Završna konferencija projekta „Suradnja između javnih uprava u prekograničnim područjima Hrvatske i Mađarske radi pružanja boljih usluga građanima (CATCH)“ održana je danas, (27. rujna 2018, godine) u Osijeku. Projekt provode uredi državne uprave u pograničnom području Hrvatske i Mađarske, pa su konferenciju vodili predstojnica Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji Kata Kovačević i povjerenik Vlade Vladinog Ureda Šomođske županije Zsolt Neszményi, a sudionike konferencije pozdravili su župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predstojnik Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji Branimir Posavec, zamjenica generalnog konzula Mađarske u Hrvatskoj Ena Obradović i državna tajnica Ministarstva uprave Republike Hrvatske Katica Prpić.

Župan Anušić čestitao je na uspješno završenom projektu te naglasio kako su predpristupni fondovi koji su bili na raspolaganju Hrvatskoj započeli upravo suradnjom mađarskih i hrvatskih općina, gradova i županija. - Na ovim projektima se zaista puno radilo te su ostvareni veliki financijski učinci za obje strane. Takvu suradnju treba nastaviti, uostalom Hrvatska je članica Europske unije upravo da bi njeni fondovi bili na raspolaganju te od njih imali benefite - rekao je župan.

Stručne prezentacije o projektnim aktivnostima i rezultatima projekta održali su Tamás Berky, izvršni direktor Garapena Ltd., na temu „Ostvareni ciljevi i rezultati projekta „Suradnja između  javnih uprava u prekograničnim područjima Hrvatske i Mađarske radi pružanja boljih usluga građanima (CATCH)“ te Mario Burek, voditelj Odjela za opću upravu Ureda državne uprave u Osječko baranjskoj županiji, član projektnog tima projekta CATCH i Szilvia Boldog-Ellenberger, zamjenica voditelja Područnog ureda Kapošvar Vladinog Ureda u Šomođskoj županiji. Tema njihova izlaganje je bila „Stručne kompetencije i profesionalna iskustva kao rezultati provedbe projekta „Suradnja između javnih uprava u prekograničnim područjima Hrvatske i Mađarske radi pružanja boljih usluga građanima (CATCH)“.

Prijedlog višegodišnje financijske perspektive Europske unije za razdoblje 2021. – 2027. Bila je središnja tema 49. sjednice Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija održane 26. rujna 2018. godine u Zagrebu. Sjednicom je predsjedao Goran Pauk, a uz ostale župane nazočio joj je i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Za Prijedlog višegodišnje financijske perspektive Europske unije za razdoblje 2021. – 2027., koji je predstavila Europska komisija te po komu se previđa smanjenje sredstava za Kohezijsku i Zajedničku poljoprivrednu politiku, zaključeno je da će negativno utjecati na europske poljoprivrednike i građane u ruralnim područjima. Sve se to događa uoči predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, pa je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, koji je imenovan glavnim izvjestiteljem Europskog odbora regija za financijski okvir nakon 2020., predstavio osnovne odrednice proračuna koji će definirati desetljeća pred nama. - Značajna smanjenja u područjima koja kontinuirano dokazuju svoju europsku dodanu vrijednost i koja predstavljaju najvidljivije europske politike kod europskih građana imala bi dugoročno vrlo negativne posljedice na rast i razvoj europskih regija jer se u pitanje dovodi postizanje jednog od najvažnijih europskih ciljeva, a to je ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija – upozorio je Dobroslavić.

Podsjetimo, Kohezijska politika omogućuje smanjenje nejednakosti između europskih regija, a osobito doprinosi onima koje su već suočene s već izrazito značajnim demografskim teškoćama. Ovakav prijedlog novog financijskog okvira upućuje na smanjenje korištenja potencijala Poljoprivredne, odnosno Kohezijske politike u promicanju ulaganja koja ostvaruju pozitivan učinak na okoliš i borbu protiv klimatskih promjena što je prioritet u djelovanju ne samo na europskoj, već i globalnoj razini. Komisija novim Okvirom predlaže i veći postotak u vlastitom sufinanciranju korisnika projekata, što za lokalne i regionalne jedinice predstavlja velik udarac jer nemaju financijski kapacitet za osiguranje potrebnih sredstava. - Smatramo da prijedlog VFO-a nakon 2020. godine treba prije usvajanja doraditi i poboljšati kako bi mogao ispuniti očekivanja građana Europske unije kao i potrebe lokalne i regionalne samouprave - zaključio je Dobroslavić.

Predsjednik HZŽ-a i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk pohvalio je aktivnosti Europskog parlamenta u radu s mladima te pozvao sve članice Zajednice da se aktivno uključe u programe Euroscola i Škola ambasador Europskog parlamenta. O važnosti participiranja mladih govori kampanja „Ovaj put glasam“ za predstojeće europske izbore koji će se održati 26. svibnja 2019., a predstavila ju je Violeta Simeonova, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Istaknula je da se politički angažman mladih temelji na borbi protiv nezaposlenosti, poticanju gospodarstva i rasta, socijalnim pravima, zaštiti potrošača i sigurnosti hrane, borbi protiv terorizma, zaštiti okoliša i klimatskih promjena te zaštiti osobnih podataka.

Župani su podržali i Virtualni ženski poduzetnički centar, nevladinu asocijaciju Hrvatske za promicanje poduzetništva, posebice u žena. Direktorica Centra Sanela Dropulić izrazila je zadovoljstvo učinkovitom suradnjom s lokalnim vlastima u pravcu promicanja poduzetništva i boljeg razumijevanja međusobnih odnosa te pozvala županije da se aktivno uključe u inicijativu. Trenutno tri županije nose status Županija – prijateljica ženskog poduzetništva, a to su Međimurska, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija.

Usuglašeni su i stavovi oko aktualnih zakona u javnim savjetovanjima te dogovoreni budući projekti Hrvatske zajednice županija.

Provođenje nacionalnog programa stambenog zbrinjavanja na području Osječko-baranjske županije bila je tema današnjeg (25. rujna 2018. godine) sastanka državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikole Mažara i župana Ivana Anušića, na komu su bili i voditelj RU Vukovar Miroslav Kosanović te tajnik Županije Ivan Hampovčan. Riječ je o programu koji se provodi radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi, a među 185 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj s tim statusom su i sve baranjske općine te Grad Beli Manastir.

Nakon sastanka u osječkom sjedištu Županije, državni tajnik i župan posjetili su obitelj Kalozy koja će narednih dana useliti u novoizgrađenu kuću u Šumarini kod Belog Manastira.

- Još 2009. godine podnio sam zahtjev za obnovu kuće, no kuća je propala dok smo bili u progonstvu te je trebalo izgraditi novu. Podnijeli smo zahtjev, no nakon smjene vlasti kao da je netko „stisnuo pauzu“ za našu obnovu. S novom promjenom vlasti, prošle godine sve je krenulo ubrzanim tempom da se ni sam nisam stigao snaći. Materijal se počeo dovoziti, pomogli su mi kolege branitelji, majstori su bili dobri i - za koji dan useljavamo. Za samo godinu dana uspjeli smo napraviti kuću - priča Janoš Kalozy, hrvatski branitelj u mirovini od 2008. godine. U kući će živjeti sa suprugom i dvoje djece.

U tijeku su završni radovi i na kući obitelji Ivana Kočiša u Šećerani, koje su također posjetili župan i državni tajnik, a i njihova kuća je još jedan primjer stambenog zbrinjavanja kakvo provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. - Nacionalni program stambenog zbrinjavanja dodjelom građevinskog materijala je jedna od najefikasnijih mjera koje RH provodi, a uz materijal osiguravamo i krovni nadzor, spajanje na struju te projekt. Na taj način obitelji koje žele ostati na ovim područjima dobivaju priliku da  iskoriste besplatno darivanje materijala. Povećali smo tu aktivnost za 35 milijuna kuna, pa ćemo samo ove godine na području Osječko-baranjske županije isporučiti materijal u vrijednosti 6 milijuna kuna te time zbrinuti više od 50 obitelji - ističe Nikola Mažar.

Osim dodjele građevinskog materijala SDUSZ provodi i druge programe, osobito davanje u najam državnih kuća i stanova te izgradnju novih stanova i višestambenih zgrada. Državni tajnik Mažar ističe kako je ranijih godina vrijednost ulaganja SDUSZ-a na području Osječko-baranjske županije iznosila 4-5 milijuna kuna godišnje, a ove godine iznosit će oko 30 milijuna kuna. Trenutno su najaktualnija dva projekta izgradnje. U Kneževim Vinogradima gradi se zgrada s 20 stanova namijenjenih za zbrinjavanje stanovnika pustare Sokolovac. Izgradnja je zastala zbog stečaja izvođača radova, pa se sada uvodi novi izvođač koji će objekt završiti do ljeta iduće godine. U fazi projektiranja je zgrada s 35 stanova u Belom Manastiru, namijenjenih za više skupina podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, od branitelja preko mladih obitelji do socijalnih razloga.

Trenutno se obnavlja i šest manjih zgrada u Čemincu i Grabovcu, a uz potporu SDUSZ-a omogućen je priključak na vodovod i kanalizaciju za 281 stanova ili kuća u Baranji, kao i drugi projekti ovog Državnog ureda. Inače, većina zahtjeva upućenih od građana Osječko-baranjske županije odnosi na zahtjeve za dodjelu građevinskog materijala.

Župan Ivan Anušić stoga naglašava kako je zadovoljan ubrzanjem rada SDUSZ-a jer drži da su mjere dobre, ali su gubile temeljni smisao dok su procedure trajale 9-10 godina. - Svi znamo koliko je stambeno pitanje važno za život svake obitelji. Sada se radi kako treba, pa i čitav program stambenog zbrinjavanja ima pravi smisao - istaknuo je župan.

Prvi puta u Osijeku proteklog vikenda (22. i 23. rujna 2018. godine) obilježen je Međunarodni dan rijeke Drave s ciljem promicanja posljednje prirodne rijeke u Europi. Organizatori (Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Osječko-baranjska županija, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Grad Osijek, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije te Turistička zajednica Grada Osijeka) su zadovoljni odazivom građana, zainteresiranošću učenika oko foto natječaja „Živjeti s Dravom“ jer se prijavio veliki broj učenika, a najaktivniji su bili osnovna i srednja škola Donji Miholjac te Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek i Medicinska škola Osijek.

U zanimljivom dvodnevnom programu koji je bio organiziran za sve uzraste, posjetitelji su mogli uživati u glazbenom programu kojeg su pripremili učenici i profesori Glazbene škole „Franje kuhača“ iz Osijeka, zatim u vožnji regatom čamcima, dječjim radionicama kojeg su predvodili djelatnici Muzeja likovnih umjetnosti iz Osijeka i na kraju programa građani su bili pozvani na fiš paprikaš u restoran „Iktus“.

Na danas održanoj 6. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Belom Manastiru potpisano je 11 ugovora kojima se pokreću projekti vrijedni 640 milijuna kuna, odnosno ukupno je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno investicija u vrijednosti čak 7,9 milijardi kuna. No, na tomu se ne staje. Župani svih pet slavonskih županija složni su da treba ozbiljno nastaviti pripreme projekata te do kraja iskoristiti raspoloživa bespovratna sredstva europskih fondova. Tako je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić objavio kako se priprema projekt izgradnje novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, a prema prvim procjenama vrijednost te investicije bila bi oko 150 milijuna eura. Dogovara se i cjelovita modernizacija Zračne luke Osijek, a kako je rečeno financijska konstrukcija i dinamika radova za završetak Koridora 5c su definirani. Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić danas su zatražili intervenciju Vlade RH i u rješavanju odnosa u drvoprerađivačkoj industriji, osobito u vezi manipulacija i pogodovanja pri raspodjeli drvnih kvota. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić potom je predložio da se uskoro održi sastanak svih subjekata uključenih u ovu problematiku te da se riješi sporna pitanja.

Još više rasprave otvara problematika zabrane ili ograničene eksploatacije pijeska i šljunka iz rijeka u Hrvatskoj, o čemu je župan Anušić govorio na sjednici Savjeta.

- Luka Osijek u prijeratnom razdoblju bila je druga po tonama pretovara, iza luke Rijeka, a danas u Osijek uplovljavaju samo kruzeri, dok teretni brodovi nemaju uvjete plovnosti zbog količine nanosa na dnu korita, a vodni putovi i riječne luke trebali bi se koristiti za brži gospodarski potencijal tih područja. No, da bi se osigurala plovnost rijekama potrebno je učestalo uklanjanje nanosa i osiguranje plovnosti od minimalno 300 dana godišnje. Uklanjanje nanosa odnosno eksploatacija šljunka i pijeska ima dvostruke koristi - omogućava bolje uvjete plovnosti, a istovremeno osigurava materijal za građevinski sektor koji u Hrvatskoj konačno buja.

U Hrvatskoj je od 2009. do 2013. na snazi bio Zakon o vodama kojim se u potpunosti branila eksploatacija, a Zakonom koji je trenutno na snazi eksploatacija je dozvoljena putem ugovora o koncesiji. Problem je u tome što je postupak dobivanja koncesije vrlo složen proces, u kojem je potrebno ishoditi dokumentaciju koja iziskuje vrijeme i financijska sredstva. Između ostalog, za eksploataciju šljunka i pijeska provodi se postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno eventualni utjecaj tog zahvata na područje ekološke mreže Natura 2000.

U luci Osijek trenutno se obavlja eksploatacija pijeska temeljem koncesiju koja ima svrhu čišćenja pješčanog nanosa. Eksploatacija je u ovom slučaju olakšana i omogućena samo zahvaljujući činjenici da je Lučka uprava Osijek imala studiju utjecaja na okoliš u okviru pripreme dokumentacije za EU projekta, te ju je ustupila u postupku dobivanja koncesije.

Procedura koju gospodarski subjekti moraju proći kako bi im bila dozvoljena eksploatacija u komercijalne svrhe su toliko zahtjevni, dugotrajni, skupi i na kraju upitni - da se za veliku većinu njih sam postupak u konačnici ne isplati. Naime, u većini slučajeva, nakon što plate sve studije i procjene, nadležna tijela na kraju donesu negativnu odluku i oni ne mogu provesti eksploataciju.

S druge strane, u susjednim zemljama koje nisu članice EU, u Srbiji i Bosni i Hercegovini, dopuštena je eksploatacija šljunka i pijeska i to na rijekama koje su granične sa Republikom Hrvatskom. Ti resursi se uvoze u Republiku Hrvatsku za potrebe građevinskog sektora po višestruko višoj cijeni. Tako je, npr., u 2017. godini iz BiH uvezen šljunak u vrijednosti većoj od 5,5 milijuna eura, a pijeska iz Srbije u vrijednosti gotovo milijun eura. Na taj problem već godinama upozoravaju i brodari i građevinski sektor – dvije grane gospodarstva koji trebaju biti jedni od nositelja gospodarskog razvoja istočne Hrvatske. Osim što bi omogućavanje eksploatacije pomoglo u rješavanju svih navedenih problema, ono bi imalo i direktne benefite kako za državu, tako i za jedinice lokalne i regionalne samouprave jer bi izravno prihodovali od naknada za koncesiju – rekao je župan Anušić te otvorio temu o kojoj će se tek raspravljati i pritom pozvao nadležne institucije da u suradnji pristupe rješavanju ovog problema.  

POTPISANO 11 NOVIH UGOVORA, A POKRENUTE INICIJATIVE ZA JOŠ VEĆE PROJEKTE

Pod predsjedanjem predsjednik Vlade RH Andreja Plenkovića danas (21. rujna 2018. godine) u Belom Manastiru je održana 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Nazočni ministri rezimirali su dosadašnje aktivnosti i učinke Projekta Slavonija, Baranja i Srijem te potpisali 11 novih ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Župani svih pet slavonskih županija izrazili su zadovoljstvo napretkom ukupnog Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, a ujedno su pokrenuli inicijative za projekte kao što je izgradnja novog kompleksa Kliničkog bolničkog centra Osijek, rješavanje nagomilanih problema u drvoprerađivačkoj industriji, ukidanje zabrane eksploatacije šljunka i pijeska iz rijeka te donošenje konačne odluke o statusu kanala Dunav-Sava. Sjednici su nazočili i gradonačelnici s područja Osječko-baranjske županije, saborski zastupnici iz IV. I V. izborne jedinice te drugi članovi Savjeta i gosti. Posebni gosti bili su povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corine Creţu te regionalni direktor za države EU Svjetske banke Arup Banerji.

Otvaranje ureda Ericssona „uvod“ u sjednicu Savjeta

Prije odlaska na sjednicu Savjeta, premijer Andrej Plenković, župan Ivan Anušić te ministri Darko Horvat, Tomislav Ćorić, Gabrijela Žalac, Oleg Butković i Blaženka Divjak sudjelovali su na otvaranju novog Ureda razvojno-tehničkog centra Ericsson Nikola Tesla u centru Osijeka, gdje ih je dočekala predsjednica ove kompanije Gordana Kovačević. Inače, osječki ured najvećeg proizvođača i isporučitelja komunikacijskih proizvoda i usluga u operatorskom segmentu u regiji radi na području istraživanja i razvoja pete generacije mobilnih sustava, odnosno razvoju nove 5G tehnologije.

Otvaranjem Ericssonovog centra u Osijeku - istaknuo je premijer Plenković - poslana je poruka potpore osječkom Sveučilištu, gradu i uopće jednoj klimi u Osijeku da istok Hrvatske ima budućnost razvoja i istraživanja, i to bavljenjem onim što je zadnji svjetski signal tehnološkog napretka. Župan Ivan Anušić je dodao kako interes svjetski poznate kompanije za ulaganje u našoj županiji govori da i dalje imamo visokokvalitetni kadar koji izlazi sa Sveučilišta. - Otvaranje ovog centra prije svega će osigurati nova radna mjesta, koja znače ostanak mladih obitelji u Osječko-baranjskoj županiji, a šalje se pozitivna poruka i svim drugim tvrtkama koje će u budućnosti poslovanje širiti na Slavoniju i Baranju - rekao je Anušić.

Za dva mjeseca ugovoreni projekti vrijedni 1,1 milijardu kuna

Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem počela je konstatacijom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića kako je od planiranih 19 milijardi kuna u ovom Projektu do sada ugovoreno 7,9 milijuna kuna, što je 42 posto predviđenih sredstava. Samo u zadnja dva mjeseca, od sjednice održane u Vinkovcima ostvaren je napredak od 5,6 posto, odnosno ugovoreni su projekti vrijedni 1,1 milijardu kuna.

- To znači da svi relevantni čimbenici rade na ovome projektu i kada cijeli ciklus bude zaokružen moći ćemo pogledati unazad i vidjeti kakav je bio utjecaj ove naše politike za razvoj Slavonije - rekao je Plenković. Kao posebno važan i strateški projekt u Baranji istaknuo je dovršetak međunarodnog cestovnog koridora 5C, koji znači bolje povezivanje s Mađarskom. - Nastavkom njegove izgradnje u Bosni i Hercegovini te završetkom, naša mreža autocesta dobit će novu dimenziju u smislu turističkog razvoja i boljeg prometnog povezivanja cijele srednje Europe s Jadranom. Od toga ćemo svi zajedno imati veliki gospodarske koristi, a posebice Baranja sa svojim razvojnim prioritetima - poručio je Plenković. Dodao je kako je zadovoljan što je na sjednici i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corine Creţu jer „njezina nazočnost pokazuje da smo ne samo mi prepoznali značaj razvoja pet slavonskih županija, već je tog našeg prioriteta u cijelosti svjesna i Europska komisija“.

Sudionike sjednice pozdravio je župan Anušić te rekao kako 6. sjednica Savjeta nije slučajno u Belom Manastiru nego se time poručuje da je Baranja najspecifičnije područje istočne Hrvatske, ekonomski i gospodarski teško pogođeno nedaćama iz prošlosti, pa je i zato važno na ovakvoj razini otvoreno razgovarati o projektima i problemima na ovom području. - Novinari nas često pitaju što konkretno donosi Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, a moj odgovor je jasan; može se potpisivati stotine ugovora, ali uzalud ako su ugovori formalni i nemaju benefite. Zato mi u sinergiji na svim razinama stvaramo projekte koji su potrebni ovom području. Projekti su sustavno i strateški  definirani, imamo razumijevanje hrvatske Vlade, kao postoji kod svih pet župana, svih gradonačelnika i svih koji ovdje žive, a pripremamo konkretne  projekte koji će generirati dodatne gospodarske aktivnosti, rezultate koje svi željno očekujemo. Rezultati već postoje, ali ono što je „opipljivo“, a to su radna mjesta, bit će vidljivo za koju godinu jer sustav tako funkcionira i ništa se ne dešava preko noći. Ključno je da ne mijenjamo strategije svake godine nego sustavno pristupamo svakom projektu, znamo kamo idemo, s kojim financijskim sredstvima, gdje nam treba pomoć i što očekujemo od Vlade, a to sada dogovaramo i nailazimo na apsolutno razumijevanje Vlade RH - rekao je župan.

Potpisano još 11 novih ugovora

Dosadašnje rezultate Projekta Slavonija, Baranja i Srijem predstavili su ministrica regionalnoga razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Po završetku sjednice, svečano je potpisano 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna, od čega su 70 posto sredstva europskih fondova. Potpisani su projekti „Izgradnja i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija u sklopu KBC-a Osijek“, „Unaprjeđenje objedinjenog hitnog bolničkog prijema u sklopu KBC-a Osijek“, „Izgradnja prostora za produženi boravak učenika (OŠ  Dr. Franjo Tuđman Beli Manastir, “Društveni putokaz" (Centar za socijalnu skrb Osijek)“,  „Centralna kuhinja za prehranu djece u vrtićima“ „Izgradnja obilaznice Petrijevaca“, „Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji –NATURAVITA“ i „Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici“ te sporazumi o sufinanciranju uređenja objekata PP Vinkovci, PP Đakovo i PP Čepin.

Nakon sjednice premijer Plenković u Domu Mađara u Belom Manastiru sastao se s Róbertom Jankovicsem i drugim predstavnicima Demokratske zajednice Mađara Hrvatske, a u Osijeku je otvorio Sokolski dom, novoizgrađeni gimnastički, sportsko-rekreacijski centar.