U Perivoju kralja Tomislava danas, 2. srpnja 2019. godine, Udruga za rad s mladima Breza organizirala je konferenciju za medije na kojoj je najavljeno održavanje 15. Festivala Zemlja bez granica. Ovaj najveći kontinentalni festival obiteljskog karaktera - čiji je cilj poticanje stvaralaštva, kreativnosti i neformalne edukacije raznih dionika kroz umjetnost i kulturu, interkulturni dijalog, glazbu, ples, sport, tehnologiju - održat će se u Osijeku od 26. do 31. kolovoza. Na konferenciji je sudjelovao i Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije koja će ove godine sufinancirati festival s 50.000,00 kuna te omogućiti da u događanjima sudjeluju i djeca iz ruralnih područja županije.

- Ovogodišnja „Zemlja bez granica“ je jubilarna. Imamo više od 40 radionica i igraonica, osam zemalja nam dolaze u goste i park je jedan prirodni boravak grada Osijeka i centra naše županije, tako da ćemo ga učiniti mjestom za obitelj. Sva događanja su upravo u parku. Ovo je prva godina da nemamo radionice unutar škola nego smo htjeli pod baldahinima i šatorima napraviti praktički jedan poseban grad u kojem djeca, umjetnici i kreativci stvaraju vremeplov. Ovogodišnja tema nam je putovanje kroz vrijeme i naglasak ćemo staviti na korištenje isključivo prirodnih materijala, dakle održivi razvoj. Tako da ćemo u ovom parku oživjeti jednu dječju priču i viđenje tog tzv. vremeplova - rekla je Suzana Vargović, predsjednica Udruge za rad s mladima Breza i voditeljica Festivala, koji organizira upravo Udruga Breza u suradnji s Gradom Osijekom i Osječko-baranjskom županijom.

Župan Ivan Anušić je iskazao potporu Festivalu te dodao kako je Osječko-baranjska županija 12. lipnja prošle godine potpisala Sporazum o podršci i partnerstvu na provedbi projekta „Osječko-baranjska županija – prijatelj djece“, a ovo je jedna od manifestacija koje svrstava među najkvalitetnije te vrste. - Djeca su naša budućnost, njihovom odgoju ne trebamo pristupati šablonski već poticati kreativnost i pripremiti ih za život, a upravo je Zemlja bez granica festival koji potiče kreativnost i stvaralaštvo, rekao je župan.

„Zemlja bez granica“ do sada je okupila više od 400 domaćih i inozemnih umjetnika/ pedagoških voditelja, 200 kreativaca, 700 volontera i 30.000 djece i mladih što ju je učinilo prepoznatljivim brendom istočne regije Hrvatske s ciljem poticanja stvaralaštva, kreativnosti i neformalne edukacije putem kulture, umjetnosti, interkulturalnog dijaloga, povezivanja i zajedništva svih generacija.

Svakoga dana iz Distributivnog centra Osatina Grupe d.o.o. u Viškovcima izlazi 15-20 kamiona natovarenih raznom robom iz vlastite proizvodnje koja se razvozi diljem Hrvatske, ali i u 14 država u okruženju. Na razini Hrvatske ova grupacija je najveći proizvođač mlijeka, povrća i električne energije iz obnovljivih izvora, njen izvoz rajčice čini 77 posto izvoza rajčice RH, krastavaca 92 posto…

Kako bi predstavio Osatina grupu, kao i aktualnosti i otvorena pitanja u poslovanju, njen vlasnik i direktor Mirko Ervačić pozvao je župana Ivana Anušića, koji je sa suradnicima danas, 1. srpnja 2019. godine, posjetio farmu u Tomašancima. Potom je obišao pogon za proizvodnju povrća u staklenicima u Viškovcima, odnosno jednu od tri lokacije sa ukupnom površinom staklenika od 34 hektara, te održao radni sastanak s predstavnicima ove tvrtke.

Farma Tomašanci d.o.o. nalazi se na području Općine Gorjani, najveća je hrvatska farma za proizvodnju sirovog mlijeka, a proizvodi i telad za potrebe remonta stada. Prostire se na 13 hektara. Na farmi se nalaze objekti za uzgoj teladi, kapaciteta 2.300 telića, te staja za muzne i seone junice kapaciteta 3.000 grla. U sklopu farme je i izmuzište te laktofriz za hlađenje i čuvanje mlijeka. Farma se bavi se i proizvodnjom bioplina, a tu je dakako i staklenička proizvodnja, i to salatnog krastavaca na površini od 10 hektara. Ova farma, kao i sve ostale, osmišljena je kao zaokružena proizvodna cjelina.

- Uz jasnu viziju, znanje i trud može se puno postići, a ovakav pogon je upravo ono što Osječko-baranjska županija, Slavonija i cijela Hrvatska moraju imati, a to je proizvodnja hrane, i to intenzivna proizvodnja tijekom cijele godine te izvoz. Sve to radi Osatina Grupa, pa nam je drago da upravo na području Osječko-baranjske županije djeluje tako ozbiljan i jak gospodarski subjekt - rekao je župan Anušić. Naglasio je kako Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, kao i drugi subjekti, moraju kvalitetno sagledavati što je strategija razvoja Hrvatske u poljoprivredi upravo promatranjem rada i rezultata ovakvih poslovnih subjekata te davati još veću potporu onima koji mogu multiplicirati svoj posao, zapošljavati, proizvoditi i izvoziti. Treba svakako saslušati njihove potrebe, riječ i zahtjeve te izaći im u susret, rekao je župan.

Osatina Grupa - kako ističe Mirko Ervačić - samo u zadnje četiri godine povećala je broj zaposlenika s 500 na 1.318, a do kraja ove godine imat će više od 1.500 zaposlenika. U tom vremenu investirano je više od 780 milijuna kuna u nove pogone, proizvodnje i osobito tehnologiju, a izvoz je dostigao 80 posto.

- Specifična smo firma jer smo zaokružili cjelokupnu proizvodnju, od ratarske proizvodnje i govedarstva gdje su ratarske površine nedostatne za našu stočarsku proizvodnju, pa imamo 12.000 goveda na stanju plus svinjogojsku proizvodnja oko 45.000 svinja, zatim imamo bioplinska postrojenja, 34 hektara stakleničke proizvodnje… Bavimo se i obnovljivim izvorima energije, proizvodnjom mlijeka, mesa, struje i topline, velike količine povrća se plasiraju diljem Europe, dio mesa se dorađuje u pogonu u Đurđevcu. Imamo svoje voćnjake, kooperativnu proizvodnju žitarica, kao i voća i povrća oko 35.000 tona. Godišnje proizvedemo 52-55 milijuna litara mlijeka - nabrajao je Ervačić, i to još nije cjelokupan proizvodni fond.

Kao najveći problem u daljnjem radu Osatina Grupe navedeno je pitanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, koje se nalazi na području općina Gorjani, Viškovci i Podgorač. Površine koje obrađuje Osatina su nedostatne za tako veliku stočarsku proizvodnju, a zadnjih godina općine im još umanjuju raspoložive površine. Kako je riječ o problemu koje je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te Ministarstva poljoprivrede, o svemu su detaljno upoznali resorno Ministarstvo, a inzistirat će na svojim zahtjevima. Ukoliko ne naiđu na razumijevanje spremni su i na tužbe, a riječ je o iznosima od više milijardi kuna.

Župan Ivan Anušić naglasio je kako su rezultati Osatina Grupe zaista impresivni te zavrjeđuju svaku potporu, a imaju je od strane Osječko-baranjske županije u okviru nadležnosti kao jedinice regionalne samouprave.

Veliki interes potencijalnih korisnika Projekta Osječko-baranjske županije „Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva“ svakodnevno se potvrđuje, pa su do 27. lipnja banke zaprimile 14 zahtjeva za sufinanciranje stambenih kredita. Kako bi omogućili još bolje uvjete danas, 1. srpnja 2019. godine, župan Ivan Anušić potpisao je sporazume sa šest jedinica lokalne samouprave koje se prihvatile poziv te se pridružile projektu. To su gradovi Osijek i Beli Manastir te općine Bilje, Erdut, Koška i Magadenovac.

- Prva faza ovog projekta je bilo potpisivanje sporazuma sa sedam poslovnih banka, a danas je potpisan sporazum s predstavnicima jedinica lokalne samouprave. Na taj način s 2 posto bit će subvencionirane kamate za stambene kredite građana s područja tih općina i gradova. Poziv je i dalje otvoren za ostale općine i gradove, a u dodatnu subvenciju kamate na kredit mogu se uključiti i poslodavci za svoje zaposlenike, što znači daljnje smanjenje kamate za krajnje korisnike, čak do 0 posto. Interes za sudjelovanje u projektu iskazuju prvenstveno IT tvrtke - ističe župan Ivan Anušić.

Podsjećamo, u okviru Projekta Osječko-baranjska županija subvencionira kamatnu stopu od jednog postotnog poena na odobreni kredit poslovne banke s kojom Županija zaključi ugovor o poslovnoj suradnji u prvih 10 godina otplate kredita, a minimalni rok otplate kredita je 15 godina. Ukupni kreditni potencijal je 50.000.000,00 kuna, a najviši iznos kredita koji će Županija subvencionirati je 500.000,00 kuna.

- Sa sedam banaka je dogovoreno da se kamate kreću od 2,49 do 3,2 posto. Na njih Županija subvencionira 1 posto, a sada će dodatno subvencionirati kamatu ovih šest JLS s 1 posto, što znači da je kamata za krajnje korisnike od 0,49 posto do 1,2 posto. Ukoliko se u projekt uključe i poslodavci imat ćemo kredite i s kamatom od 0 posto. Ujedno smo olakšali i proceduru odobravanja subvencija, pa je prvi korak korisnika kredita odlazak u banku, a potom se sve promptno rješava na povjerenstvu u Županiji - kaže pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić-Milardović.

Informacije o kreditnoj liniji možete naći i www.obz.hr/images/-Zupanijski_glasnik/2019/75_pravilnik_o_kriterijima_i_postupku_za_subvencioniranje_kamata_na_stambene_kredite_u_projektu_stambeni_krediti_u_funkciji_poticanja_gospodarstva.pdf

Nakon što je 2012. godine jahaonica na Državnoj ergeli Đakovo puštena u rad, danas je otvoren dovršeni južni dio jahaonice, koji uključuje suvenirnicu i ugostiteljski centar. Riječ je o prostoru bruto površine 1.040 kvadratnih metara koji se prostire na tri etaže, a namijenjen je kao multimedijalni posjetiteljski centar. Otvorenju je prisustvovao zamjenik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović te potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

- Oni koji su pratili rad ove jahaonice koja je izgrađena 2012. godine mogu svjedočiti tome da se ovaj prostor pretvara u ono što bi on trebao biti. Dva su velika brenda kad je u pitanju turizam i razvoj turizma Slavonije, Baranje i Srijema, a to je đakovačka katedrala i Ergela lipicanaca. To je priča koju moramo iskoristiti da bismo privukli turiste, a da bismo ih privukli moramo razviti preduvjete i infrastrukturu koja će biti na odgovarajućoj razini – rekao je zamjenik župana.

Ravnatelj Državne ergele Đakovo i Lipik Nikola Grizelj istaknuo je ulogu Ministarstva poljoprivrede u dovršetku ovog prostora.

- Južni dio jahaonice dovršen je zahvaljujući angažmanu Ministarstva poljoprivrede i ministra Tolušića, koji su nam osigurali šest milijuna kuna namjenskih sredstava. Pet milijuna kuna utrošeno je na dovršetak južnog dijela jahaonice, a s ostatkom od milijun kuna kupljen je traktor kojim smo unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju koju razvijamo za hranu za konje – rekao je ravnatelj dodavši da Državnu ergelu Đakovo posjeti oko 20.000 turista godišnje te da će ovaj prostor znatno unaprijediti ponudu.

Gradonačelnik Đakova Marin Mandarić istaknuo je da ovaj novootvoreni prostor obogaćuje turističku ponudu grada Đakova i cijele istočne Hrvatske i napomenuo da je na redu malo veći zahvat – uređenje prostora Ivandvora. Na to se osvrnuo i ministar Tolušić.

- Država se maksimalno pokušava brinuti o ergeli Đakovo te dugi niz godina u nju ulaže. Drago mi je da je ovaj dio ergele sada kompletno uređen, a prostor Ivandvora koji je iznimno atraktivan zahtijeva značajnija ulaganja. To je projekt u koji ćemo uskoro krenuti, a koji planiramo prijaviti i na neki od EU fondova koji će biti na raspolaganju – istaknuo je ministar.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i izvršni direktor Prvog plinarskog društva - Distribucija plina d.o.o. Vukovar Marko Horvacki Zivalov potpisali su danas (28. lipnja 2019. godine) Ugovor o koncesiji za distribuciju plina na području Općine Erdut. Na taj način napokon je omogućena distribucija i korištenje višestruko najpovoljnijeg energenta za potrebe stanovnika, ali i poduzetnika s ovog područja.

- Nakon 17 godina agonije i čekanja da se riješi problem svih koji žive na području Općine Erdut, a koji su se nadali plinu kao najjeftinijem i najprihvatljivijem energentu, danas smo potpisali ugovor s koncesionarom koji će napokon staviti u funkciju mrežu koja je u proteklih nekoliko mjeseci obnovljena u cijelosti i pripremljena za distribuciju plina. Već ove sezone grijanja građani i poduzetnici s područja Općine Erdut moći će koristiti i plin kao energent - rekao je župan Ivan Anušić.

Marko Horvacki Zivalov iskazao je zadovoljstvo potpisivanjem ugovora te naglasio kako je zadnjih mjeseci Prvo plinarsko društvo - Distribucija plina d.o.o. najmodernijom tehnologijom osposobilo kompletnu mrežu, inače izgrađenu prije 17 godina, no nikada nije bila u funkciji. - Bio je to zahtjevan posao dovođenja mreže u ispravno stanje, a mrežu smo u tri naselja doveli u odlično stanje i već sada krećemo s puštanjem plina i priključenjima. Do kraja rujna riješit ćemo i mrežu u Aljmašu te i tamo pustiti plin, rekao je Horvacki Zivalov.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić Milardović dodaje da je postupak davanja koncesije počeo još 2002. godine. Sukladno tadašnjem zakonu Općina Erdut je dodijelila koncesiju za obavljanje komunalne djelatnosti opskrbe plinom, koja je uključivala izgradnju i održavanje distribucijske mreže, tvrtki "Emanita" d.o.o. iz Vinkovaca. Zbog neispunjavanje ugovornih obveza, Općina Erdut je 2008. godine raskinula ugovor s tvrtkom Emanita. Iste godine nad tvrtkom je otvoren stečajni postupak, a u stečajnu masu ušla je i izgrađena plinska mreža. Stečajni je postupak zaključen 2010. godine, s tim da nisu namirena potraživanja stanovnika Općine Erdut koja su se nalazila u drugom stečajnom redu.

Tada dolazi do promjena zakonskih odredbi te davanje koncesije prelazi u nadležnost jedinica regionalne samouprave. Osječko-baranjska županije je 2011. godine pokušala pokrenuti taj postupak, no zbog situacije na tržištu to nije uspješno završno.

Uvažavajući nove okolnosti na tržištu, postupak davanja koncesije za distribuciju plina na postojećoj plinovodnoj mreži ponovno je pokrenut 2018. godine. Stručno povjerenstvo izradilo je Studiju opravdanosti koja je pokazala da postoji opravdanost ulaganja i davanja koncesije na 50 godina, i to zbog broja potencijalnih potrošača, velike dužine mreže i razine potrošnje.

- Utvrđena vrijednost koncesije iznosi 41,4 milijuna kuna, a na javni poziv pristigla je samo ponuda Prvog plinarskog društva - distribucija plina d.o.o., koja je ispunjavala sve tražene uvjete. Potom je Skupština Osječko-baranjske županije donijela Odluku o davanju te koncesije Prvom plinarskom društvu - distribucija plina d.o.o., a danas je potpisan i ugovor. Za obavljanje djelatnosti koncesionar se obvezao plaćati naknadu od 1,5 % ostvarenog prihoda iz redovnog poslovanja ostvarenog obavljanjem djelatnosti distribucije plina u prethodnoj godini na području za koje se daje koncesija, što iznosi oko 620.000,00 kuna. Bitno je da nakon 17 godina možemo stanovnicima i poduzetnicima Općine Erdut ponuditi plin kao ekološki i ekonomski prihvatljiv i isplativ energent - ističe Ivana Katavić-Milardović.

U spomen na 28. lipnja 1991. godine, kada je osnovana 106. brigada Hrvatske vojske, danas je u Osijeku obilježen Dan osječkih branitelja, kao i Dan hrvatskih dragovoljaca Osječko-baranjske županije te Dan Gradske četvrti Gornji Grad.  Program je počeo svečanim mimohodom od Crvenoga fiće do Spomen obilježja hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata na Trgu slobode, gdje su predstavnici braniteljskih udruga, Hrvatske vojske i policije te Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka položili vijence i zapalili svijeće. U ime Osječko-baranjske županije počast poginulim hrvatskim braniteljima iskazao je predsjednik Županijske skupštine Dragan Vulin.

Program obilježavanja Dana osječkih branitelja nastavljen je svetom misom za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civile u Kapucinskoj crkvi. Na Trgu slobode održavao se Sajam braniteljskih zadruga.