Kod spomen obilježja „Vrata slobode“, u blizini prigradskog osječkog naselja Nemetin, prigodnim programom danas (14. kolovoza 2025. godine) obilježena je 33. godišnjica najveće razmjena zatočenika srpskih koncentracijskih logora u Domovinskom ratu. Obilježavanje su organizirali članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) kako bi podsjetili na 14. kolovoza 1992. godine kada je u Nemetinu oslobođeno 714 hrvatskih branitelja i civila, većinom branitelja Vukovara, koji su čak i po devet mjeseci bili u srbijanskim koncentracijskim logorima Stajićevo, Begejci i Niš te su tada razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike. Tim povodom danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja i počasti za sve poginule, ubijene i preminule zatočenike srpskih koncentracijskih logora u Domovinskom ratu.

Svečanom obilježavanju dana razmjene, odnosno Dana sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskoga rata, nazočili su preživjeli sudionici tog događaja, članovi obitelji logoraša, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, saborski zastupnik Stipan Šašlin, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja i drugi uzvanici.

- Danas, na Dan sjećanja na sve žrtve srpskih koncentracijskih logora iz Domovinskog rata, posebno na 14. kolovoza 1992. godine, 33 godine od najveće razmjene zatočenika srpskih koncentracijskih logora iz Domovinskog rata upravo ovdje u Nemetinu, dužni smo održati sjećanje živim za sve koji su pretrpjeli strahote koncentracijskih logora koji su i sada među nama, ali i sve koji su, nažalost, tijekom ove 33 godine preminuli. Posebno se moramo sjetiti svih koji su nestali i zatočeni, koji su tragično preminuli tijekom Domovinskog rata. Čak 1.755 osoba još se vode kao nestali te i dalje moramo inzistirati na tome kao humanitarno glavnom pitanju da se svi nestali pronađu i vrate u Hrvatsku. Posebno ističem važnost da Srbija konačno prizna postojanje koncentracijskih logora na svom području, kako bi i svi koji su preživjeli strahote tih logora mogli dobiti pravo na odštetu i kako bi konačno išli putem trajnog pomirenja - poručila je županica Nataša Tramišak.

Damir Buljević, predsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije, naglasio je kako je spomen obilježje u Nemetinu izgrađeno i da bi se bivši logoraši mogli svake godine sastati na jednom mjestu te obilježili i sjetili se dana logora i razmjene. - Nikada nećemo prestati promicati istinu o Domovinskom ratu, a isto tako nikada nećemo prestati tražiti istinu i pravdu za hrvatske logoraše. Sve ovo vrijeme, i 30 godina poslije Domovinskog rata borimo se protiv Srbije raznim tužbama i tražimo ratnu odštetu. Logoraška populacija je iznimno stradala u Domovinskom ratu, u logorima, te se borimo za njihovo zdravlje i socijalna prava. Imamo punu podršku Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade, a iako s druge strane situacija u Srbiji nije obećavajuća, nikada nećemo odustati. Jako su nam bitni i sistematski pregledi, odlasci u Veteranske centre koja je pokrenula Vlada Republike Hrvatske - kazao je Buljević.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Zdravko Komšić podsjetio je kako je 14. kolovoza 1992. godine iz zatočeništva izašlo 714 zatočenika srpskih logora koji su razmijenjeni nakon 9 mjeseci tortura u srpskim logorima. - Ovdje smo razmijenjeni, tog kolovoza Gospa nas je spasila, izvadila iz zatočeništva. Nikad ne mogu zaboraviti doček i hvala Osijeku na dočeku ovdje i na samome trgu. To je bilo nešto što se nikada ne može zaboraviti i svi mi ovaj dan smatramo drugim rođendanom, a taj dan Vlada Republike Hrvatske je proglasila Danom sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora. Bili smo mahom zatočenici srpskih logora, no drago nam je što se našlo sluha da se jedan dan proglasi danom zatočenika, koji su nakon poginulih i nestalih, najveće žrtve Domovinskog rata - rekao je Komšić te dodao je kako su ratni zatočenici srpskih koncentracijskih logora podnijeli 54 tužbe protiv Srbije, no tamo nema sluha za njihovo rješavanje. Uostalom, Srbija ne želi ni priznati postojanje tih logora na njenom području, pa će se u daljnjoj fazi tih postupaka krenuti i prema Međunarodnom sudu pravde.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin istaknuo je kako se prilikom ovakvih događaja miješaju osjećaju tuge zbog svih koji nisu imali sreću u nesreći i vratili se svojim obiteljima te sreće zbog onih koji su se vratili iz logora te pobjede u Domovinskom ratu. Poručio je da se sloboda ne podrazumijeva. - Za slobodu se bori, slobodu se čuva i brani, i to je poruka i svima koji će doći poslije nas, da to znaju i čuju osobe koje mogu svjedočiti osobna iskustva kako je biti bez slobode - kazao je Vulin.

Polaganjem vijenaca uz spomenik ispred zgrade Policijske postaje u Ulici kralja Tomislava u Belom Manastiru danas (13. kolovoza 2025. godine) odana je počast hrvatskim policajcima koji su poginuli na području Baranje tijekom Domovinskog rata. Time je obilježena i 34. godišnjica stvaranja hrvatske policije u Baranji te prisjećanje na prva stradavanja hrvatskih policajaca na tom području. Naime, 13. kolovoza 1991. godine prilikom obavljanje redovitog policijskog posla, kontrole promete, iz zasjede su ubijeni policajci Marijan Kuzman i Zoran Sinanović, a ranjen je Darko Maltar. Potom je ubijen i pripadnik specijalne policije iz Osijeka Vidoja Marić, čija je jedinica napadnuta između Uglješa i Čeminca, dok su ranjeni Mirko Pongrac i Josip Županić. Tijekom Domovinskog rata ubijena su još četiri djelatnika Policijske postaje Beli Manastir - Stipa Matović, Ivan Švetak, Dalibor Huzanić i Kruno Pinjuh.

Obilježavanje se održalo u organizaciji Policijske udruge branitelja Baranje čiji je predsjednik Anto Marinić podsjetio da se ove godine obilježava i 29 godina od uspostave Mirne reintegracije te povratka hrvatske policije u matičnu Policijsku postaju Beli Manastir.

Vijence su položili i upalili svijeće članovi obitelji poginulih, suborci poginulih hrvatskih branitelja, saborski zastupnik Stipan Šašlin u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, predstavnici Policijske uprave osječko-baranjske, Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Belog Manastira i baranjskih općina te braniteljskih i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, a potom je u Crkvi sv. Martina održana sveta misa zadušnica za sve poginule i umrle hrvatske branitelje.

- Položili smo vijence i upalili svijeće u počast stradalim službenicima Policijske postaje Beli Manastir, kao i za sve poginule policijske službenike i hrvatske branitelje tijekom Domovinskog rata. Naime, na današnji datum, 13. kolovoza 1991 godine, Policijska postaja Beli Manastir bila je izložena konstantnim garantiranjima od strane JNA i Novosadskog korpusa, što je uzrokovalo i stradavanja dva policijska službenika, a jedan je ranjen. Hrvatska policija ima velik doprinos u stvaranju i obrani Republike Hrvatske, pa tako i ovdje u Belom Manastiru gdje su bili izloženi učestalim napadima i pritiscima. Svoj odgovoran posao radili su i tijekom uspostave nove hrvatske države, branili hrvatsko stanovništvo, ali i uspjeli uspostaviti normalizaciju na ovom području. Uz hrvatske branitelje i hrvatska policija je zaista dala velik doprinos obrani Republike Hrvatske i njenog suvereniteta - rekla je Nataša Tramišak, županica Osječko-baranjske županije.

Konkatedrala sv. Petra i Pavla je jedna od najvećih i najznačajnijih znamenitosti i simbola grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, nezaobilazni je dio svih hodočasničkih, vjerskih, znanstveno-povijesnih i turističkih programa u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Ovu velebnu neogotičku građevinu, treću po veličini crkvu u Hrvatskoj, nakon zagrebačke i đakovačke katedrale, dok je po visini nadmašuje samo zagrebačka katedrala, dao je sagraditi biskup tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije Josip Juraj Strossmayer. Za njenu izgradnju utrošeno je 3,5 milijuna crvene opeke. Tijekom Domovinskog rata, osobito 1991. godine, Konkatedrala je bila više od 100 puta izravno pogođena projektilima te je od tada u kontinuiranoj vanjskoj i unutrašnjoj obnovi.

Obnovu Konkatedrale redovito pomaže i Osječko-baranjska županija, a danas (13. kolovoza 2025. godine) županica Nataša Tramišak i vlč. Matej Glavica, župnik Župe sv. Petra i Pavla, potpisali su ugovor o dodjeli pomoći Osječko-baranjske županije u vrijednosti od 100.000,00 eura za obnovu ovog jedinstvenog simbola Osijeka, Županije, Đakovačko-osječke nadbiskupije, pa i Hrvatske.

- Veliko mi je zadovoljstvo u ime Osječko-baranjske županije dodijeliti ugovor župniku osječke Konkatedrale sv. Petra i Pavla u vrijednosti 100.000,00 eura, kako bi dodatno pomogli obnovu naše konkatedrale. Ona je jedan od najvažnijih objekata kulturne i sakralne baštine, simbol je i grada Osijeka i cijele Osječko-baranjske županije, gotovo jednako kao i naša stolna katedrala u Đakovu. Proces obnove je potreban kako bi obje sačuvali i obnovili da bi mogle još vjekovima trajati za namjene za koje služe, a to je obavljanje bogoslužja za sve naše vjernike. Možemo biti ponosni i zahvalni Ministarstvu kulture i medija, Vladi Republike Hrvatske i svim institucijama koje su se uključile u obnovu te dale određena sredstva, no vidimo da je potrebno još puno ulaganja kako bi konkatedrala zaista zasjela u svom punom sjaju. Osječko-baranjska županija će biti na raspolaganju i u godinama koje dolaze i pomagat ćemo obnovu i ostalih njenih dijelova kako bi konkatedrala bila primjerena i očuvana za sve generacije koje dolaze - kazala je županica Nataša Tramišak.

Vlč. Matej Glavica izrazio je zadovoljstvo, radost i iznimnu zahvalnost što je potpisan ugovor između Župe sv. Petra i Pavla u Osijeku i Osječko-baranjske županije. - Zahvaljujem županici na tom činu velikodušnosti kojom ćemo ubrzati obnovu osječke konkatedrale. Unazad dvije godine nastojimo još ozbiljnije i zahtjevnije pristupati radovima na obnovi konkatedrale, što je vidljivo svim sugrađanima u Osijeku. Ove godine, zahvaljujući ponajprije Ministarstvu kulture i medija koji su nas poduprli sa 450.000,00 eura, možemo pristupiti malo obuhvatnijem dijelu radova na obnovi. Tada smo zamolili i pomoć Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka, koji su pokazali velikodušnost i pomogli nam upravo u ovome što se trenutno događa na samoj katedrali - kazao je vlč. Glavica.

Naglasio je kako je u tijeku prije svega izrada, nabava i montaža čelične konstrukcije i cijevne skele na zapadnom pročelju iznad svetišta konkatedrale. Naime, montaža vanjske radne skele uz potreban stručni nadzor preduvjet je za veliki zahvat obnove Konkatedrale koja tek treba uslijediti s opsežnim i zahtjevnim radovima na sanaciji krovišta te kontinuiranoj restauraciji kamene plastike na pročeljima.

- Ovi radovi su neophodni i nužni da bi se moglo pristupiti krovištu, koje pokazuje mnoge manjkavosti. Ono je sanirano poslije Domovinskoga rata, ali sada, nakon nešto više od 30 godina, ponovno se na više mjesta događa prokišnjavanje, a samim time i uništenje unutrašnjosti fresaka na stropu. Zato želimo pristupiti krovištu i započeti ga sanirati. Uz to se izvode i restauratorski radovi na dva ulazna portala, na čemu smo osobito zahvalni Hrvatskom restauratorskom zavodu koji nam je izašao u susret i želi nam svake godine biti partner u obnovi konkatedrale sa svojim znanjem i stručnošću, a dijelom i svojim sredstvima - istaknuo je župnik Matej Glavica.

O završetku radova teško je govoriti jer je i inače rekonstrukcija i saniranje tako vrijednih i zahtjevnih objekata dugotrajna i skupa. - Mi projekte svake godine prijavljujemo Ministarstvu kulture i medija i onda molimo pomoć naše Nadbiskupije, Županije i Grada te ovisno o tome koliko dobivamo godišnja sredstava možemo potpisati i toliko ugovora. Još 2019. godine napravljen je Generalni plan obnove konkatedrale, što nam olakšava da svake godine, ovisno o dotacijama, vadimo pojedine dijelove, no pomalo pristupamo i onome što je hitno i prioritetno, među kojima će biti potrebna i zamjena poda - pojasnio je Glavica te dodao da su ove godine ugovoreni radovi u vrijednosti 876.000,00 eura, a ukupno u zadnje dvije godine više od milijun eura.

Prostor Zračne luke Osijek već tri mjeseca je veliko gradilište. Radovi su u punom jeku, odvijaju se planiranom dinamikom, a završetak je predviđen u ožujku 2026. godine. Naime, u tijeku su kompleksni radovi na rekonstrukciji putničkog terminala, što zapravo donosi izgradnju moderne infrastrukture prema potrebama i sigurnosno-prometnim standardima suvremenog zračnog prometovanja. Projekt je vrijedan 14,3 milijuna eura i od izuzetno je važnog značaja za modernizaciju i razvoj Zračne luke Osijek, koja ove godine obilježava 45 godina rada, i to s razrađenim planom njenog razvoja kao centra mobilnosti te turističkog i gospodarskog rasta Osječko-baranjske županije, kao i cijelog područja istočne Hrvatske.

Rekonstrukcija terminala obuhvaća energetsku, ekonomsku, estetsku, sigurnosnu i operativnu nadogradnju postojećeg terminala koja će putnicima pružiti veću udobnost, sigurnost i brži protok. Dosadašnja površina terminala od 2.173 m2 povećava se na 2.730 m2, dodana nadstrešnica bit će dimenzija 50x8 metara, a unutar terminala ubrzat će se sve procese dodavanjem tri check-in pulta i većeg rendgenskog uređaja za prtljagu. Time će se osigurati kvalitetnije pružanje osnovnih usluga za prihvat i otpremu zrakoplova te prijevoz putnika, ali i razvoj dodatnih aktivnosti koje će doprinijeti turističkom i gospodarskom rastu Slavonije i Baranje.

Ovom investicijom ova međunarodna zračna luka u cijelosti će ispuniti sve uvjete schengenskog režima prometovanja, što će doprinijeti daljnjem povećanju broja putnika, ali i ostalih aktivnosti, među kojima je svakako i jačanje cargo prometa. Inače, u razdoblju od 2021. do 2025. godine broj putnika Zračne luke Osijek povećao se gotovo pet puta, odnosno s oko 10.000 na blizu 50.000 prošle godine, ponovno su uspostavljene međunarodne linije poput linija prema Londonu i Münchenu te PSO letovi kojima je Osijek spojen sa Zagrebom, Splitom, Rijekom, Dubrovnikom, Zadrom i Pulom, pa se proširenjem putničkog terminala očekuje samo nastavak i ubrzanje pozitivnih kretanja u radu Zračne luke Osijek.

Unaprjeđivanje rada Zračne luke Osijek svakako je jedan od najvažnijih ciljeva Osječko-baranjske županije koja je, kako ističe županica Nataša Tramišak, i do sada pomagala i poticala rad Zračne luke. U narednom razdoblju Županija će provesti i dodatna ulaganja u putnički i cargo promet kako bi se ojačala uloga Zračne luke Osijek u gospodarskom i prometnom sustavu regije, naravno sve aktivnosti provode se u suradnji s Vladom RH, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te Gradom Osijekom.

- Ključni korak u tom smjeru je realizacija projekta obnove putničkog terminala vrijednog 14,3 milijuna eura, čime će se znatno unaprijediti kvaliteta usluga prihvata i otpreme zrakoplova, kao i prijevoza putnika. Raduje me pozitivan trend rasta broja putnika, što ćemo dalje poticati novim partnerstvima s međunarodnim zrakoplovnim kompanijama, unaprjeđenjem redova letenja te aktivnim uključivanjem domaćih proizvođača i špeditera u korištenje zračnog prijevoza za izvoz. Zračnu luku Osijek želimo pozicionirati kao važno putničko, ali i cargo središte za širu regiju srednje i jugoistočne Europe - ističe županica Nataša Tramišak.

„Dužijanca 2025.“, tradicionalna svetkovina bunjevačkih Hrvata u Republici Srbiji povodom završetka žetve i zahvale Bogu za plodove zemlje, u organizaciji Udruge bunjevačkih Hrvata održana je u nedjelju (10. kolovoza 2025. godine) u Subotici. Manifestacija se ove godine održala po 115. put, pokrenuta je 1911. godine, a više od 30 godina je i važan kulturno-turistički i duhovno-religiozni događaj.

Program središnjeg dijela manifestacije počeo je u jutarnjim satima u Crkvi sv. Roka, koja se smatra kolijevkom „Dužijance“, blagoslovom i ispraćajem ovogodišnjeg predvoditeljskog para, bandaša Tomislava Ivankovića i bandašice Marije Dulić te svečanom povorkom bandaša i bandašica iz okolnih sela te iz Bajmoka, Lemeša i Sombora, uz Kraljice, mlade i djecu u narodnim nošnjama, pratioce bandaškog para do Katedrale sv. Terezije Avilske i potom svetom misom zahvalnicom. Euharistijsko slavlje predvodio je zrenjaninski biskup Mirko Štefković u zajedništvu s biskupom Subotičke biskupije Franjom Fazekasom i svećenicima Biskupije.

Najsvečaniji dio programa bila je tradicionalna povorka sudionika do središnjeg gradskog trga. U programu su sudjelovali članovi kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, brojni mladi i djeca u narodnim nošnjama, svečane zaprege i konjanici, Kraljice, risari i risaruše, tamburaški sastavi, središnji bandaški par, mali bandaš Ivan Vukov i mala bandašica Sara Vojnić Hajduk, biskupi, svećenici i časne sestre i brojni građani, čuvari i štovatelji običaja i kulture Hrvata u Vojvodini. Pred kraj povorke bandaš Tomislav predao je žitni vijenac gazdi improviziranog salaša, dok je bandašica Marija predala kruh pomoćniku gradonačelnika Subotice Srđanu Samardžiću. U večernjim satima održan je program pod nazivom „Bandašicino kolo“, a duhovni dio programa ovogodišnje Dužijance bila je posjeta grobu mons. Blaška Rajića u Kerskom groblju u Subotici.

Među posjetiteljima i gostima bili su zamjenik županice Osječko-baranjske županije Goran Ivanović, državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija Dražena Vrselja, zastupnici Hrvatskog sabora Ivo Zelić, Stipan Šašlin i naravno Jasna Vojnić, saborska zastupnica i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji koja je naglasila da proslava „Dužijance“ svjedoči o raskoši tradicije bunjevačkih Hrvata, ali i o bogatstvu suživota u Subotici.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Kapelici Kraljice mira, danas  (4. kolovoza 2025. godine) je obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

U sjećanje na poginule branitelje vijence je položili su, u ime Osječko-baranjske županije, zamjenici županice Josip Miletić i Goran Ivanović, izaslanstva Grada Osijeka, Hrvatske vojske i policije te Koordinacije udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije.

Zamjenik županice Osječko-baranjske županije Goran Ivanović čestitao je svim hrvatskim braniteljicama i braniteljima njihov dan.

- Želio bih poslati snažnu poruku nas, koji danas sudjelujemo u razvoju Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, da je upravo njihova žrtva motiv u stvaranju nove i ljepše Hrvatske i Osječko-baranjske županije. Treba se prisjetiti svih onih koji su dali život za obranu onoga što imamo danas, a to je neovisna i slobodna Republika Hrvatska. Njima nikada dovoljno reći hvala za ono što su učinili., istaknuo je zamjenik županice Ivanović.

Uime Grada Osijeka, počast poginulima odao je zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin rekavši kako je ovo prilika da se prisjetimo svih onih koji su dali svoje živote u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ali i da se obilježi 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja koja je simbol oslobođenja Hrvatske.

- Oluja nije bila jedina oslobodilačka akcija, ali je bila kruna svih tih akcija te je, simbolički, jedan od temelja moderne, slobodne i suverene hrvatske države. Istaknuo bih kako Olujom Hrvatska nije bila u potpunosti oslobođena jer je nakon toga uslijedila mirna reintegracija istočne Hrvatske. No, da nije bilo Oluje i da nije bilo te veličanstvene pobjede u Domovinskom ratu, preduvjeti za mirnu reintegraciju ne bi bili stvoreni. Tom operacijom su završena borbena djelovanja u ratu te su ostvareni svi preduvjeti za potpunu reintegraciju okupiranih prostora u Hrvatskoj, rekao je zamjenik Vulin.