U Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku danas (21. veljače 2025. godine) održana je Završna konferencija projekta „Izrada socijalnog plana Osječko-baranjske županije“, SF.3.4.08.01.0003, projekta sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.. Svrha projekta je bila izrada socijalnog plana Osječko-baranjske županije kao nositelja razvoja socijalne politike na regionalnoj razini i osnaživanje članova Savjeta za socijalnu skrb i službenika Osječko-baranjske županije u planiranju i razvoju mreže socijalnih usluga radi smanjenja nejednakosti u pružanju usluga, ispunjenja potreba socijalno osjetljivih skupina i prevencije socijalne isključenosti.

Ukupna vrijednost projekta „Izrada socijalnog plana Osječko-baranjske županije“, čiji je nositelj Osječko-baranjska županija, je 96.086,40 eura od čega bespovratna sredstva iznose 91.282,08 eura (95%), dok je Županija sufinancirala projekt s 5% odobrenih sredstava (4.804,32 eura). Predviđeno trajanje projekta je devet mjeseci, odnosno od 31. svibnja 2024. godine kada je zaključen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstva za provedbu projekta, čime je Osječko-baranjska županija među prvima u Hrvatskoj započela provedbu projekta, a završetak je predviđen do 28. veljače 2025. godine.

Rezultate projekta predstavile su pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje OBŽ Sarafina Zelić-Kos, predsjednica Savjeta za socijalnu skrb OBŽ Kristina Leventić te Una Josipović Kondaš, viša savjetnica za razvojne projekte iz Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje OBŽ.

- Izrada socijalnog plana Osječko-baranjske županije je iznimno značajan projekt jer smo njime dobili kvalitetan strateški dokument kojim ćemo u narednom trogodišnjem razdoblju usmjeravati socijalnu politiku i planiranje socijalnih usluga, njihovo pružanje krajnjim korisnicima na čitavom području Osječko-baranjske županije. Posebno je zadovoljstvo što smo završetkom projekta, prije tjedan dana na sjednici Županijske skupštine dobili kvalitetan strateški dokument kojim ćemo usmjeriti svoja sredstva i aktivnosti na razvijanje socijalnih usluga na način kako smo utvrdili kroz analize svih potreba i kapaciteta trenutno zatečenih na našem području u odnosu na sve pružatelje socijalnih usluga. Dokumentom smo odredili tri prioritetna cilja koja kroz provedbu mjere i aktivnosti želimo nakon 3 godine zadovoljiti. Prije svega želimo pojačati i osnažiti dostupnost socijalnih usluga u odnosu na sve ranjive skupine na svim područjima naše županije. Namjera nam je da te usluge budu što ravnomjernije zastupljene i dostupne svim stanovnicima. Također želimo ojačati inovativne usluge u području socijalne skrbi. Koliko god je moguće, želimo ojačati međusektorsku suradnju, znači integrirani pristup svih dionika u područje socijalne skrbi na jačanje svojih kapaciteta i usluga, a koje smanjiti institucionalizaciju te jačati stanovnike u riziku od siromaštva i u socijalnoj potrebi da ostanu upravo na svom području, u svojim lokalnim sredinama i kućanstvima. Znači na taj način ih što više osnažiti i pružiti im osnovnu socijalnu podršku da bi se osjećali korisni i uključeni u život zajednice, da bi imali kvalitetnu svakodnevicu i život u svojoj lokalnoj sredini. Treći cilj je osnažiti sve pružatelje usluga koje danas imamo i ojačati njihove kapacitete, dobiti i nove institucije ukoliko je potrebno te nove pružatelje usluga u civilnom sektoru i u svim segmentima s kojim surađujemo da bi usluge prema našim korisnicima bile što transparentnije, jače i dostupnije i da bi taj socijalni plan kroz 3 godine pokazao rezultate, odnosno da bi ciljevi bili u mogućoj mjeri ostvareni i da bi kasnije akcijski planovi, koje ćemo donositi za jednogodišnja razdoblja ovog strateškog dokumenta, također pokrili te ciljeve. Znači, niz mjera i niz aktivnosti koje ćemo i kroz akcijske planove zapisati, želimo kroz 3 godine uspješno provesti, kao što smo već uspješno izradili socijalni plan - kazala je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje OBŽ Sarafina Zelić-Kos.

Predsjednica Savjeta za socijalnu skrb OBŽ Kristina Leventić naglasila je da Osječko-baranjska županija prvi put ima Socijalni plan koji je tako važan za razvoj politike u području sustava socijalne skrbi. - Dokument obuhvaća analizu kapaciteta pružatelja socijalnih usluga na području Osječko-baranjske županije, dostupnost socijalnih usluga i potrebu primjene socijalnih usluga u odnosu na sve skupine naših korisnika. Iz toga su proizašli specifični ciljevi razvijanja institucijskih i izvaninstitucijskih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na socijalne usluge u odnosu na korisničke skupine koje su u najvećem riziku od socijalne isključenosti. Plan smo radili u razdoblju od 31. svibnja 2024. godine do 28. veljače 2025. godine jedinstvenom primjenom metodologije, odnosno Pravilnikom za jedinstvenu metodologiju uz procjenu potreba, kao i važećim strateškim nacionalnim dokumentima koji su od velike važnosti u području socijalne skrbi. Pravilnik se radio na način da smo koristili podatke koji su javno dostupni statistički podaci od naših relevantnih sudionika u sustavu socijalne skrbi, kao što su jedinice lokalne samouprave, pružatelji socijalnih usluga, korisnici socijalnih usluga i njihovi predstavnici, Hrvatski zavod za socijalni rad, županijska služba Osječko-baranjske županije, odnosno svih 6 područnih ureda, Obiteljski centar, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo branitelja i Ministarstvo unutarnjih poslova. Savjet za socijalnu skrb će svake godine predlagati županu akcijski plan i svake godine ćemo dostavljati izvješće, a nakon 3 godine ćemo raditi provedbu evaluacije - izjavila je Leventić.

Osječko-baranjska županija je sinoć (19. veljače) i službeno u svojim prostorijama preuzela titulu Europske vinske regije Dionisio za 2025. godinu. Ovu titulu Osječko-baranjskoj županiji dodjeljuje RECEVIN – Europska mreža vinskih gradova uz partnerstvo Europske kulturne rute Vijeća Europe – Inter vitis. Svečanosti dodjele prisustvovali su predstavnici RECEVIN-a gradonačelnik grada Lagoa i predsjednika Udruge portugalskih vinskih općina Louis Encarnaçao, gradonačelnik grada Tollo i predsjednik Udruge talijanskih vinskih gradova– Citta del Vino Angelo Radica, predstavnik  Udruge portugalskih vinskih općina i vijećnik Gradskog vijeća Villa Nova de Gaija, Jose Valentim Miranda, glavni tajnik Udruge portugalskih vinskih općina Jose Arruda, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo te direktorica Europske kulturne rute Iter Vitis u Hrvatskoj Dijana Katica te gosti iz Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije Slaviša Kovačević, načelnik Odjela za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Mostara, Emil Balavac, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije, predstavnici turističkih zajednica sa suradnicima.

- Puno je toga prethodilo da Osječko-baranjska županija zasluži ovu prestižnu titulu, zasigurno su svoj doprinos dale i generacije vinogradara, podrumara i vinara, organizatori brojnih vinskih manifestacija, kao i razvoj ruralnog turizma općenito stoga mi je drago što smo imali priliku predstaviti i dobitnike Suncokreta ruralnog turizma za 2024. godinu s područja naše županije – rekao je Mislav Matišić, zamjenik direktorice Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

TZ Grada Osijeka zaslužila je posebno priznanje u kategoriji „vinski turizam“ za projekt Osječke vinske baštine, prvi urbani wine & walk koncept u Hrvatskoj, nagrada je stigla i za za jedinstveni obiteljski muzej vina – Vinarium Borarium koji se nalazi u baranjskoj vinskoj prijestolnici Zmajevcu. Brončanu povelju u kategoriji Tradicijska ruralna gastronomija zaslužio je Festival tista koji nam već nekoliko godina otkriva pomalo zaboravljenu vještinu izrade „tista“ podunavske baranjske šokadije. Brončanu plaketu u kategoriji tradicijska ruralna gastronomija zaslužio je restoran Didin konak. Srebrnu povelju u kategoriji „nagrada za pametne ruralne zajednice“ zaslužio je inovativni agroturistički praktikum u Trnavi. Zlato u kategoriji vinski turizam dobila je vinarija i destilerija K55 iz Aljmaša kao i Sinovi ravnice kao nositelji zaštićenih oznaka. Šampionska titula i veliki zlatni suncokret u kategoriji ruralno-turistički projekti zaslužilo je Etno selo Karanac.

- Velike čestitke Osječko-baranjskoj županiji koja na svakom Suncokretu ruralnog turizma bude u samom vrhu po broju dobivenih nagrada pa je i titula Europske vinske regije za 2025. godinu došla na pravo mjesto. Ovogodišnja kandidatura Osječko-baranjske županije nije imala konkurenciju zbog četiri prekrasna vinogorja, više od 20 vinskih manifestacija tijekom godine i kontinuiranog razvoja turizma. Kroz Inter Vitis ćemo se i ove godine truditi biti dio programa i već sada mogu najaviti da ćemo krajem petog ili početkom šestog mjeseca u okviru Vinatlona imati jednu veliku međunarodnu konferenciju gdje očekujemo i dolazak naših prijatelja iz više država, Portugala, Italije, Bosne i Hercegovine, Moldavije, Francuske, Španjolske i drugih – rekla je Dijana Katica.

Titulu Europske vinske regije od Grada Mostara županu Osječko-baranjske županije predao je izaslanik Grada Mostara Slaviša Kovačević.

- Titulu koju od večeras ponosno nosi Osječko-baranjska županija itekako ćemo znati iskoristiti i mi kao uprava, ali i naši vinari, vinogradari i turistički djelatnici. Kao jedna od 10 najsrdačnijih regija u svijetu uistinu imamo što za ponuditi našim gostima, a uz Dionisio 2025. zasigurno ćemo dobiti i dodatnu vidljivost na europskoj i svjetskoj razini. Iskustva koja su nam prenijeli prijatelji iz Mostara, prošlogodišnji nositelji ove titule, postavila su visoko ljestvicu, no siguran sam kako ćemo ju dostići u 2025. godini i učiniti sve da vina naša četiri vinogorja širom svijeta pričaju priču o Osječko-baranjskoj županiji – rekao je župan Lukić te ujedno zahvalio Dijani Katici na poticaju razvoja ruralnog turizma putem Suncokreta ruralnog turizma kao i za nominaciju Osječko-baranjske županije za Europsku vinsku regiju 2025. godine.

- Nevoljko predajemo ovu lijepu titulu, svjesni što je ona u prošloj godini značila za Mostar, no kako smo danas imali priliku posjetiti Slavoniju i Baranju, uvjereni smo kako ona ide u prave ruke. Grad Mostar ju je s ponosom nosio cijelu proteklu godinu. Vinskim cestama Hercegovine dala je jedan zamah koji nas sada vodi prema cijelom svijetu i prema regiji. Ono što zasigurno mogu reći jeste da je ova nagrada podigla ljestvicu i u organizaciji naših festivala koji su povezani s vinom i kojih imamo sve više - rekao je Emil Balavac, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije.

Gostima svečane predaje titule Europske vinske regije kroz kratku prezentaciju predstavljene su aktivnosti koje je Grad Mostar provodio tijekom 2024. godine, nakon čega su imali priliku kušati i vina s Hercegovačke vinske ceste.

- Cilj ovog projekta je promocija vina, vinara i njihovog rada kao i cijele ruralne destinacije kako bi privukli što više posjetitelja u regiju koja je nositelj titule što značajno doprinosi i lokalnom gospodarstvu. Imali smo prilike danas posjetiti Baranju i mogu reći da su naša iskustva čak i nadmašila sve ono što smo čuli o ovom kraju – rekao je predsjednika Udruge portugalskih vinskih općina Louis Encarnaçao.

Ako je suditi prema dosadašnjim turističkim rezultatima, ali i potencijalima koje pred Osječko-baranjsku županiju stavlja titula Europske vinske regije, 2025. godina bit će godina novog turističkog zamaha i još snažnije promocije slavonskih i baranjskih vina na domaćem, ali i međunarodnom turističkom tržištu.

Izaslanstvo Zapadnohercegovačke županije na čelu s predsjednikom Vlade Predragom Čovićem danas (19. veljače 2025. godine) u sjedištu Osječko-baranjske županije u Osijeku primio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić sa suradnicima. Razgovarali su o suradnji na zajedničkim projektima kroz javne pozive za prekograničnu suradnju, a posebno u području obrazovanja, poljoprivrede, gospodarstva i zdravstva. Članovi izaslanstva također su posjetili Javnu ustanovu Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije te Elektrotehničku i prometnu školu Osijek.

Uz predsjednika Vlade ŽZH Predraga Čovića na sastanku su sudjelovali zamjenica predsjednika Skupštine ŽZH Ivana Barišić, ministar gospodarstva Zvonimir Širić, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Tomislav Pejić, ravnatelj JU Razvojna agencija ŽZH - HERAG Radoslav Luburić te projekt manageri Andrija Radić i Mate Matić, dok su uz obnašatelja dužnosti župana Matu Lukića bili zamjenik župana Josip Miletić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, tajnik OBŽ Ivan Hampovčan, pročelnice Ivana Katavić Milardović i Sara Zelić-Kos te ravnatelj JU ŽRA OBŽ Denis Ćosić.

Suradnja Hercegovačke razvojne agencije HERAG, Županije Zapadnohercegovačke i JU Županijska razvojna agencija OBŽ započela je prije dvije godine, odnosno nakon susreta na Gospodarskom forumu Općine Žepče. Suradnja se očitovala kroz razmjenu informacija o projektima, javnim pozivima za prijavu projektnih prijedloga, povezivanje partnera iz BiH i RH s ciljem prijave projekata na Program prekogranične suradnje RH i BiH koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a razmatralo se mogućnosti proširenja suradnje kroz edukacije i prijave zajedničkih projekata. Kao rezultat te suradnje, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republika Hrvatske prijavljen je projekt „Unapređenje prekogranične suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“ iz koga je sufinanciran i dvodnevni posjet izaslanstva Županije Zapadnohercegovačke Osječko-baranjskoj županiji.

Nakon sastanka obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić na konferenciji za medije kazao je kako je na sastanku razmatrano puno tema, a težište je bilo na razmjeni informacija i iskustava.

- Našim gostima smo prezentirali što radimo, zašto je unazad nekoliko godina Osječko-baranjska županija u snažnom gospodarskom rastu, koje smo projekte radili, a od njih smo čuli o snažnom gospodarskom rastu i razvoju Zapadnohercegovačke županije. Osobito me vesele informacije o demografskom rastu na tom području, bilo da se radi o povratku stanovništva ili povećanju broja novorođenih osoba. Zaista smo imali što razmijeniti, pa sada mogu reći da kao Osječko-baranjska županija možemo puno toga naučiti od naših prijatelja iz Zapadnohercegovačke županije. Posebno je važno da naše razvojne agencije već duže vrijeme surađuju na razvoju prekograničnih i pretpristupnih projekata, izradi projekata i svega što očekuje Bosnu i Hercegovinu, a na čemu im kao županija stojimo na raspolaganju - izjavio je Lukić.

Predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović zahvalio je na organizaciji sastanka čiji je cilj razmjena iskustava i dobrih praksi u korištenju fondova EU, kao i o drugim zajedničkim temama, među kojima je bilo i prenošenje pozitivnih iskustava o snažnom razvoju gospodarstva i demografije u Zapadnohercegovačkoj županiji.

- Mi smo jedina županija šire regije, znači ne samo u Bosni i Hercegovini, koja u zadnje dvije godine ima pozitivne demografske trendove. Broj rođene djece u razdoblju 2022./2024. godine je 40% veći, odnosno povećan je sa 706 na 1.008. To nije zahvaljujući samo našem izdvajanju značajnih materijalnih sredstva, nego razvoju cijelog društva i prihvaćanju obitelji kao nuklausa razvoja društva te u konačnici zaštite opstanka našeg naroda, zaštite i vrednovanja obitelji kao nečega što je najvrijednije u našem društvu - rekao je Čović.

Iskazao je zadovoljstvo informacijama o iskustvima Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka u povlačenju sredstva iz fondova EU, što je i glavni razlog posjete, te zahvalio na iskazanoj potpori i mogućnosti da se u budućnosti ostvare još bolje kontakti i zajednički ciljevi.

Zamjenica osječkog gradonačelnika Jasenka Crnković naglasila je važnost razmjene iskustava s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. - Grad Osijek ima itekako velika iskustva u prekograničnim suradnjama, osobito s područjima s kojima graničimo, a to su Mađarska i Srbija, međutim iz razmjene iskustava sa Zapadnohercegovačkom županijom, koja ima zaista veliki investicijski, gospodarski i demografski uzlet, možemo jako puno naučiti. Zato je razmjena iskustava ono što je nužno i na čemu trebamo svi međusobno raditi. Grad Osijek je već imao ovakve i slične razgovore sa gradom Posušjem, koji ima najveći gospodarski rast, tako da već razmjenjujemo iskustva i u neprestanom smo kontaktu - istaknula je Jasenka Crnković.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije danas (18. veljače 2025. godine) u dvorani Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku održan je simpozij „Helikopterska hitna medicinska služba u Slavoniji“. Tema skupa je bila helikopterska hitna medicinska služba i njena uloga u zbrinjavanju hitnih pacijenata. Stručnjaci iz medicine i zrakoplovstva govorili su o aktivaciji timova, mogućnostima korištenja HHMS-a i specifičnostima zbrinjavanja.

- Helikopterska hitna medicinska služba u Zavodu za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije ustrojena je od 31. ožujka 2024. godine, a posluje za područje pet slavonskih županija. U tom razdoblju smo ostvarili 41 let, što je zadovoljavajuće s obzirom na dobru geografsku povezanost na ovom području, međutim bolju i kvalitetniju dostupnost našim pacijentima za rubne dijelove ostvarujemo helikopterom. I jako smo zadovoljni radom službe. U sklopu naših timova se nalaze liječnik i medicinska sestra / tehničar koji su posebno educirani za rad u izvanrednim situacijama, za skrb o pacijentu prilikom preuzimanja na terenu i za vrijeme praćenja pacijenta prilikom leta. U dosadašnjim slučajevima pretežito se radilo o moždanim i srčanim udarima, kada je važan tzv. „zlatni sat“ i što brže zbrinjavanje pacijenata. Imali smo i nekoliko poli trauma, znači prometnih nezgoda, bilo je i „filmskog“ zbrinjavanja pacijenata, npr. kada je helikopter sletio na cestu između strujnih vodova. Helikopterom smo osigurali stvarno brzu i kvalitetnu dostupnost te da pacijent što žurnije bude zbrinut u KBC-u Osijek - kazala je Silvana Sabo, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu OBŽ.

Na otvaranju simpozija sudionike je pozdravio zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić. Čestitao je djelatnicima HHMS-a na uspješnom radu u proteklih godinu dana, kao i na svemu što čine za sigurnost građana. - Spasiti i jedan život je puno, a vi to svakodnevno radite. Osječko-baranjska županija vam daje potporu i novim vozilima i svime što je potrebno da bi naša medicinska služba djelovala na visokoj razini. Do sada ste izvrsno radili i hvala vam na tomu. Čestitam vam na svemu, uvjeren da ćemo u tom smjeru i nastaviti - kazao je Miletić.

Helikopterska hitna medicinska služba u Republici Hrvatskoj radi iz četiri baze - Osijek, Zagreb, Rijeka i Split - koje su vezane uz kliničke bolničke centre gdje se svi pacijenti uvijek mogu zbrinuti.

- HHMS jako dobro funkcionira, u 10 mjeseci smo imali 1.205 intervencija, što je jako puno za to vrijeme. Naravno, uvijek ima mjesta za poboljšanja, neke stvari se mogu mijenjati i mi ih u hodu mijenjamo. Recimo, želimo da bude više primarnih i sekundarnih intervencija, a puno manje međubolničkih, jer to onda nije baš HHMS. Zato prilagođavamo neke programe našim specifičnostima jer nije uvijek moguće preuzeti sve po nekim europskim standardima, pa gledamo što ćemo i što možemo te na taj način svaki dan poboljšavamo službu - naglasila je prim. mr. Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

O specifičnostima i konkretnim izazovima u svakodnevnom radu HHMS-a govorio je specijalist hitne medicine Adis Keranović. Podsjetio je na izreku da je hitna medicina kao 10 najizazovnijih minuta svake druge specijalizacije jer u njoj medicinski tim mora znati zbrinjavati sve, od hitnosti kod djece, novorođenčadi, odraslih, starijih osoba do specifične patologije, naprednih mjera održavanja života, poli traume, dječje traume, dječje reanimacije…, što je jako izazovno. Osim toga, radi se u specifičnim uvjetima u helikopteru, za što je cijeli tim prošao dodatnu obuku i spremni su za svaku intervenciju prilikom zbrinjavanja pacijenta i prije i tijekom leta.

U organizaciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije danas (18. veljače 2025. godine) na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održan je Okrugli stol pod nazivom „Izazovi korporativnog upravljanja i jačanje integriteta u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu JLP(R)S u procesu pristupanja Hrvatske OECD-u“.  Riječ je o jednoj od aktivnosti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru Reforme C2.6. R3 „Unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave”. Sudionike skupa uvodno je pozdravio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec, dr. sc. Lana Cindrić je predstavila Priručnik za primjenu smjernica OECD-a, a skup je vodila prof. dr. sc. Nataša Drvenkar, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Uz moderiranje prof. dr. sc. Darka Tipurića potom je održan panel na komu su sudjelovali ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije Mladen Bručić-Matić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković i docent na Ekonomskom fakultetu u Osijeku doc. dr. sc. Radoslav Barišić.

Uz raspravu o predstavljenom Priručniku, ključne teme panela bile su odgovornost i transparentnost upravljačkih tijela, jačanje autonomije nadzornih odbora i profesionalizacija upravljačkih struktura, zakonodavne obveze i alati za prevenciju korupcije, unutarnje kontrole i uvođenje funkcije usklađenosti poslovanja, suradnja između predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i upravljačkih društava, izgradnja kulture integriteta, značaj i učinci AKP-a i druge teme.

Saborska zastupnica Nataša Tramišak istaknula je da se smjernice i kriteriji iz preporuka OECD-a velikim dijelom ispunjavaju u Hrvatskoj, naravno potrebno je i dalje jačati i transparentnost i procese gdje nisu dovoljno razvijeni, a panel je prilika da se iznesu različita stajališta i mišljenja te naglase prednosti i mane pojedinih procesa i sustava upravljanja.

Osječko-baranjska županija ove godine nosi novu prestižnu titulu, nakon prošlogodišnje Europske regije sporta, u 2025. godini najveća županija istoka Hrvatske postaje Europska regija vina Dionisio.

Ceremonija predaje prestižne titule Europskog grada/regije vina "Dionisio" Osječko-baranjskoj županiji održana je u ponedjeljak u Mostaru, gradu koji je 2024. godine nosio ovu europske titule. Izaslanstvo Osječko-baranjske županije činili su obnašatelj dužnosti župan Mato Lukić sa suradnicima, zamjenik direktorice Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Mislav Matišić te načelnica Općine Punitovci Jasna Matković. Europsku mrežu vinskih gradova RECEVIN predstavljli su potpredsjednik Angelo Radica, ujedno i predsjednik Udruge talijanskih vinskih gradova i gradonačelnik grada Tollo, Laouis Encarnacao, gradonačelnik grada Lagoa i predsjednik Udruge portugalskih vinskih općina te Dijana Katica, direktorica partnera dodjele nagrada Kulturne vinske rute Vijeća Europe Inter vitis i predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj "Klub članova Selo". 

- Budući da budućnost našeg turizma baziramo na naša četiri vinogorja na koja smo posebno ponosni, a to su baranjsko, erdutsko, đakovačko i feričanačko, jako nam je drago što ćemo kroz 2025. godinu nositi titulu Europske regije vina - kazao je Lukić.

Osječko-baranjska županija je za 2024. godinu proglašena najsrdačnijom regijom u Hrvatskoj i među top 10 najsrdačnijih regija u svijetu.

- Nositelji naše turističke ponude su naša vinogorja kao i eno i gastro ponudi po kojima smo poznati. "Dionisio" titula nam otvara prostor za promociju naših vina ali i kontinentalnog turizma koji iz godine u godinu bilježi sve veći rast - dodao je Lukić.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić istaknuo je izvrsnu suradnju između Grada Mostara i Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka koja se posebno očituje u brojnim zajedničkim projektima.

- Potpomažemo jedni drugima kad su u pitanju međunarodni projekti i uvijek nam je potreban partner i iskustvo iz Republike Hrvatske kada radimo trilateralne projekte s RH-om. Naravno, žalosti me što ovu prestižnu nagradu uopće predajemo, volio bih da ostane kod nas još neko vrijeme, ali također me veseli da smo je danas predali Osječko-baranjskoj županiji i gradu koji nam je prijatelj - kazao je Kordić.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković istaknuo je kako je Komora BIH ponosna što je bila dio ovog projekta koji je, kako kaže, rađen u suradnji i s velikom potporom Komore.

- Bosna i Hercegovina uvozi oko 45 milijuna maraka različitih vrsta vina, a izvoz je bio negdje oko devet milijuna. Zahvaljujući upravo suradnji, ulasku Vinske ceste Hercegovine u "Iter Vitis" i Mostaru kao gradu vina, taj izvoz porastao je za više od dva milijuna maraka. Ne samo da je Vinska cesta, nego su i kompletna regija Hercegovina i Grad Mostar postali mnogo vidljiviji na turističkoj i kulturnoj karti - kazao je Vuković.

- Ova titula će nam zasigurno puno značit, jer iako smo prepoznati unutar Hrvatske, otvara nam prostor za snažniju promociju na europskoj razini. Europi. Već smo imali konkretnih upita i drago mi je što će budući posjetitilji naše destinacije imati priliku upoznati naša vina, a kao što volimo reći, svaka druga litra vina proizvede se u Slavoniji i Baranji, sa vaka druga litra vina je graševina, na koju smo posebno ponosni - rekao je Matišić.

Nastavak ceremonije preuzimanja titule slijedi u srijedu u Osječko-baranjskoj županiji, kada će se gostima predstaviti vina iz Hercegovine.