Konkatedrala sv. Petra i Pavla je jedna od najvećih i najznačajnijih znamenitosti i simbola grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, nezaobilazni je dio svih hodočasničkih, vjerskih, znanstveno-povijesnih i turističkih programa u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Ovu velebnu neogotičku građevinu, treću po veličini crkvu u Hrvatskoj, nakon zagrebačke i đakovačke katedrale, dok je po visini nadmašuje samo zagrebačka katedrala, dao je sagraditi biskup tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije Josip Juraj Strossmayer. Za njenu izgradnju utrošeno je 3,5 milijuna crvene opeke. Tijekom Domovinskog rata, osobito 1991. godine, Konkatedrala je bila više od 100 puta izravno pogođena projektilima te je od tada u kontinuiranoj vanjskoj i unutrašnjoj obnovi.

Obnovu Konkatedrale redovito pomaže i Osječko-baranjska županija, a danas (13. kolovoza 2025. godine) županica Nataša Tramišak i vlč. Matej Glavica, župnik Župe sv. Petra i Pavla, potpisali su ugovor o dodjeli pomoći Osječko-baranjske županije u vrijednosti od 100.000,00 eura za obnovu ovog jedinstvenog simbola Osijeka, Županije, Đakovačko-osječke nadbiskupije, pa i Hrvatske.

- Veliko mi je zadovoljstvo u ime Osječko-baranjske županije dodijeliti ugovor župniku osječke Konkatedrale sv. Petra i Pavla u vrijednosti 100.000,00 eura, kako bi dodatno pomogli obnovu naše konkatedrale. Ona je jedan od najvažnijih objekata kulturne i sakralne baštine, simbol je i grada Osijeka i cijele Osječko-baranjske županije, gotovo jednako kao i naša stolna katedrala u Đakovu. Proces obnove je potreban kako bi obje sačuvali i obnovili da bi mogle još vjekovima trajati za namjene za koje služe, a to je obavljanje bogoslužja za sve naše vjernike. Možemo biti ponosni i zahvalni Ministarstvu kulture i medija, Vladi Republike Hrvatske i svim institucijama koje su se uključile u obnovu te dale određena sredstva, no vidimo da je potrebno još puno ulaganja kako bi konkatedrala zaista zasjela u svom punom sjaju. Osječko-baranjska županija će biti na raspolaganju i u godinama koje dolaze i pomagat ćemo obnovu i ostalih njenih dijelova kako bi konkatedrala bila primjerena i očuvana za sve generacije koje dolaze - kazala je županica Nataša Tramišak.

Vlč. Matej Glavica izrazio je zadovoljstvo, radost i iznimnu zahvalnost što je potpisan ugovor između Župe sv. Petra i Pavla u Osijeku i Osječko-baranjske županije. - Zahvaljujem županici na tom činu velikodušnosti kojom ćemo ubrzati obnovu osječke konkatedrale. Unazad dvije godine nastojimo još ozbiljnije i zahtjevnije pristupati radovima na obnovi konkatedrale, što je vidljivo svim sugrađanima u Osijeku. Ove godine, zahvaljujući ponajprije Ministarstvu kulture i medija koji su nas poduprli sa 450.000,00 eura, možemo pristupiti malo obuhvatnijem dijelu radova na obnovi. Tada smo zamolili i pomoć Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka, koji su pokazali velikodušnost i pomogli nam upravo u ovome što se trenutno događa na samoj katedrali - kazao je vlč. Glavica.

Naglasio je kako je u tijeku prije svega izrada, nabava i montaža čelične konstrukcije i cijevne skele na zapadnom pročelju iznad svetišta konkatedrale. Naime, montaža vanjske radne skele uz potreban stručni nadzor preduvjet je za veliki zahvat obnove Konkatedrale koja tek treba uslijediti s opsežnim i zahtjevnim radovima na sanaciji krovišta te kontinuiranoj restauraciji kamene plastike na pročeljima.

- Ovi radovi su neophodni i nužni da bi se moglo pristupiti krovištu, koje pokazuje mnoge manjkavosti. Ono je sanirano poslije Domovinskoga rata, ali sada, nakon nešto više od 30 godina, ponovno se na više mjesta događa prokišnjavanje, a samim time i uništenje unutrašnjosti fresaka na stropu. Zato želimo pristupiti krovištu i započeti ga sanirati. Uz to se izvode i restauratorski radovi na dva ulazna portala, na čemu smo osobito zahvalni Hrvatskom restauratorskom zavodu koji nam je izašao u susret i želi nam svake godine biti partner u obnovi konkatedrale sa svojim znanjem i stručnošću, a dijelom i svojim sredstvima - istaknuo je župnik Matej Glavica.

O završetku radova teško je govoriti jer je i inače rekonstrukcija i saniranje tako vrijednih i zahtjevnih objekata dugotrajna i skupa. - Mi projekte svake godine prijavljujemo Ministarstvu kulture i medija i onda molimo pomoć naše Nadbiskupije, Županije i Grada te ovisno o tome koliko dobivamo godišnja sredstava možemo potpisati i toliko ugovora. Još 2019. godine napravljen je Generalni plan obnove konkatedrale, što nam olakšava da svake godine, ovisno o dotacijama, vadimo pojedine dijelove, no pomalo pristupamo i onome što je hitno i prioritetno, među kojima će biti potrebna i zamjena poda - pojasnio je Glavica te dodao da su ove godine ugovoreni radovi u vrijednosti 876.000,00 eura, a ukupno u zadnje dvije godine više od milijun eura.

Prostor Zračne luke Osijek već tri mjeseca je veliko gradilište. Radovi su u punom jeku, odvijaju se planiranom dinamikom, a završetak je predviđen u ožujku 2026. godine. Naime, u tijeku su kompleksni radovi na rekonstrukciji putničkog terminala, što zapravo donosi izgradnju moderne infrastrukture prema potrebama i sigurnosno-prometnim standardima suvremenog zračnog prometovanja. Projekt je vrijedan 14,3 milijuna eura i od izuzetno je važnog značaja za modernizaciju i razvoj Zračne luke Osijek, koja ove godine obilježava 45 godina rada, i to s razrađenim planom njenog razvoja kao centra mobilnosti te turističkog i gospodarskog rasta Osječko-baranjske županije, kao i cijelog područja istočne Hrvatske.

Rekonstrukcija terminala obuhvaća energetsku, ekonomsku, estetsku, sigurnosnu i operativnu nadogradnju postojećeg terminala koja će putnicima pružiti veću udobnost, sigurnost i brži protok. Dosadašnja površina terminala od 2.173 m2 povećava se na 2.730 m2, dodana nadstrešnica bit će dimenzija 50x8 metara, a unutar terminala ubrzat će se sve procese dodavanjem tri check-in pulta i većeg rendgenskog uređaja za prtljagu. Time će se osigurati kvalitetnije pružanje osnovnih usluga za prihvat i otpremu zrakoplova te prijevoz putnika, ali i razvoj dodatnih aktivnosti koje će doprinijeti turističkom i gospodarskom rastu Slavonije i Baranje.

Ovom investicijom ova međunarodna zračna luka u cijelosti će ispuniti sve uvjete schengenskog režima prometovanja, što će doprinijeti daljnjem povećanju broja putnika, ali i ostalih aktivnosti, među kojima je svakako i jačanje cargo prometa. Inače, u razdoblju od 2021. do 2025. godine broj putnika Zračne luke Osijek povećao se gotovo pet puta, odnosno s oko 10.000 na blizu 50.000 prošle godine, ponovno su uspostavljene međunarodne linije poput linija prema Londonu i Münchenu te PSO letovi kojima je Osijek spojen sa Zagrebom, Splitom, Rijekom, Dubrovnikom, Zadrom i Pulom, pa se proširenjem putničkog terminala očekuje samo nastavak i ubrzanje pozitivnih kretanja u radu Zračne luke Osijek.

Unaprjeđivanje rada Zračne luke Osijek svakako je jedan od najvažnijih ciljeva Osječko-baranjske županije koja je, kako ističe županica Nataša Tramišak, i do sada pomagala i poticala rad Zračne luke. U narednom razdoblju Županija će provesti i dodatna ulaganja u putnički i cargo promet kako bi se ojačala uloga Zračne luke Osijek u gospodarskom i prometnom sustavu regije, naravno sve aktivnosti provode se u suradnji s Vladom RH, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te Gradom Osijekom.

- Ključni korak u tom smjeru je realizacija projekta obnove putničkog terminala vrijednog 14,3 milijuna eura, čime će se znatno unaprijediti kvaliteta usluga prihvata i otpreme zrakoplova, kao i prijevoza putnika. Raduje me pozitivan trend rasta broja putnika, što ćemo dalje poticati novim partnerstvima s međunarodnim zrakoplovnim kompanijama, unaprjeđenjem redova letenja te aktivnim uključivanjem domaćih proizvođača i špeditera u korištenje zračnog prijevoza za izvoz. Zračnu luku Osijek želimo pozicionirati kao važno putničko, ali i cargo središte za širu regiju srednje i jugoistočne Europe - ističe županica Nataša Tramišak.

„Dužijanca 2025.“, tradicionalna svetkovina bunjevačkih Hrvata u Republici Srbiji povodom završetka žetve i zahvale Bogu za plodove zemlje, u organizaciji Udruge bunjevačkih Hrvata održana je u nedjelju (10. kolovoza 2025. godine) u Subotici. Manifestacija se ove godine održala po 115. put, pokrenuta je 1911. godine, a više od 30 godina je i važan kulturno-turistički i duhovno-religiozni događaj.

Program središnjeg dijela manifestacije počeo je u jutarnjim satima u Crkvi sv. Roka, koja se smatra kolijevkom „Dužijance“, blagoslovom i ispraćajem ovogodišnjeg predvoditeljskog para, bandaša Tomislava Ivankovića i bandašice Marije Dulić te svečanom povorkom bandaša i bandašica iz okolnih sela te iz Bajmoka, Lemeša i Sombora, uz Kraljice, mlade i djecu u narodnim nošnjama, pratioce bandaškog para do Katedrale sv. Terezije Avilske i potom svetom misom zahvalnicom. Euharistijsko slavlje predvodio je zrenjaninski biskup Mirko Štefković u zajedništvu s biskupom Subotičke biskupije Franjom Fazekasom i svećenicima Biskupije.

Najsvečaniji dio programa bila je tradicionalna povorka sudionika do središnjeg gradskog trga. U programu su sudjelovali članovi kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, brojni mladi i djeca u narodnim nošnjama, svečane zaprege i konjanici, Kraljice, risari i risaruše, tamburaški sastavi, središnji bandaški par, mali bandaš Ivan Vukov i mala bandašica Sara Vojnić Hajduk, biskupi, svećenici i časne sestre i brojni građani, čuvari i štovatelji običaja i kulture Hrvata u Vojvodini. Pred kraj povorke bandaš Tomislav predao je žitni vijenac gazdi improviziranog salaša, dok je bandašica Marija predala kruh pomoćniku gradonačelnika Subotice Srđanu Samardžiću. U večernjim satima održan je program pod nazivom „Bandašicino kolo“, a duhovni dio programa ovogodišnje Dužijance bila je posjeta grobu mons. Blaška Rajića u Kerskom groblju u Subotici.

Među posjetiteljima i gostima bili su zamjenik županice Osječko-baranjske županije Goran Ivanović, državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija Dražena Vrselja, zastupnici Hrvatskog sabora Ivo Zelić, Stipan Šašlin i naravno Jasna Vojnić, saborska zastupnica i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji koja je naglasila da proslava „Dužijance“ svjedoči o raskoši tradicije bunjevačkih Hrvata, ali i o bogatstvu suživota u Subotici.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Kapelici Kraljice mira, danas  (4. kolovoza 2025. godine) je obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

U sjećanje na poginule branitelje vijence je položili su, u ime Osječko-baranjske županije, zamjenici županice Josip Miletić i Goran Ivanović, izaslanstva Grada Osijeka, Hrvatske vojske i policije te Koordinacije udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije.

Zamjenik županice Osječko-baranjske županije Goran Ivanović čestitao je svim hrvatskim braniteljicama i braniteljima njihov dan.

- Želio bih poslati snažnu poruku nas, koji danas sudjelujemo u razvoju Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, da je upravo njihova žrtva motiv u stvaranju nove i ljepše Hrvatske i Osječko-baranjske županije. Treba se prisjetiti svih onih koji su dali život za obranu onoga što imamo danas, a to je neovisna i slobodna Republika Hrvatska. Njima nikada dovoljno reći hvala za ono što su učinili., istaknuo je zamjenik županice Ivanović.

Uime Grada Osijeka, počast poginulima odao je zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin rekavši kako je ovo prilika da se prisjetimo svih onih koji su dali svoje živote u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ali i da se obilježi 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja koja je simbol oslobođenja Hrvatske.

- Oluja nije bila jedina oslobodilačka akcija, ali je bila kruna svih tih akcija te je, simbolički, jedan od temelja moderne, slobodne i suverene hrvatske države. Istaknuo bih kako Olujom Hrvatska nije bila u potpunosti oslobođena jer je nakon toga uslijedila mirna reintegracija istočne Hrvatske. No, da nije bilo Oluje i da nije bilo te veličanstvene pobjede u Domovinskom ratu, preduvjeti za mirnu reintegraciju ne bi bili stvoreni. Tom operacijom su završena borbena djelovanja u ratu te su ostvareni svi preduvjeti za potpunu reintegraciju okupiranih prostora u Hrvatskoj, rekao je zamjenik Vulin.

U nedjelju navečer (3. kolovoza 2025.) u Ernestinovu je otvorena 52. Kiparska kolonija Ernestinovo. Uoči svečanog otvorenja u ernestinovačkoj galeriji prethodno upriličena je izložba skulptura Spomen Petru Smajiću.

Ovogodišnjiu koloniju svečano je otvorio zamjenik županice Goran Ivanović Lac s načelnicom Marijanom Junušić i presjednikom Likovne udruge Petar Smajić Matom Tijardovićem.

Zamjenik županice Goran Ivanović poznat je kao veliki ljubitelj tradicijskog stvaralaštva i naive kao važnog dijela našeg identiteta.

- Kad neka priredba ima više od 50 godina, konkretno ova u Ernestinovu s 52 godine kiparstva i slikarstva, zasigurno je i brend i velika top priredba, kako u ovom tradicijskom smislu, tako isto i u turističkom smislu. Ono što mene kao čovjeka koji sudjeluje u političkom životu naše županije raduje to da nalazimo snagu, da još uvijek nalazimo dovoljno prostora, vremena i novca da ovakve priredbe jednostavno ne smiju prestati. Štoviše, tražimo nove prilike za mlade, za one koji će doći poslije nas, a i ovaj veliki projekt koji se gradi u Ernestinovu - Kreativni dječji centar - upravo govori u prilog tome. Osječko-baranjska županija snažno podupire Kiparsku koloniju, županica Nataša Tramišak, kao, rekao bih, i susjeda općine Ernestinovo iz obližnjeg Ivanovca, svojim angažmanom, trudom pa i u razgovoru s načelnicom Općine traži upravo te nove prilike. Svim organizatorima, kiparima, slikarima želim da ovih tjedan dana trajanja Kiparske kolonije provedu lijepo na prostoru naše Županije, da djela koja će ostati u fundusu Kolonije budu nešto što će biti zalog generacijama koje dolaze iza nas - poručio je zamjenik županice Goran Ivanović.

Junušić je tom prigodom podsjetila da je Ernestinovo kolijevka naivnog kiparstva i centar naivnog stvaralaštva pa je i izložba posvećenu umjetniku čije je djelo ostavilo dubok trag u kulturnoj baštini. Naivne skulpture, izrađene u starom slavonskom hrastu, dio su identiteta Ernestinova i razlog svakogodišnjeg ljetnog okupljanja na Koloniji.

- Kultura je ono što nas povezuje i razlikuje, a naivna skulptura je ono po čemu je Ernestinovo prepoznatljivo, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu. Kiparska kolonija u Ernestinovu dokaz je da trud i vizija jedne male zajednice mogu stvoriti nešto veliko i trajno. Temelj te priče je Petar Smajić - samouki kipar koji je u Ernestinovo donio ne samo svoje umijeće, nego i duh stvaranja, tiho nadahnuće koje je okupljalo druge umjetnike. Postoji prostor između suvremene umjetnosti i narodne tradicije. Prostor između ideje i impulsa, sna i jave, mašte i iskonske jednostavnosti. Rijetki se usude zakoračiti u to tiho, ali duboko prostranstvo. Oni koji to učine, često se nađu upravo u svijetu naivne umjetnosti. Njenih starosjedioca nije bilo mnogo. Rasuti poput sela na slavonskom pejzažu. Odvojeni vječnim beskrajem i spokojem zemlje između. Zemlje koja nam daje i koja nam oduzima. U tom beskrajnom krajoliku, na raskrižju prošlosti i sadašnjosti, raste umjetnost koja ne traži potvrdu, ali zauvijek ostaje istinita. Umjetnost koja nije naučena, već iznikla iz zemlje, ruku i srca. To je umjetnost Petra Smajića - kazala je Marijana Junušić.

Jedan od začetnika Kolonije kipar Mato Tijardović iskreno je istako kako nije očekivao ovako dugu tradiciju  Kolonije

- Čujte, nisam ni zamišljao da ću toliko poživjeti kada sam počeo prvu Koloniju raditi. Presretan sam, pogotovo ove godine što imamo samostalnu izložbu Petra Smajića, dobili smo iz osječkog muzeja eksponate pa je to stvarno bogata i krasna izložba, njegov početak i pri kraju kako je radio. Ove smo godine pozvali kipare, odazvalo se 12 kipara, pet slikara i dvije umjetnice koje rade sa slamom. Naime, napravili smo kontakt sa slamaricama jer smo dobili zajednički novac od EU za obnovu Galerije u suradnji s Kućom slame u Tavnakutu, a što pokrećemo nakon Kolonije - kazao je Tijardović.

U Dalju je danas (1. kolovoza 2025. godine) dostojanstveno obilježena 34. godišnjica tragične pogibije 39 hrvatskih branitelja, pripadnika Policijske postaje Dalj, Zbora narodne garde i civilnih službi koji su 1991. godine, u neravnopravnoj borbi, položili svoje živote za obranu domovine. Obilježavanju su uz obitelji poginulih branitelja nazočili županica Nataša Tramišak, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, predstavnici MUP-a, Ministarstva obrane, suborci te pripadnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenca u Dunav na pristaništu Aljmaš, a nastavio se polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja u Vinariji Erdut te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja ispred Policijske postaje Dalj.

Županica Nataša Tramišak istaknula je da je prije 34 godine započela velikosrpska agresija kada je vojska JNA napala Policijsku postaju Dalj gdje je ubijeno 39 pripadnika policije, ZNG-a i civilne zaštite.

-I danas, 34 godine poslije, sjećamo se njihove žrtve i doprinosa stvaranju suvereniteta i obrane suvereniteta Hrvatske. Dužni smo kroz sve godine koje dolaze trajno čuvati spomen na Domovinski rat, na sva događanja u Domovinskom ratu posebno se sjećajući ovih datuma od početka velikosrpske agresije na Hrvatsku - naglasila je Tramišak.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović kazao je kako ovo bio jedan od najtragičnijih i najsnažnijih događaja na početku Domovinskog rata kada je smrtno stradalo 39 pripadnika policije, ZNG-a i civilne zaštite. - Žrtva tih ljudi je ostala duboko ukorjenjena ne samo u ljudima ovog kraja već u cijeloj Hrvatskoj jer ovo je žrtva onih koji su znali da neće priteći bilo kakva vrsta pomoći. Znali su da su sami ali nisu se predali čak niti u situaciji koja je bila bezizlazna jer narod koji brani svoju državu, dom, grad ne može biti pobijeđen. To se posebno pokazalo nakon svih događaja 1991. godine, pogotovo u istočnoj Slavoniji, što nas je dodatno učvrstilo da u ratnim uvjetima stvaramo svoju vojsku iz policijskih postrojbi koje su tada bile jedine u mogućnosti pružati oružani otpor agresoru.Danas smo ovdje ponosni i kao čelnici institucija ali i zahvalni kao ljudi. Ovdje se pokazala moralna snaga naše borbe koja je morala rezultirati pobjedom u Domovinskom ratu do koje je došlo snagom volje hrvatskih ljudi, domoljubljem. U godinama u kojima smo stvarali ne samo policijske snage već i oružane snage, a jučer na mimohodu su svi koji su to htjeli, mogli vidjeti koliko smo snažni kao država, koliko su snažne sve sastavnice sigrnosti i koliko je snažna Hrvatska vojska -rekao je Božinović.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin istaknuo je da ga za Dalj vežu posebne uspomene jer je prije 34 godine ovdje postao prognanik a njegov otac bio pripadnik postrojbe policije kao dragovoljac Domovinskog rata koji je preživio napad na Policijsku postaju Dalj. - Mi i sve generacije koje dolaze imamo dužnost prisjećati se ovih događaja i hrabrih ljudi te ne dopustiti nikada da sjećanja na ovo ne izblijedi jer se upravo na ovoj najvećoj mogućoj žrtvi temelji naša sloboda i moderna hrvatska država - poručio je Vulin.