Vijesti

Osječko-baranjska županija najuspješnija u Hrvatskoj (i) u zelenoj gradnji

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“ Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava i Hrvatske udruge energetskih certifikatora. Kako je tom prilikom rečeno, cilj nagrada je podizanje ugleda struke u široj i stručnoj javnosti, promicanje izvrsnosti, stalno unaprjeđivanje načela dobroga poslovanja i cirkularnog gospodarstva, a sve kako bi se očuvao okoliš i podigla kvaliteta života ljudi.

- S ponosom sam u ime Osječko-baranjske županije primio nagradu koju smo zaslužili jer u provedbi imamo 54 projekta energetske obnove ukupne vrijednosti 178 milijuna kuna. Nagrada je potvrda ispravnosti našeg sustavnog pristupa i orijentiranosti da razvoj Osječko-baranjske županije značajnim dijelom ostvarujemo preko projekata i sredstava koja su Hrvatskoj omogućena ulaskom u Europsku uniju, ali i priznanje kvalitetnog i stručnog rada županijskih službi. Rezultati koje smo ostvarili na području energetske obnove i održivog razvoja dodatni su razlog za nastavak takvih aktivnosti - rekao je župan Ivan Anušić na svečanom uručenju nagrada održanom jučer u Zagrebu.

„Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivi razvoj“ ujedno je novo priznanje kvalitetne razvojne politike Osječko-baranjske županije. Naime, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nedavno je objavilo da je Osječko-baranjska županija najuspješnija u Hrvatskoj po broju pripremljenih projekata iz Programa ruralnog razvoja, kao i po vrijednosti ugovorenih bespovratnih sredstava u Operativnom programu iz područja učinkovitih ljudskih potencijala. Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Osječko-baranjska županija je najuspješnija u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz Programa „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda.

Četiri kapitalna projekta generiraju razvoj cijele Slavonije i Baranje

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića danas se u Pakracu održala sedma sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem na kojoj su se glavne teme odnosile na ulaganja u zdravstvo i turizam. Predsjednik Vlade ustvrdio je da su efekti porezne reforme korisni i za ovaj dio Hrvatske te će u kombinaciji s mjerama koje se provode u demografskoj politici i jačanju gospodarstva omogućiti da što veći broj ljudi ostane u Hrvatskoj, osobito u Slavoniji.

Premijer Plenković je ocijenio je da je kroz godinu i osam mjeseci provedbe projekta "Slavonija, Baranja i Srijem" ostvaren zavidan napredak i uspjeh u sinergiji korištenja nacionalnih i europskih sredstava te mobiliziranja i motiviranja privatnoga sektora za veća ulaganje u Slavoniju. Napredak se osjeća i u razvojnom, gospodarskom, turističkom i drugim pogledima. U ovoj financijskoj perspektivi za Slavoniju je predviđeno 18,5 milijardi kuna, dosad je ugovoreno 8,5 milijardi kuna, a na raspolaganju je još deset milijardi kuna. Realizacija razvojnog sporazuma je u tijeku, nekoliko od 219 projekata koje su potpisali već je ostvareno, a slijedi realizacija ostalih.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić istaknuo je da kontinuirano održavanje sjednica i rad Savjeta daje konkretne rezultate. Projekti o kojima se govorilo na prethodnim sjednicama već su se počeli realizirati, a ubrzano se priprema projektna dokumentacija. Ključnim projektima za Osječko-baranjsku, ali i sve slavonske županije naveo je četiri specifična projekta koji su inkubator i generator ukupnih kretanja na području Slavonije, Baranje i Srijema. To su Zračna luka Osijek za čiju se obnovu i modernizaciju sprema dokumentacija. Vrijednost projekta je 20 milijuna kuna te priželjkuje što bržu realizaciju jer je jedina zračna luka istočne Hrvatske izuzetno važna za ukupni razvoj ovog područja. Drugi projekt je Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, jedino nacionalno kazalište koje financiraju županija i grad, a državni proračun nema nikakvu obavezu financiranja, za koji je također spremna dokumentacija za obnovu. Projekt novog Kliničkog bolničkog centra u Osijeku dobro se razvija, u suradnji s resornim ministarstvima osigurano je 35 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije, a Županija je ispunila svoj dio obveza za ovaj, jedan od najvećih projekata na istoku Hrvatske. Četvrti važan projekt je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera na kojem se provodi i priprema niz projekata.

Osječko-baranjska, kao i ostale slavonske županije, provode i mnoge druge projekte. Osječko-baranjska županija je recimo u zadnjih mjesec dana dobila nekoliko priznanja kao najuspješnija u Hrvatskoj u ovoj godini, a novi iskorak prema povlačenju sredstava europskih fondova očekuje se i skorim početkom dogovorenog zajedničkog djelovanja ureda u Bruxellesu. Za uspješne rezultate u realizaciji projekata župan Anušić naglasio je veliku ulogu i razumijevanje koje slavonske županije imaju na razini Vlade RH.

Uoči sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održan je sastanak ministra turizma Garija Cappellija s direktorima TZ-ova s područja pet županija i svim slavonskim županima. Raspravljalo se o novim zakonima u turizmu te strategiji razvoja kontinentalnog turizma istočne Hrvatske.

Po završetku 7. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem potpisani su ugovori i uručene odluke za područje Slavonije, Baranje i Srijema.

Još intenzivnija suradnja Osječko-baranjske županije i Hrvata u Vojvodini

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić jučerašnjim je posjetom Bačkom Monoštoru u Vojvodini još jednom iskazao predanost Osječko-baranjske županije za suradnju s vojvođanskim Hrvatima. Suradnja koja je započela prije godinu dana, a nastavljena konkretnom financijskom pomoći, sastankom u Bačkom Monoštoru podignuta je na višu razinu. Sastanku je prethodio posjet župi Sv. Petra i Pavla, vrijednom i važnom sakralnom objektu sagrađenom 1752. godine.

Samom sastanku prisustvovali su politički predstavnici Hrvata u Vojvodini te brojni predstavnici udruga i lokalnih vlasti, a odmah na početku predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov zahvalio je županu na pomoći Županije u vidu 200.000 kn za rad udruga i manifestacija hrvatske manjine te istaknuo kako je suradnja s Osječko-baranjskom županijom ohrabrujuća.

- Vi znate da su Hrvati u Srbiji danas najsiromašniji Hrvati u svijetu, živimo u društveno- političkom ambijentu koji nama nije baš uvijek naklonjen. S Osječko-baranjskom županijom smo stvorili izuzetnu suradnju, župan Anušić je pokazao izuzetnu empatiju i razumijevanje, bio proaktivan, dodijelili su nam sredstva koja su bila ključna za neke programe unutar hrvatske zajednice. Mi smo ga pozvali danas da mu se zahvalimo i vidimo na koji ćemo način produbiti tu suradnju, kako institucionalno, tako i kad su u pitanju projekti – rekao je Žigmanov.

Tomislav Žigmanov, Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća i Željko Šeremešić, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća za Sombor iznijeli su brojne probleme s kojima se suočavaju Hrvati u Vojvodini poput nedostatnog financiranja, gotovo potpune zapostavljenosti hrvatske manjine u strukturama vlasti, od lokalne do regionalne i nacionalne, ali i nepostojanja vodovoda u mjestima s hrvatskom većinom. Naglašena je i nemogućnost obnove kulturne i spomeničke baštine iz sredstava Ministarstva kulture te otkupa knjiga u matičnoj domovini, na što je župan Anušić poručio da će zajedničkim lobiranjem prema institucijama RH nastojati ispraviti takve nelogičnosti.

 

Župan Anušić je napomenuo da Županija ima obvezu pomagati Hrvatima izvan Republike Hrvatske te da će pomoći ne samo načelno nego i konkretno, na način koji je Hrvatima najbitniji.

- Suradnju smo započeli financiranjem rada udruga i ono što je još važnije, posljednjih godinu dana smo im podrška, želimo biti s njima ovdje da im to i pokažemo, da izmjenjujemo iskustva fondova EU, prekogranične suradnje, jer je to prostor gdje možemo napraviti ozbiljan iskorak. Važno je da smo prisutni i da se oni ne osjećaju zaboravljenima. To je ključna poruka naših čestih dolazaka ovdje – poručio je župan, najavivši da će u budućnosti pomoć Županije biti podignuta na veću razinu.

Stjepan Ribić, ravnatelj Javne ustanove Županijske razvojne agencije predložio je da Razvojna agencija u Vojvodinu uputi dvoje najboljih projekt menadžera kako bi organizirali edukaciju za osobe zainteresirane i spremne za rad na EU projektima. Potom bi se edukacija organizirala i u Osijeku.  

- Kada naučite samostalno pisati projekte bit ćete nekoliko koraka ispred drugih, što će vam dati i određenu prednost. Tu smo da vam pomognemo – rekao je Ribić. Predstavnici Hrvata u Vojvodini prihvatili su i pohvalili taj prijedlog, obzirom da će se na taj način stvoriti preduvjeti za značajnije financiranje ali i ostanak mladih u Vojvodini.

Župan se nadovezao i na prošli sastanak održan u Osijeku, na kojem je iznesen problem studenata iz Vojvodine koji odlaze studirati u Zagreb, s obzirom na to da u Osijeku ne postoje kvote za strane studente. Studijem u Osijeku stvorili bi se značajniji preduvjet za njihov povratak u Vojvodinu.

- Razgovarao sam o tom problemu s rektorom Sveučilišta u Osijeku, da se povećaju kvote za studente izvan Hrvatske, a radi se na tome i da se povećaju smještajne mogućnosti -  poručio je župan.

Sastanak je zaključen obvezom obiju strana na daljnju i još intenzivniju suradnju, a posebice nastavak rada Osječko-baranjske županije na korist, razvoj i očuvanje identiteta hrvatskog naroda u Srbiji. Žigmanov je istaknuo kolika važnost leži u takvoj suradnji.

- Ako imate određenu vrstu interesa za naš položaj od strane nacionalne i lokalnih vlasti unutar matične države, naravno da to izaziva respekt i uvažavanje i od strane vlasti države u kojoj živimo kad su u pitanju naši određeni zahtjevi. Ako to izostane, često puta samostalno i bez ičije podrške vi imate priliku da budete objekt prešućivanja ili čak nijekanja, a na ovaj način respekt se uvažava.

- Zahvaljujući naporima Osječko-baranjske županije postignuti su očigledni i značajni pomaci u zadnjih godinu i pol dana, ne samo na visokoj razini nego i na razini običnih ljudi, koji primjećuju razliku u odnosima – zaključio je Željko Šeremešić.

Po završetku sastanka organiziran je obilazak etno kuće Mali Bodrog, tradicijski očuvane kuće stare više od 200 godina.

 

Sjećanje na dan kada je 1991. prvi put oslobođen dio okupiranog područja Baranje

Polaganjem vijenaca kod križa na Biljskoj cesti danas, 18. prosinca 2018. godine, počelo je obilježavanje 27. godišnjice vojno-policijske akcije „Kopački rit“. Pod pokroviteljstvom Općine Draž, obilježavanje su organizirali članovi Policijske udruge branitelja Baranje na čelu sa Slavkom Krajnovićem te u suradnji s drugim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Vijenac u počast stradalim hrvatskim braniteljima položio je i župan Ivan Anušić.

Program obilježavanja nastavljen je svetom misom u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije te svečanom sjednicom u Domu kulture u Bilju.

Obilježavanje je posvećeno dvodnevnoj vojno-policijskoj akciji provedenoj sredinom prosinca 1991. godine, poznatoj i pod nazivom „Đavolja greda“, u kojoj su sudjelovali pripadnici 1. bojne 135. baranjske brigade, baranjske policije, izvidničke grupe Specijalne jedinice policije „Orao“, bojne „Frankopan“, Riječne ratne flotile i topništva 106. osječke brigade. Akcijom je spriječen pokušaj neprijateljskog spajanja okupiranih područja Baranje i istočne Slavonije te je oslobođeno područje između Bilja i Kopačeva i tako smanjena ugroza Osijeka. Bila je to prva ofanzivna akcija u kojoj su pripadnici Hrvatske vojske i policije oslobodili dio okupiranog područja Baranje. U akciju su poginula dva hrvatska branitelja, dok  je 12 ranjeno.

Uz subvencije Osječko-baranjske županije krediti za poduzetnike s 0 % kamata

U sklopu realizacije Programa kreditiranja poduzetništva žena i Programa kreditiranja poduzetništva mladih, župan Ivan Anušić danas je potpisao ugovore o poslovnoj suradnji sa sedam poslovnih banaka, zatim s devet korisnika potpora za informiranje i obrazovne aktivnosti te s osam korisnika potpora za savjetovanje poduzetnika.

Naime, Osječko-baranjska županija i Hrvatska banka za obnovu i razvitak zaključili su ugovor o poslovnoj suradnji na provedbi navedenih programa po komu Županija subvencionira kamate s dva postotna poena trgovačkim društvima, obrtima, zadrugama i ustanovama koje ulažu na područje Županije neovisno o sjedištu, odnosno prebivalištu, i to do iskorištenja ukupnog kreditnog potencijala u iznosu 20.000.000,00 kuna. Krediti su namijenjeni za ulaganja u kupovinu zemljišta, građevinskih objekata, opreme i uređaja te ulaganja u obrtna sredstva do 30 % iznosa kredita. Najniži iznos kredita je 80.000,00 kuna, a najviši 700.000,00 kuna. Poček je do 2 godine, a rok otplate do 12 godina uključujući i poček. Kamatna stopa je 2 % godišnje, promjenjiva, što znači da uz subvenciju kamate od strane Županije od 2 % poduzetnicima kao krajnjim korisnicima kamata iznosi 0 %!

Danas potpisasnim ugovorima poduzetnici ne moraju ići u poslovnice HBOR-a nego svoje zahtjeve mogu podnositi kod poslovnih banaka.

- Osječko-baranjska županija povećava svoja izdvajanja za gospodarstvo, a danas je riječ o sufinanciranju kamata za poduzetničke kredite. U tom cilju potpisali smo tri vrste ugovora, s bankama i korisnicima potpora kojima smo omogućili beskamatne kredite. Ovu godinu izdvojili smo u proračunu značajna sredstva za poduzetničke potpore, a nagodinu ćemo ih još povećati kako bi, prepoznavajući potrebe i stanje na terenu, potaknuli poduzetnike koji stvaraju novu vrijednost – rekao je župan Anušić te potpisao ugovore o poslovnoj suradnji sa sedam poslovnih banaka (Croatia banka d.d. Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb, OTP banka d.d. Split, Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Slatinska banka d.d. Slatina i Zagrebačka banka d.d. Zagreb).

Potom su potpisani ugovori za dodjelu potpora. Na javni poziv za informiranje i obrazovne aktivnosti pristiglo je 12 zahtjeva za dodjelu potpore, koja iznosi do 75 % opravdanih troškova, a za oblike edukacije i do 100 % opravdanih troškova. Nakon razmatranja podnesenih prijava, potpore su dodijeljene za 9 podnositelja zahtjeva u ukupnom iznosu 214.000,00 kuna.

Za potpore za savjetovanje poduzetnika pristiglo je 9 zahtjeva poduzetničkih potpornih institucija, poduzetničkih centara i inkubatora i razvojnih agencija. Potpora iznosi do 50 % opravdanih troškova, a nakon razmatranja prijava potpore su dodijeljene za 8 podnositelja, i to u ukupnom iznosu 59.400,00 kuna.

Inače, Županija trenutno subvencionira kamatu na poduzetničke kredite i za projekte "Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva" i "Kreditom do konkurentnosti" koje provodi u suradnji s resornim ministarstvom i poslovnim bankama te svoj samostalni projekt "Kreditiranje obrtnih sredstava" s poslovnim bankama, za što je u Proračunu Osječko-baranjske županije za 2018. godinu planirano ukupno 2,2 milijuna kuna, a u 2019. godini planirano je 3,2 milijuna kuna. U pripremi je potpisivanje Ugovora o poslovnoj suradnji u provedbi Programa kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva i Programa kreditiranja poduzetništva početnika s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak.

Bista Mije Kišpatića na rondelu velikana

Biste Josipa Jurja Strossmayera, Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga već 11 godina krase trg ispred zgrade III. Gimnazije u osječkoj Tvrđi. S pravom i pokrićem nazvan je rondelom velikana, kojima se ponosi grad Osijek, Osječko-baranjska županija, kao i cijela Hrvatska.

Istaknuto mjesto među bivšim osječkim gimnazijalcima svakako ima i Mijo Kišpatić, čuveni hrvatski prirodoslovac, mineralog i petrolog, prvi doktor znanosti s područja prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. I on je bio učenik osječke gimnazije. Njemu u čast i uz potporu HAZU-a, bista Mije Kišpatića prošloga je vikenda otkrivena na rondelu velikana u Osijeku. 

- Time rondel postaje kompletiran, znakovit, poučan, lijep i poticajan spomenik na ulazu u povijesnu cjelinu Tvrđe, mjesto na komu građani Osijeka i njihovi gosti mogu pričati o velikanima iz prošlosti. Upravo na upoznavanju javnosti, a posebice Osječana, sa značajem ovih velikana, njihovom ulogom u povijesti i ostavštinom trebamo poraditi – poručio je župan Ivan Anušić na svečanoj akademiji povodom otkrivanja spomen biste akademiku Miji Kišpatiću.

Rondel je danas mjesto gdje se okupljaju učenici srednjih škola u Osijeku, studenti s osječkog Sveučilišta, građani Osijeka, gosti grada, turisti. Istovremeno svjedoči da su ovaj grad i njegove gimnazije iznjedrile osobe čija su znanja ispisala značajan dio mozaika svjetske znanosti, umjetnosti i kulture, a ujedno potiče mlade ljude da krenu stopama naših velikana.

- Osječko-baranjska županija daje punu potporu projektu rondela znamenitih učenika gimnazija u Osijeku, projektu odavanja počasti osobama kojima se diči Osijek i Osječko-baranjska županija te podizanja spomenika koji pokazuje da velikane iz naše povijesti cijenimo i nadahnjujemo se njihovim djelima – zaključio je župan Anušić.