U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku danas (13. studenoga 2024. godine) održana je prigodna svečanost kojom je obilježeno 150 godina rada Kliničkog bolničkog centra Osijek. Obilježavanje se održalo pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka, a uz ravnatelja KBC-a Osijek doc. dr. sc. Krunoslava Šegu te ostale čelnike i djelatnike KBC-a, svečanosti su nazočili brojni uzvanici, među kojima su bili Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane te i izaslanik predsjednika Vlade RH, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Nataša Tramišak, ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić.

Nazočne su uvodnim riječima pozdravili ravnatelj KBC Osijek Krunoslav Šego i predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Gordan Žanić. Ravnatelj Šego je podsjetio da se 150 godina rada bolnice obilježava uz rad na postojećoj lokaciji, gdje je bolnica počela raditi 1. studenoga 1874. godine, a prije toga je djelovala još 100 godina na drugim lokacijama. KBC Osijek danas skrbi o oko milijun stanovnika s područja istočne Hrvatske, a usluge koriste i mnogi stanovnici susjednih država. Naglasio je kako vizija budućnosti obuhvaća stalno unaprjeđenje obrazovanja, edukacije djelatnika te ulaganja u istraživanja i znanost s ciljem pomaganja pacijentima, što će se, vjeruje, sve ostvariti u zgradi novoga KBC-a.

- Kod nas projekti nikad ne staju, trenutno se uređuju prostori za tri linearna akceleratora, stigao nam je novi magnet koji se polako stavlja u funkciju i uskoro bi trebao biti na raspolaganju za daljnju upotrebu. Završava se i uređenje prostora za dermatologiju te očekujemo tijekom proljeća potpuno preseljenje tog odjela u novi prostor. Ono što se ne vidi, a kontinuirano radimo, su ulaganja u znanje i usavršavanje naših liječnika i medicinskih sestara, što nam je u konačnici najvažnije jer se vraćaju s potrebnim vještinama za najbolju skrb naših pacijenata - istaknuo je Šego.

Predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Gordan Žanić kazao je kako u KBC-u Osijek svakog dana boravi oko 5.000 osoba. Trenutno ima više od 3.000 zaposlenih, od toga više od 1.300 su medicinske sestre i tehničari, a 596 je liječnika. Samo prošle godine obavljeno je više od 31.000 operacijskih zahvata, stacionarno je liječeno više od 35.000 pacijenata, a specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu koristilo je više od 906.000 osoba.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić čestitao je svim djelatnicima KBC-a jubilarnu godišnjicu rada i djelovanja, kao i organiziranja medicinske skrbi i pomoći na području grada Osijeka, Županije i istočne Hrvatske. Naglasio je kako tijekom 2025. godine kreće izgradnja novog KBC-a, i to na novoj lokaciji, u Gackoj ulici u Osijeku. Projekt je pred izdavanjem građevinske dozvole, a izgradnja će se naravno odvijati u suradnji i s potporom Vlade RH. Bit će to najmoderniji i najopremljeniji takav centar u ovom dijelu Europe, a ujedno i najveći projekt na istoku Hrvatske u posljednjih 30-ak godina te će za njegovu realizaciju trebati puno znanja, truda i odricanja.

- Čestitam svim djelatnicima KBC-a Osijek na predanom radu u ovoj ustanovi, kako sadašnjim tako i bivšim. Ovom prigodom želim istaknuti odličnu suradnju KBC-a s Osječko-baranjskom županijom, posebno u vrijeme pandemije koronavirusa kad smo se svi imali prilike uvjeriti u snagu i izdržljivost našeg zdravstvenog osoblja. Također, moram naglasiti da su djelatnici KBC-a Osijek imali veliku ulogu i tijekom Domovinskog rata tijekom kojeg su bili nesebično na raspolaganju svom stanovništvu istoka Hrvatske. Danas je KBC i nastavna baza osječkog Medicinskog fakulteta i Fakulteta za dentalnu medicinu u kojoj svi mladi, budući liječnici imaju priliku steći neprocjenjiva znanja i dodatno se educirati. Moram spomenuti da je veliko zadovoljstvo što smo s Gradom Osijekom, Vladom RH i naravno KBC-om na dobrom putu za izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra koji će biti projekt stoljeća za grad, županiju pa i čitav istok Hrvatske - rekao je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana OBŽ.

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Nataša Tramišak istaknula je kako je KBC Osijek najvažnija institucija na cijelom istoku Hrvatske, osobito u zdravstvenoj skrbi. Najavila je završetak izrade projektno-tehničke studijske dokumentacije za izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra, strateškog projekta za razvoj cijelog istoka Hrvatske, koji će se prostirati na površini od više od 215.000 kvadrata te čija je vrijednost izgradnje više od 715 milijuna eura. - Novi Centar će biti ne samo novi nego i moderna, suvremena, energetska, učinkovita i prva zelena bolnica na ovom području. Vjerujem da ćemo u narednim godinama, kada krene realizacija izgradnje tog projekta, svi koji ovdje živimo osjetiti da imamo kvalitetnu zdravstvenu skrb kakvu priželjkujemo, ali i nastaviti privlačiti kvalitetne kadrove u medicini, i liječnike i medicinske sestre i tehničare, kako bi se zaista dogodio onaj važan iskorak, a to je put ka demografskom oporavku Slavonije i cijele istočne Hrvatske - poručila je Tramišak.

- Sudbinu grada Osijeka uvijek je pratio Klinički bolnički centar, s njime je rastao i s njime se razvijao, a i budućnost je svijetla. Naime, pred nama je izgradnja modernog bolničkog kompleksa koji će dići i zadovoljiti najviše standarde moderne medicine, ali samim time će pozicionirati i učvrstiti grad Osijek kao središte medicine u ovom dijelu Hrvatske - kazao je gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić.

- Stoljeće i pol djelovanja ovog centra pokazatelj je bogatog nasljeđa koje nas obvezuje na daljnje iskorake u razvoju ove značajne zdravstvene ustanove.  Zbog bogate tradicije, ali i zbog novih generacija koje dolaze, dužnost nam je osigurati nastavak vizionarskog smjera kretanja kojeg su započeli stanovnici Osijeka još u 18. stoljeću kada su ovu bolnicu pozicionirali kao jednu od najvećih i najsuvremenijih u tom trenutku na jugoistoku Europe. Ova institucija ne samo da je model vrhunske skrbi i izvrsnosti već je i mjesto gdje se kontinuirano stvara i promiče znanje, gdje predanost i humanost svakodnevno ispisuju nove stranice u brizi za zdravlje naših građana. U sinergiji s djelatnicima i zdravstvenim osobljem gradimo zdravstveni sustav 21. stoljeća u kojem važnu ulogu ima i osječki KBC, kao jedina ustanova prve kategorije na istoku Hrvatske kojoj gravitira oko milijun građana. Ova Vlada pokrenula je niz projekata, od kojih je najvažniji projekt izgradnje i opremanja novog KBC-a vrijednog gotovo 800 milijuna eura. Njegovom izgradnjom, na više od 15.000 m2, s ukupno 1.300 kreveta i kirurških dvorana planiramo povećati bolničke kapacitete, poboljšati bolničku opremljenost i podići zdravstvenu sigurnost na najvišu razinu. Treba dodati da je u mandatu ove Vlade za zdravstvo Osječko-baranjske županije do sada ugovoreno 29 projekata vrijednih 97,3 milijuna eura - rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Povodom obilježavanja Dana Općine Erdut u utorak (12. studenoga 2024. godine) u Domu kulture u Dalju održana je Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Erdut. Uz domaćina, načelnika Općine Jugoslava Vesića i ostale uzvanike sjednici su nazočili zamjenici župana Josip Miletić i Radomir Čvarković. Miletić je uz čestitke mještanima povodom njihovog Dana istaknuo kako je Osječko-baranjska županija otvoren i pouzdan partner u realizaciji važnih projekata Općine.

- Tu prije svega mislim na projekte u školstvu, kulturi i infrastrukturnim investicijama koje zajednički provodimo na dobrobit svih mještana općine. Svjestan sam i problema s kojima se načelnik i njegovi suradnici susreću, ovo je ruralna sredina, prisutan je odljev stanovništva, no u posljednjih nekoliko godina uložili smo velike napore u revitalizaciju istoka Hrvatske, zaustavili smo iseljavanje i omogućili perspektivu našim sugrađanima – kazao je Miletić.

Načelnik Općine Erdut Jugoslav Vesić osvrnuo se na realizirane projekte u proteklom razdoblju i među najvažnijim, izdvojio projekt Kozmos-Dalj - Kvalitetno obrazovanje za modernu osnovnu školu, projekt Osnovne škole Dalj koji unaprjeđuje rad škole jačanjem vještina učiteljica i učitelja, učenica i učenika te opremanje i modernizaciju infrastrukture škole. - Tu je i projekt Di Marc - Osnaživanje osoba s tjelesnim invaliditetom za rad na daljinu kroz unapređenje kompetencija digitalnog marketinga te projekt Rastemo – Razvijamo STEM okruženje te projekt Urbane aglomeracije koji se provodi u suradnji s Gradom Osijekom vrijedan oko 2,5 milijuna eura, kao i projekt Zaželi u okviru kojega je zaposleno oko 160 žena koje brinu o 930 osoba – rekao je Vesić.

Povodom obilježavanja Dana Grada Belog Manastira danas (11. studenoga 2024. godine) je održana svečana sjednica Gradskog vijeća kojoj su uz domaćina, gradonačelnika Tomislava Roba, nazočili izaslanica predsjednika Vlade RH i predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Nataša Tramišak, saborski zastupnici Marin Mandarić i Robert Janković, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, predstavnici vjerskih zajednica, načelnici i gradonačelnici s područja Osječko-baranjske županije i drugi uvaženi gosti.

- Grad Beli Manastir nije isti kao prije osam godina, kada je gradonačelnik Rob preuzeo odgovornost za vođenje Grada, vidljive su velike promjene nabolje, na čemu mu čestitam. Osječko-baranjska županija bila im je na tom putu vjeran i pouzdan partner pri realizaciji brojnih projekata, od infrastrukture preko ulaganja u školstvo i zdravstvo do rješavanja onih velikih i kapitalnih investicija, a isto ćemo činiti i u budućnosti. Beli Manastir je središte Baranje i kao takav mora biti perjanica razvoja ovog kraja - kazao je Miletić.

Gradonačelnik Tomislav Rob osvrnuo se na najvažnije projekte u protekloj godini, pri čemu je posebno istaknuo ulaganja u cestovnu infrastrukturu. - Osim ulaganja u nastavak Koridora Vc, prošle smo godine riješili dugogodišnji problem podvožnjaka na međunarodnoj željezničkoj pruzi, na čemu se zahvaljujem Vladi RH i Hrvatskim cestama. Trenutno se transformiramo u jedan moderan i urbani grad za mlade obitelji, ulažemo u nove izvore energije, okrećemo se zelenom i digitalnom, a ulažemo i u obnovu sportske infrastrukture. Postavili smo novu LED rasvjetu na školskim igralištima i sportskim dvoranama, a uz pomoć Osječko-baranjske županije izgradili smo pomoćni teren s umjetnom travom na novom gradskom stadionu. Brinemo i o mladima, stipendiramo 64 učenika s iznosom od 140 eura, a povećat ćemo i izdvajanja za umirovljenike - rekao je Rob. Dodao je kako u budućnosti očekuju dovršenje Koridora Vc čime će se Beli Manastir pozicionirati na europskoj prometnoj karti te na taj način iskoristiti svoj položaj, a veseli, kaže, i povratak Hrvatske vojske u gradsku vojarnu što će doprinijeti demografskoj obnovi.

Izaslanica predsjednika Vlade RH i predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Nataša Tramišak naglasila je kako Beli Manastir kao administrativno, kulturno i gospodarsko središte Baranje svakako opravdava taj naziv. - Sa stajališta Vlade RH, Sabora, ali i Osječko-baranjske županije važno je istaknuti kako se kontinuirano ulažu napori da se poboljša kvaliteta života svih stanovnika Grada Belog Manastira i šire. Grad koji je centar zbivanja i razvoja na nekom području, kao što je Beli Manastir u Baranji, je važan motor razvoja i okolnih općina koje mu gravitiraju, a njihov je napredak vidljiv iz godine u godinu. Baranja je sada integrirana u sustav autocesta, bolje je povezana s ostatkom županije, ali i Hrvatske. Vjerujem da već i sada ovdašnji stanovnici vide olakšanu komunikaciju prema Osijeku, kao i Zagrebu. Važno je istaknuti da Baranjce očekuje još jedna velika i pozitivna promjena, a to je povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir - zaključila je Tramišak.

Nakon svečane sjednice zaslužnim građanima podijeljena su priznanja Grada za njihov doprinos, a potpisan je i Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Grada Belog Manastira i Grada Mohača.

Danas su (7. studenog 22024. godine) u Osječko-baranjskoj županiji predstavljeni novi centri izvrsnosti koji uskoro kreću s radom. Predstavljanju su nazočili ravnatelji škola u kojima će Centri djelovati, ravnatelj Gimnazije A.G. Matoša iz Đakova Zlatko Mrkić, ravnateljica Medicinske škole Osijek Sanja Dravinski, ravnatelj Srednje škole Isidora Kršnjavoga iz Našica Željko Filjak, ravnateljica Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz Osijeka Nada Pitinac, zatim Antun Kovačić, ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole iz Osijeka u kojoj se Centar izvrsnosti već provodi te pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Miranda Glavaš-Kul i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić. Uz zahvalu pročelnici Glavaš-Kul i ravnateljima koji provode ili će provoditi programe u Centrima izvrsnosti, Lukić je naglasio kako Osječko-baranjska županija s posebnom pažnjom pristupa obrazovanju djece i mladih te kako sva djeca u potrebi imaju osigurane asistente u nastavi. 

- Centri izvrsnosti pružit će priliku visokomotiviranoj i darovitoj djeci da dodatno razvijaju svoje interese, znanja i vještine. Od 2018. godine u Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek uspješno djeluje Centar izvrsnosti, a po uzoru na taj, otvaramo četiri nova centra. Osobito mi je drago što će se oni nalaziti i u drugim gradovima čime pokrivamo veći dio Osječko-baranjske županije – rekao je Lukić i dodao kako su sredstva za rad Centara osigurana u proračunu Osječko-baranjske županije. 

Stoga s ciljem unaprjeđenja rada s darovitim i visokomotiviranim učenicima, Osječko-baranjska županija, nakon ispitanog interesa i potencijala svih srednjih škola s područja Županije, nastavlja razvijati mrežu centara izvrsnosti. U školskoj godini 2024./2025. djelovat će ukupno 5 centara izvrsnosti: Postojeći Centar izvrsnosti u sektoru elektrotehnike i računalstva u Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek, Osijek te novi Centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju u Gimnaziji A. G. Matoša u Đakovu, Centar izvrsnosti za biologiju u Medicinskoj školi Osijek, Centar izvrsnosti za primijenjenu informatiku u Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga Našice i Centar izvrsnosti za kemiju u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u Osijeku.

- Prepoznajemo potrebu djece koja su nadarena i visoko motivirana za znanjem i za nadograđivanjem njihovih interesa. Kako bismo unaprijedili te njihove vještine, odlučili smo u razgovoru s ravnateljima uvidjeti potencijale škola u različitim područjima te su ova četiri nova centra samo početak širenja mreže centara izvrsnosti. Projekt će se provoditi subotama, dakle 12 subota, krenuvši od ovog mjeseca. U tijeku su prijave nakon čega slijedi testiranje prijavljenih učenika – rekla je Glavaš-Kul i dodala kako su već u pripremi i novi centri izvrsnosti. 

Umjetnost, nacionalna povijest i mentalno zdravlje samo su neka od područja o kojima se razmišlja kada je riječ o budućim centrima izvrsnosti. Jednako tako, škole koje iskažu interes, u budućnosti će imati i više od jednog centra izvrsnosti, ovisno o motiviranosti nastavnika i predavača u pojedinim školama.

- Centar izvrsnosti u području elektrotehnike i računarstva je prvih godina rada brojio pedesetak učenika, a zadnjih godina taj broj raste do potpune popunjenosti naših kapaciteta. Naši nastavnici i voditelji su motivirali učenike, dali programe rada i učenici su prepoznali teme koje su bile za njih interesantne, prije svega je to bilo područje elektrotehnike i računarstva – rekao je Antun Kovačić, ravnatelj ELPROS-a.

Razvijajući stem područje, učenici razvijaju svoje vještine, kao i logičko mišljenje u razvoju logičkih sklopova u području elektrotehnike. Centar pohađaju osim učenika ELPROS_A i učenici drugih škola, a zainteresiranih učenika ima već od viših razreda osnovne pa sve do završnih razreda srednje škole. Upravo na primjeru postojećeg Centra izvrsnosti, učinjene su projekcije i za četiri nova, za što je Županija osigurala 184.500,00 eura.

- Iznimno mi je drago što se Županija kao naš osnivač odlučila otvoriti centre izvrsnosti i izvan Osijeka, čime pokazuje da želi ravnomjerno razvijati sve obrazovne centre i sve centre izvrsnosti u cijeloj županiji. Naš odabir je Centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju. Ona je tu i mi se s njom moramo nositi što je vrlo izazovno područje. Daroviti učenici i visoko motivirani profesori u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša, pripremili su radionice za učenike sedmih i osmih razreda, što je prva, a razmišljamo razvijat programe za prva tri razreda srednjih škola. Osim naših profesora, u rad Centra uključit ćemo sveučilišne profesore i predavače iz realnog sektora – rekao je Zlatko Mrkić, ravnatelj Gimnazije Antuna Gustava Matoša iz Đakova.

Programi centara provodit će se za darovite, potencijalno darovite i visokomotivirane učenike 7. i 8. razreda osnovne te 1. i 2. razreda srednjih škola. Predavači će biti educirani stručni nastavnici koji svoja znanja i vještine prenose učenicima tijekom navedenih aktivnosti.Svaka aktivnost će se provodi u 12 termina, svake druge subote u trajanju od 4 školska sata u skupinama od 12 učenika.  Za učenike će biti osiguran prijevoz i obrok, primit će potvrdu o uspješnom pohađanju, a rezultati njihovog rada će nakon svake školske godine biti javno predstavljeni.

Dokumente za prijavu možete pronaći na sljedećim poveznicama:

Centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju, Gimnazija A.G. Matoša Đakovo

https://forms.office.com/e/62MYJ0LAY9

Centar izvrsnosti u području elektrotehnike i računalstva, Elektrotehnička i prometna škola Osijek

https://docs.google.com/forms/d/1_C6VWVi6a5cXxBnCew3oiKJHAAp-ipYBNheZOtafw7E/viewform?edit_requested=true

Centar izvrsnosti za biologiju, Medicinska škola Osijek

https://forms.gle/S9oEB3okNNfQYoZB6

Centar izvrsnosti za primijenjenu informatiku, Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScuHRnl39UDiR8fAk9hIAlhLNKQOG-8q9p2ZXKDOSRYBdWUiQ/viewform

Centar izvrsnosti iz kemije, Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića Osijek

https://docs.google.com/forms/d/1tjucuPuA6sm3ld6NEaOGYonWkSUKbl-pF0jsHcaauto/edit

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pred Spomen obilježjem u Bizovcu danas (7. studenoga 2024. godine) odana je počast osobama stradalim 7. studenoga 1991. godine prilikom avionskog raketiranja ovog naselja od strane pilota velikosrpske JNA. Poginuli su Josip Marinić, Josip Jurenac, Darko Kovačević, Slavko Vidaković, Tomislav Kranjčević, Reza Vuković i jedanaestogodišnji Dragan Cvetković, a teško su ranjene 23 osobe; Josip Andraković, Anđelko Stanić, Vinko Pintar, Pavo Duvnjak, Dražen Lacković, Ivan Ladišić, Spomenka Lacković, Franjo Plazonić, Dalibor Cvetković, Agica Sudar, Anica Pavić, Zlatko Štulac, Verica Glavaš, Milica Magušić, Damir Ivanović, Slavko Mateašić, Željka Galić, Zlatko Kajić, Marijan Parle, Antun Kraštek, Matija Kojundžić, Marija Đerki i Baškim Saljiji.

Počast stradalim hrvatskim braniteljima i civilima iskazao je i Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije te naglasio da su ovo tužni i emotivni dani za sve u Hrvatskoj. - U ovom trenutku mi bezbrižno i sigurno stojimo u centru Bizovca, a te godine i tog dana u tri navrata su avioni tzv. JNA raketirali Bizovac. Prvi napad je bio pokušaj raketiranja Bizovačkih toplica, drugi željezničkog kolodvora, koji su isto tako promašili, ali su pogodili obiteljske kuće, a treći napad na centar Bizovca bio je brutalni napad usred dana na civile. Tom prigodom je poginulo 7 ljudi, tri hrvatska policajca, jedan hrvatski vojnik i tri civila, a teško su ranjene 23 osobe. Zbog tako brutalnog napada nitko do danas nije odgovarao pred hrvatskim niti bilo kojim pravosuđem, a tzv. Jugoslovenska armija je zauvijek ostavila jeziv trag. I danas ćemo se prisjetiti svih poginulih i ranjenih u Bizovcu, položiti vijence, upaliti svijeće te tako i mladim generacijama prenijeti poruku što se tog dana dogodilo u Bizovcu i da se takve stvari više nikada ne ponove - kazao je Lukić.

Načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece naglasio je kako se na današnji dan 1991. godine dogodila velika tragedija i ratni zločin u pitomom slavonskom selu koje nije bilo na prvoj liniji bojišnice. - Policijska uprava je podnijela kaznenu prijavu, a 2006. godine je podignuta optužnica protiv tada saveznog sekretara Sekretarijata za narodnu obranu Veljka Kadijevića i Zvonimira Jurjevića, komandanta Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane tzv. SFRJ. Kadijević je 2014. godine preminuo, a za Jurjevićem je dalje tjeralica na snazi, međutim isti nije dostupan hrvatskim vlastima - istaknuo je Bece.

- Na Bizovac su se prije točno 33 godine, na današnji dan, obrušili neprijateljski srbočetnički zrakoplovi, a u našem mirnom mjestu i tog dana bilo je živo. Ljudi su obavljali svoje poslove na poljima, radili u tvrtkama i nitko nije ni sludio što se događa, iako je to bilo u jeku Domovinskog rata. Odjednom su se sručili da Bizovac, raketirali hotel i Bizovačke toplice, pokušali srušiti željeznički kolodvor, gađali crkveni toranj ili nešto drugo, što je teško ovog trenutka reći. Stradali su nevini ljudi. Općina Bizovac je prije više godina podnijela kaznenu prijavu za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, međutim do danas za taj zločin nitko nije odgovarao. Svake godine u isto vrijeme, na isti dan, na ovome mjestu obilježavamo, a obilježavat ćemo i dalje događaj koji je jako tužan za sve nas, dan kada je Bizovac uistinu plakao - poručio je Srećko Vuković, načelnik Općine Bizovac.

U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije danas (7. studenog 2024. godine) je otvoren Izidor – 1. Susret ratara Hrvatske. Riječ je o dvodnevnom programu, u organizaciji Gospodarskog lista koji se sastoji od 4 sekcije, a uz uvodno predavanje o gorućim temama koje zanimaju svakog ratara, predstavljeni su i primjeri u proizvodnji te panel rasprave na kojima su izneseni izazovi s kojima se ratari suočavaju. Otvorenju su nazočili državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, predsjednik odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić, zamjenik župana Josip Miletić i ostali uvaženi gosti.

- Drago mi je da se u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji održava prvo okupljanje ratara Hrvatske tijekom kojeg će poljoprivrednici s područja cijele zemlje imati priliku razmijeniti iskustva, sudjelovati u panel raspravama i iznaći rješenja za probleme koji ih muče. Čestitam svima uključenim u organizaciju i želim im puno uspjeha u radu – kazao je Miletić.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek naglasio je da su Osijek i Osječko-baranjska županija pravo mjesto za održavanje ovakvog susreta, uzevši u obzir veliku količinu ratarskih kultura koje se proizvode u Hrvatskoj, posebice visoku razinu samodostatnosti i u žitaricama i uljaricama. - Pravo je vrijeme da, posebice nakon ovih godina koje su iza nas, a koje su obilježile krize koje su isto tako imale određeni utjecaj i na sektor ratarstva. Prilika je da ovdje razgovaramo, da razmijenimo iskustva o tome što je potrebno činiti kako bi ovi sektori bili još konkurentniji, još produktivniji, uspješniji, da isto razmjenjujemo razmišljanja poljoprivrednih proizvođača i svih nas koji smo dionici u ovom sektoru o tome kako prevladavati potencijalne buduće krize. Ja ću reći da je sektor ratarstva, nažalost, kao i neki drugi sektori, bio ove godine pogođen elementarnim nepogodama od kojih osjećamo posljedice. Ministarstvo poljoprivrede sa pratećim službama pokušava odgovoriti interventnim mjerama i na te izazove – zaključio je Tušek.