U Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije danas (27. veljače 2020. godine) održana je 28. sjednica Županijske skupštine na kojoj je razmatrano 14 točaka dnevnog reda. Vijećnici su, između ostalih odluka, prihvatili Izvješće župana o radu u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2019. godine i Program poticanja poduzetništva Osječko-baranjske županije za 2020. godinu.

- Naš rad u drugom polugodištu prošle godine obilježio je nastavak aktivnosti na razvojnim projektima, od priprema dokumentacija i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa do izvođenja konkretnih građevinskih radova kao što su projekti energetske obnove. Između ostalih projekata, izdvojimo I. gimnaziju Osijek za koju imamo izdanu građevinsku dozvolu i počinjemo gradnju čim Grad Osijek ispuni svoj dio ugovornih obveza, odnosno izmjesti cjevovod pitke vode. Pred izdavanjem smo građevinske dozvole za izgradnju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, te odmah potom počinjemo s izgradnjom, a te dvije investicije su vrijedne više od 150 milijuna kuna. Odrađen je veliki dio poslova oko prebacivanja prostora bivšeg OLT-a u vlasništvo Osječko-baranjske županije, pa krećemo s izradom projektne dokumentacije u strateškom projektu revitalizacije brownfield područja OLT Osijek. Nastavljan je projekt besplatnog obroka za sve učenike osnovnih škola, kao i svi drugi projekti koji su započeli u prvoj godini mandata, pa tako i pripreme za novi Klinički bolnički centar Osijek. Započela je provedba projekta Regionalnog distribucijskog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, priprema se gradnja Srednje škole Donji Miholjac, obnova svih domova zdravlja se intenzivno radi - rekao je župan Ivan Anušić.

Naviše rasprave bilo je u početnom dijelu sjednice i pod točkom u kojoj vijećnici postavljaju pitanja i prijedloge županu. Ovoga puta učinili su to dr. sc. Nedeljko Bosanac, Marija Čačić, Saša Lamza, Željko Macanić, Marko Bogatić, dr. sc. Denis Ambruš, Željko Kovačević, Katarina Vuković Mikić, dr. sc. Mirko Pešić i Goran Soldo. Pitanja su se odnosila na uvođenje 5G mreže u Osijeku i potencijalne opasnosti te nove tehnologije na zdravlje stanovnika, zatim o županijskim potporama, pripremi projekta otvorenog proračuna, o broju, troškovima i službenim putovanjima zaposlenika Županije, prometnoj povezanosti, spremnosti općina i gradova na financiranje tretmana komaraca, stanju u kulturi, poboljšanju željezničke infrastrukture i drugo. Župan je odgovorio na sva pitanja, a izdvajamo pitanje Željka Kovačevića.

- Osječko-baranjska županija trenutno provodi 35 projekata energetske obnove u vrijednosti 116 milijuna kuna u cijeloj županiji. U Gradu Osijeku jedan je već završen, a četiri se još provode. Njihova vrijednost je 40 milijuna kuna, a očigledno je da po pitanju tih projekata sve ide po planu i u rokovima obzirom da ih Županija provodi samostalno. No, što se događa s Prvom gimnazijom, već neko vrijeme imamo građevinsku dozvolu, zašto radovi ne krenu? Što se događa s Gospodarskim centrom, u kojoj je on fazi - upitao je Kovačević.

- Na sjednici Gradskog vijeća Grada Osijeka prije nekoliko dana donesena je odluka o alokaciji 15-ak milijuna kuna u ITU sustavu s jedne pozicije na drugu, i to bez suglasnosti upravljačkog tijela. Gradsko vijeće je pogrešno informirano te je potvrdilo prijedlog Grada Osijeka da se ta sredstva maknu iz projekta Gospodarskog centra na druge projekte. Odluku ćemo uputiti Ministarstvu uprave na ocjenu i dokazati da nije valjana, kao i da je štetna. Naime, Osječko-baranjska županija je projekt Gospodarskog centra započela s Gradom Osijekom, te smo spremni za prvu fazu vrijednu 30-ak milijuna kuna, izgradnju hala, čime bi počela izgradnja novog modernog sajamskog prostora. Prenamjenom tih sredstva Grad Osijek je doveo u pitanje projekt čiji je i sam sudionik. Isto tako postoji problem s početkom izgradnje I. Gimnazije jer Grad Osijek nije ispunio svoj dio obveza, pa ne možemo početi gradnju iako imamo osigurana sredstva - istaknuo je župan Ivan Anušić. Naglasio je kako je indikativno zašto se Grad nezainteresirano ponaša u tako vrijednim projektima na području grada Osijeka.

„Ideja godine“ poslovno je natjecanje koje se ove godine održava po osmi put u organizaciji portala srednja.hr. Riječ je o prilično drugačijem srednjoškolskom natjecanju jer ne postoji jasna špranca koja vodi do pobjede, već se traži znanje, inovativnost i dobru prezentaciju projekta. Ono što se želi vidjeti od natjecatelja je primjena neke nove tehnologije koja ih može dovesti do poslovnih uspjeha.

Upravo su krenule rane prijave koje će trajati do 12. ožujka. Ako pošaljete svoj poslovni plan do tada možete dobiti recenziju na svoju prijavu i priliku za popravak. Finalne prijave se primaju do 26. ožujka. Proglašenje 10 finalista bit će 29. ožujka.

Finale će se održati u Zagrebu u prostorima Effectusa - Studij financije i pravo 2. travnja gdje će 10 najboljih timova pred stručnim žirijem prezentirati svoje ideje. Drugi dan finala, 3. travnja sve finaliste vodi se u obilazak partnera ovog projekta Zagrebačkog inovacijskog centra - ZICER i tvrtke IN2.

Više na: http://www.hrvzz.hr/novosti/hrvatska_zajednica_zupanija/ideja_godine_2020_najbolji_putuju_u_bruxelles-44315

Osječko-baranjska županija na području Grada Našica trenutno provodi ulaganja u vrijednosti 44,5 milijuna kuna. Tim povodom danas (25. veljače 2020. godine) u radnom posjetu ovom gradu bio je župan Ivan Anušić sa suradnicima. S gradonačelnikom Josipom Miletićem razgovarao je o aktualnim zajedničkim projektima i pripremama za sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja će se održati u Našicama. Potom je uslijedio obilazak Opće županijske bolnice Našice i Doma zdravlja Našice.

- Osječko-baranjska županija ima 42 jedinice lokalne samouprave i u svima nastojimo razvijati maksimalan broj projekata. Tako se i u Našicama realizira niz projekta, pri čemu su posebno važni projekti koje provodimo kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, a sredstva smo osigurali iz fondova Europske unije i vlastitih izvora. Započeti investicijski ciklus uspjet ćemo završiti u planiranim rokovima - rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Josip Miletić zahvalio je županu na suradnji i brizi za projekte u školstvu, zdravstvu, energetskoj obnovi, kao i za infrastrukturne projekte na području Našica.

- U 2019. godini na području Grada Našica imali smo 43 investicije. U tijeku je veliki investicijski ciklus u razne infrastrukturne projekte u iznosu više od 500 milijuna kuna, što je rekordna vrijednost, a rezultat je dobrih priprema i suradnje s Osječko-baranjskom županijom i županom, premijerom i Vladom RH te ministarstvima - istaknuo je Miletić.

Na narednoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem predložit će potporu projektu obnove željezničke pruge između Našica, Pleternice i Požege, koja je važna ne samo za putnički prijevoz nego i za revitalizaciju brdskih naselja, te projekt izgradnje doma za starije i nemoćne osobe u Našicama. Gradonačelnik je dodao kako su u Našicama u tijeku projekti obnove kulturne baštine u vrijednosti 100 milijuna kuna, obnove prirodne baštine (20 milijuna kuna), vodovodne mreže (200 milijuna kuna), energetske obnove, projekti ruralnog razvoja, obnove društvenih domova i dječjih vrtića…

Ravnatelj Hrvoje Šimić istaknuo je kako je Opća županijska bolnica Našice prošle godine dobila najveći iznos decentraliziranih sredstava čime je omogućena realizacija mnogih projekata, od obnove infrastrukture do nabave nove opreme kojom se znatno podiže kvaliteta rada i usluga koje pruža bolnica. Završen je i višegodišnji projekt centralne stanice za medicinske plinove, nabavljen je najmoderniji ultrazvučni uređaj za odjel ginekologije, kao i druga vrijedna oprema za više bolničkih odjela.

Župan Anušić danas je posjetio i Dom zdravlja Našice u koji je Županija samo kroz projekt „Dostupnija primarna zdravstvena zaštita na području cijele OBŽ“ uložila više od 7,6 milijuna kuna. U tijeku je tako izgradnja 450 četvornih metara prostora za nove ordinacije, radovi se obavljaju i u ambulantama u Koški, Podgoraču i Đurđenovcu, a konstantno se nabavlja nova medicinsko-tehnička i dijagnostičko-terapijska oprema.

Osječko-baranjska županija je na području Grada Našica već završila projekt energetske obnove zgrade Srednje škole Isidora Kršnjavoga, a u tijeku su projekti energetske obnove zgrada Opće bolnice, Osnovne škole kralja Tomislava, Osnovne škole Dore Pejačević, Zdravstvene stanice Budimci, Osnovne škole Ivana Brnjika Slovaka Jelisavac i Područne škole Breznica Našička. Ukupna vrijednost tih sedam projekata je 28,35 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija od 2017. godine provodi projekte energetske obnove zgrada u svom vlasništvu u vrijednosti 178,9 milijuna kuna. Prošle godine završena je realizacija 19 projekata, a u tijeku je 35 novih projekata energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, domova za stare i nemoćne osobe, domova zdravlja i Opće županijske bolnice Našice u vrijednosti 116,83 milijuna kuna (58 % su sredstva EU, 25 % Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, a 17 % Osječko-baranjske županije).

Najviše projekata Osječko-baranjska županija provodi na području Grada Osijeka. Lani je završila obnovu zgrade Graditeljsko-geodetske škole Osijek, a ove godine trebaju završiti radovi na energetskoj obnovi zgrada Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića i Medicinske škole Osijek, Doma za starije i nemoćne osobe Osijek, I. gimnazije Osijek te Elektrotehničke i prometne škole Osijek. Ukupna vrijednost tih projekta je više od 40 milijuna kuna.

Kako bi se uvjerio u tijek radova župan Ivan Anušić sa suradnicima danas (21. veljače 2020. godine) obišao je radove na energetskoj obnovi Medicinske škole Osijek i Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića Osijek, škola koje pohađa ukupno 1.010 učenika.

- Osječko-baranjska županija će napraviti energetsku obnovu zgrada svih škola i drugih ustanova kojima smo osnivač, a kao i u ove dvije škole koje danas obilazimo, postići ćemo velike uštede u energentima. S druge strane većinu sredstava koja su utrošena za ovu namjenu osigurali smo iz fondova Europske unije, dok je manji dio iz proračuna Županije - rekao je župan Ivan Anušić, a pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove EU Nataša Tramišak istaknula je da će radovi na ovoj lokaciji biti gotovi do kraja ožujka ove godine.

Zadovoljstvo tijekom obnove i njenim učincima iskazale su ravnateljica Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića Vlasta Opačak i ravnateljica Medicinske škole Sanja Dravinski.

Projekt energetske obnove zgrade Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića i Medicinske škole Osijek započeo je sredinom 2019. godine. Vrijednost projekta je 4.945.711,08 kuna, od toga sredstva EU iznose 2.993.279,57 kuna, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU 1.360.577,06 kuna te Osječko-baranjske županije 591.854,45 kuna. Projektom su predviđeni radovi na obnovi vanjske ovojnice, zamjena stolarije i strojarski radovi (zamjena termostatskih i balansnih ventila i zamjena pumpe u toplinskoj stanici). Realizacijom projekta ostvarit će se smanjenje emisije CO2 u količini od 72,51 % godišnje, a predviđena ušteda toplinske energije godišnje iznosi 69,13 %. Energetski razred zgrada je bio F, a nakon obnove se očekuje da će preći u B.

Ovogodišnji Pannonian Challenge održat će se od 3. do 7. lipnja na prostoru skate parka na lijevoj obali Drave, na osječkoj Copacabani - najavljeno je na konferenciji za novinare održanoj danas (21. veljače) u prostoru Kulturnog centra (u izgradnji) u Osijeku. Organizatori su najavili novu dimenziju sportskog, glazbenog i popratnog programa.

O programu i značaju 21. Pannonian Challengea, najvećeg festivala ekstremnog sporta u jugoistočnoj Europi, govorili su pomoćnica ministra turizma Snježana Brzica, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Žana Gamoš, direktor Turističke zajednice Grada Osijeka Saša Uranjek, predstavnik tvrtke A1 Hrvatska koja je generalni sponzor događaja  Igor Duić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za sport dr. sc. Krešimir Šamija te voditelj projekta Pannonian Challenge Jurica Barać.

- Sretan sam što zajedno sa svojim timom mogu najaviti 21. Pannonian Challenge. Od 3. do 7. lipnja čeka nas sigurno najuzbudljiviji i najekstremniji Pannonian do sada jer ove godine pomičemo granice još dalje. Dovodimo više od 300 najboljih sportaša svijeta, radimo veliku rekonstrukciju skate parka te uvodimo nove discipline i projekte koji će obilježiti nadolazeće godine Pannoniana. Ove godine imamo čast predsjedati Europskom unijom koja nudi velike prilike za sport i mlade. Na tragu toga s ponosom najavljujem ERASMUS+ projekt koji je Udruga Pannonian dobila u suradnji s partnerima iz Estonije, Ukrajine, Slovenije, Poljske i Irske. Osim toga, Pannonian će dati svoj doprinos i Olimpijskim igrama jer će Igor Vukadinović Poky suditi u kategoriji BMX, Zdenko Liška Lile sudjelovat će u izgradnji parka za Igre, a i naš Marin Ranteš cilja na odlazak u Tokyo. Ovo je mega iskorak i ogroman ponos svih nas koji godinama radimo na razvoju urbanih sportova. Hvala svima na podršci - rekao je Jurica Barać, direktor festivala.

- Pannonian Challenge je primjer vrhunske manifestacije, od sadržaja do organizacije, koja u najboljem mogućem svjetlu predstavlja adrenalinsku stranu Osječko-baranjske županije. S godinama je izašla iz okvira grada, županije pa čak i Hrvatske i danas je sportsko-turistički događaj koji je poznat i priznat u svijetu. Nastavit ćemo pružati snažnu podršku u ime Županije i drago mi je što je Vlada RH prihvatila pokroviteljstvo i time iskazala snažnu potporu promociji i razvoju sporta na istoku Hrvatske - kazao je župan Ivan Anušić.

Prema očekivanjima organizatora 21. Pannonian Challenge okupit će veliki broj natjecatelja i najbolje svjetske vozače BMX-a, rola, skateboarda i romobila. Kako su Freestyle BMX i skateboard uvršteni na popis olimpijskih sportova, Osječani i drugi posjetitelji moći će uživati u atraktivnim nastupima natjecatelja među kojima su sigurno i sudionici Olimpijskih igara 2020. godine u Tokiju. Naravno, uz natjecateljski dio, i ovogodišnja manifestacija ekstremnih sportova u Osijeku obilovat će brojnim zabavnim i drugim popratnim sadržajima. Festivalski glazbeni program seli na novu lokaciju - novi trg u Tvrđi ispred Društveno-kulturnog centra Stara pekara. 

Proteklih 20 godina kroz festival je prošlo više od 350.000 ljudi, natjecalo se više od 2.500 sportaša iz 37 zemalja svijeta. Prošlogodišnje izdanje festivala privuklo je više od 35.000 posjetitelja, a tome u prilog govori i potpuna popunjenost smještajnog kapaciteta u Osijeku i okolici.

Kako bi se ostatak Hrvatske na vrijeme zagrijao za Pannonian Challenge, organizatori su najavili i drugi Challenge Tour koji će od ožujka do svibnja turirati u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu, a po prvi put održat će se i biciklističko adrenalinsko natjecanje MTB Downhill u Orahovici. Sva tri izdanja Challenge Toura prijavljena su kao C1 događaj na kojemu će gostujući BMX vozači skupljati bodove za Olimpijske igre.

Osječko-baranjska županija bila je domaćin Male škole protokola, a ova je edukacija u Osijeku izazvala veliko zanimanje. Polaznika je bilo više nego na dosadašnjim radionicama, a diplomu je dobilo sedamdesetak polaznika. Jednodnevna edukacija Škola protokola osmišljena je za ljude koji se bave poslovima protokola, posebice u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a vodila ju je pročelnica Ureda župana Šibensko-kninske županije Senka Bilać.

- Protokol je sastavni dio bilo kojeg javnog posla, ali prije svega izraz poštovanja prema suradnicima. Upravo je zato Osječko-baranjska županija odlučila podržati ovaj projekt, a ovoliko prijavljenih polaznika dokaz je potrebe edukacije o protokolarnim pravilima - uvodno se polaznicima obratio župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Mnoga pitanja iz diplomatskog protokola nisu uređena međunarodnim ugovorima pa se rješavaju temeljem međunarodnog običajnog prava, općeprihvaćene prakse, domaćim zakonodavstvom te ustaljenim tradicijama i običajima država. Neka pravila, prije nekog zajedničkog događaja, potrebno je međusobno dogovoriti posredstvom protokola.

- Koliko je protokol važan u međunarodnim istupima i protokolarnim prigodama prepoznali su još u diplomaciji Dubrovačke Republike kada su 1676. godine upravo u te svrhe angažirali visokog državnog službenika - istaknula je na samom početku edukacije Senka Bilać, koja se odnosima s javnošću i protokolom u Šibensko-kninskoj županiji bavi gotovo dva desetljeća i dodala kako službenici za protokol i odnose s javnošću zajedno planiraju, usklađuju i razmjenjuju protokolarne programe zbog toga što su ta dva poziva komplementarna i jedan bez drugog ne idu.

Polaznici su kroz praktični dio edukacije saznali kako koristiti pismenu i usmenu korespondenciju, kako se poslovno i protokolarno odjenuti, protokolarni red prvenstva te druge važne korake u komunikaciji.