljima smo zaključili kako bi bilo jako dobro imati ih više jer smo orijentirani na društvo znanja, a primijetili smo da nadareni učenici imaju manje mogućnosti za napredovanje i dodatno usavršavanje svojih znanja i interesa. Stoga smo pozvali sve škole i one su predložile u kojim se područjima žele afirmirati i otvarati centre izvrsnosti. Za početak smo odabrali četiri nova centra. Raširili smo ih po županiji kako ne bi sve bilo koncentrirano u gradu Osijeku. Želimo da se jednako razvija svaki dio županija, a naš će zadatak biti prevoziti učenike, odnosno osigurati dostupnost svima. Tako će u Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga u Našicama biti centar izvrsnosti za primijenjenu informatiku, u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Đakovu umjetna inteligencija, u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića bit će centar za kemiju, a u Medicinskoj školi za biologiju. Od sljedećeg mjeseca provest ćemo ankete, evidentiranja i dodatna testiranja učenika vezano uz darovitost. Krećemo i u druga područja, a ono što je jako potrebno i što znamo i pripremamo je Centar izvrsnosti mentalnoga zdravlja. Naime, uvidjeli smo da sve više učenika ima određene izazove iz mentalnoga zdravlja, sve je veći pritisak na njima i na izazove u društvu od strane vršnjaka i roditelja. Dakle, potreban je sveobuhvatan pristup, pa ćemo uključiti sve relevantne institucije da nam u tomu pomognu. Naravno, potreban nam je i umjetnički centar izvrsnosti, koji planiramo u Gimnaziji u Belom Manastiru - kazala je pročelnica Miranda Glavaš-Kul.

U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uz potporu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, a pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, danas i sutra (17. i 18. listopada 2024. godine) u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije održava se Znanstveni sabor Slavonije i Baranje, a središnja tema je „Demografska revitalizacija Slavonije i Baranje“. Program obuhvaća tri plenarna predavača, dva panela i pet znanstvenih rasprava, na svakoj s desetak sudionika.

Znanstveni sabor Slavonije i Baranje održava se u Osijeku nakon 37 godina, kada je zadnji put održan takav skup, a predstavlja znanstvenu platformu na kojoj će se prema konferencijskom modelu u interaktivnom okruženju susresti vodeći znanstvenici, predstavnici pet slavonskih županija te predstavnici vodećih industrija s područja Slavonije i Baranje. Oni će u dijaloškom okviru govoriti o aktualnim izazovima hrvatskog gospodarstva u doba demografskih i tehnoloških promjena, odnosno o ostvarivanja vitalnog cilja prosperitetne gospodarske i demografske revitalizacije Slavonije i Baranje.

Uz sudionike skupa, svečanom otvorenju Znanstvenog sabora nazočili su mnogi uzvanici, među kojima su bili i ministar za demografiju i useljeništvo Ivan Šipić, ujedno izaslanik predsjednika Vlade RH, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Nataša Tramišak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, župani Antonija Jozić i Igor Andrović, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, akademkinja Mirna Šitum, rektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Vlado Guberac i drugi.

- Danas ćemo na Znanstvenom saboru prokomentirati i staviti u fokus teme koje su značajne za naše stanovništvo, prije svega za razvoj gospodarstva i bolju kvalitetu života, a to je svakako demografija kojom se moramo  ozbiljno baviti u narednom periodu. Osječko-baranjska županija stoga donosi niz mjera kojima nastoji doprinijeti i unaprijediti naše područje te pomoći stanovnicima, pa tako sufinanciramo kamate na stambene kredite, ulažemo u obrazovanje i cijenimo izvrsnost. No, smatram da je radno mjesto ključ razvoja Slavonije, jer je svako radno mjesto temelj ostanka u Slavoniji, baš kao i obiteljski način života. U svemu tome Osječko-baranjska županija dat će značajan doprinos i uvjeren sam da će ovaj znanstveni skup iznjedriti kvalitetne zaključke, upotrebljive u budućem djelovanju i radu svih nas - kazao je zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić.

Saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Sabora Nataša Tramišak, koja je ujedno bila i moderatorica panela lokalne uprave i samouprave, naglasila je kako je demografija najaktualnija tema u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi. - Demografska revitalizacija je pojam oko kojeg ćemo sigurno puno govoriti i u godinama koje tek dolaze, a Znanstveni sabor Slavonije i Baranje sigurno će doprinijeti znanstvenim pogledom na pitanje demografije, gdje se trenutno nalazimo, gdje je Hrvatska bila unatrag 30, 50 ii više godina te kamo možemo ići u budućnosti. Svima nama, koji smo i kreatori i donositelji javnih politika bit će važan impuls i signal da dobijemo i relevantno znanstveno pokriće i podršku za sve javne politike koje kreiramo i radimo. Naravno, programsko pitanje nije jednostavno, to je niz faktora koje se trebaju ujediniti i koje trebaju stvarno dati snažan i velik zamah podrške obiteljima. Kada govorimo o Slavoniji i Baranji, ova najpotetnija hrvatska regija ima što pokazati, ponuditi. Razvijamo se i infrastrukturno, vidimo da su i gospodarski pokazatelji sve bolji, ali ključno će biti upravo je ostanak ljudi na ovome području – rekla je Tramišak. Dodala je kako je dobro što je osnovano ministarstvo demografije s obzirom na brojke i kako je važno što više govoriti o toj temi. Tramišak je istaknula kako će mjere koje ministarstvo demografije planira uvesti u narednim godinama biti u sinergiji sa svim mjerama koje provodi i lokalna i regionalna samouprava, ali ističe kako se iz tih mjera ne smiju isključiti gospodarstvo i poduzetništvo.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić  kazao je kako nizom projekata žele osigurati kvalitetan život svih dobnih skupina, a izdvojio je projekt priuštivoga stanovanja podsjetivši na izgradnju višestambene zgrade u Tenji u koju je, po znatno nižim cijenama od tržišne, uselilo 68 osječkih obitelji. - – Također, s APN-om uskoro krećemo u izgradnju 206 stanova, čija će cijena biti niža od tržišnih vrijednosti. Pripremamo i dvije nove mjere. Preko puta novog vrtića u Tenji parcelirati ćemo 25 čestica, koje ćemo na natječaju ponuditi mladim obiteljima. Ulazimo i u suradnju s Europskom investicijskom bankom koja će nas besplatno savjetovati o modelima priuštivoga stanovanja, a koji su ključni problemi ne samo Osijeka i Hrvatske nego i cijele Europe. Gledat ćemo određene primjere nekih zapadnih zemalja. Također, do kraja mandata napravit ćemo još dva vrtića, u Retfali i na Lijevoj obali. U zadnjih 30 godina u Osijeku se napravilo samo dva vrtića, mi ćemo u našem mandatu izgraditi sedam. Od 21 osnovne škole, 11 ima jednosmjensku nastavu, a cilj nam je da ju imaju sve škole. Stoga smo krenuli s projektima nadogradnje škola i sportskih dvorana, kao i s izgradnjom centralne kuhinje – istaknuo je gradonačelnik.

Ministar demografije i useljeništva te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ivan Šipić istaknuo je kako Osječko-baranjska županija i Grad Osijek mogu biti primjer cijeloj Hrvatskoj kako se u sinergiji lokalne vlasti, regionalne vlasti i Vlade Republike Hrvatske mogu postići itekako dobri rezultati bez kojih nema demografskih iskoraka, prije svega gospodarske aktivnosti. – Novost koju možemo najaviti je strateški dokument konkretne mjere koje se pregovaraju, a to je da ćemo pomoć majci pri rođenju djeteta podići 100 posto, s 309 na 618 eura. Naravno da se razgovara i o drugim mjerama, roditeljskim potporama i doplatku i izmjenama zakona koje bi trebale uslijediti. Za sve te novosti ćemo predložiti strateški dokument, a to je Zakon o demografskoj obnovi, u suglasju s javnošću, sa znanošću, sa znanstvenim pristupom lokalnim samoupravama, udrugama gradova i općina, županija. Mi želimo ponuditi model zakona koji će horizontalno rješavati ovo pitanje svih pitanja, a to je demografska revitalizacija cijele domovine – dodao je ministar.

Na znanstveom saboru održana su tri plenarna predavanja: prvo, demografa, izv. prof. dr. sc. Marina Strmote naslovljeno je Demografska budućnost Slavonije i Baranje; drugo, naslovljeno Ekonomski izgledi Republike Hrvatske s naglaskom na Slavoniju i Baranju, Josipa Funde, glavnog ekonomista Svjetske banke u Hrvatskoj, te treće, viceguvernera Hrvatske narodne banke, dr. sc. Maroja Langa naslovljeno Slavonija i Baranja na valovima globalnih promjena.

Nakon plenarnih predavanja održana su dva panela naziva Panel industrije te Panel lokalne uprave i samouprave. Uz moderatora Dragana Kovačevića na Panelu industrije sudjelovali su vlasnik Žito grupe d.o.o. Marko Pipunić, zamjenik predsjednika Uprave i član Uprave Nexe d.d. Stjepan Ergović, predsjednik ŽK Hrvatske gospodarske komore Vukovar Vladimir Džaja, predsjednik Osijek Software City, Mono d.o.o. Mihael Tomić te direktor Centra kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj Ivan Ambroš. Panel lokalne uprave i samouprave moderirala je saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Nataša Tramišak, a u njemu su sudjelovali županica Požeško – slavonske županije Antonija Jozić, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović te zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić. Cilj panela bio je da se uz zajednički dijalog progovori o aktualnim izazovima hrvatskog i slavonskog gospodarstva u doba klimatskih, demografskih i tehnoloških te geopolitičkih promjena.