Dugoočekivana manifestacija Večer vina i umjetnosti održana je sinoć u osječkom Perivoju kralja Tomislava. Riječ je o manifestaciji koja se organizira od 2013. godine tri puta godišnje, no zbog pandemije korona virusa ovogodišnje proljetno izdanje je izostalo. Da Osječani i njihovi gosti prepoznaju vrijednost Večeri vina i umjetnosti govori veliki broj posjetitelja. Gradski park, u kojem je sinoć (10. srpnja) prvi put održana manifestacija, pokazao se kao izvrsno mjesto za susret vina, umjetnosti i dobre atmosfere.

- Unatoč pandemiji, uspijevamo iznaći način da održimo naše već etablirane manifestacije koje su uvijek dobro posjećene. Osječko-baranjska županije ima vrlo kvalitetnu vinsku kartu u svoja četiri vinogorja, a ovo je izvrstan način da osim vina, posjetitelji upoznaju i naše vinare i čuju njihove vinske priče - rekao je župan Anušić.
- Ova manifestacija je izvrstan turistički proizvod koji može stati uz bok brojnih velikih manifestacija u Hrvatskoj pa i šire- Izvrstan je to spoj vina i umjetnosti gdje se uz brojne vinare predstavlja i naš Muzej likovne umjetnosti s radionicom vinotisak – rekla je Tatjana Roth, pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport.
Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić pozdravio je ideju nove lokacije, naglašavajući kako mu je drago da su osječki parkovi na ovaj način oživjeli.
- Želim izraziti dobrodošlicu svim Osječanima i njihovim gostima, uistinu smo svi jedva dočekali ovu izvrsnu manifestaciju na novoj lokaciji s obzirom na to da nam je u tijeku obnova Tvrđe – rekao je Radić.
Projekt prekogranične suradnje koji Turistička zajednica i HAPIH imaju s partnerima iz Mađarske nastoji povezati našu županiju i Villany kroz stvaranje zajedničke geografske regije s obzirom na karakteristike koje ih vežu.
- Vino i je umjetnost, a ova je manifestacija izvrstan promotor naših vina koja su vrlo kvalitetna. Ono što je važno svim proizvođačima vina je promocija jer je to dobar način za pozicioniranje na tržištu, a to im već godinama pruža Večer vina i umjetnosti – rekla je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.
Organizator manifestacije i Turistička zajednica Osječko-baranjske županije, a ovogodišnju Večer su obogatili i partneri iz Villanyja, udruga ReArt, umjetnik Nikola Faller, Muzej likovne umjetnosti, program In da Sofa te brojni drugi.
- Pozitiva koju nosi Večer vina i umjetnosti se seli s jedne lokacije na drugu i dok su radovi u Tvrđi, morat ćemo mijenjati lokacije. Park ima svoje prednosti, sam po sebi je izvrsna scenografija prirodne baštine, kao što je Kazamat bio kulisa kulturne baštine – istaknula je Ivana Jurić, direktorica TZ OBŽ.
Sudeći po brojnim posjetiteljima, prva ovogodišnja Večer vina i umjetnosti u osječkom parku ispunila je sva očekivanja. Bude li epidemiološka situacija dozvoljavala, na jesen nas očekuje drugo izdanje, na jednoj od prekrasnih osječkih lokacija.

Gradilište Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Eko industrijskoj zoni Nemetin u Osijeku danas (9. srpnja 2021. godine) sa suradnicima su obišli župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak i zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin. Izvođač radova je uveden u posao 10. ožujka ove godine, a prema do sada obavljenim radovima cijela investicija bi mogla završiti i prije ugovorenog roka od 18 mjeseci, odnosno kolovoza 2022. godine, pa postoje realni izgledi da slavonski i baranjski proizvođači jabuka i drugog voća i povrća već u jesen iduće godine svoje proizvode skladište u novom RDC-u.

- Projekti kao Regionalni distribucijski centar za voće i povrće trebali su već davno biti na području naše županije i cijele Slavonije i Baranje, no pripremili smo ga u prošle tri godine, a u tijeku je gradnja koja će vrlo brzo biti gotova. Vrijednost radova je 101 milijun kuna, a projekt realiziramo zajedno s Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Bitno je da će RDC-e biti zadužen i za nabavu i distribuciju namirnica za prehranu učenika osnovnih škola na području cijele županije, koju već pune četiri godine financira Županija u cijelosti ili zajedno s općinama i gradovima. Jedina smo županija u Hrvatskoj koja ima besplatnu školsku prehranu, s tim da je cilj da sva prehrana bude s lokalnih OPG-ova i ekološki ispravna, a to ćemo učiniti upravo s ovim RDC-om. Uz osnovne škole planiramo namirnice distribuirati i za đačke domove, domove za starije i nemoćne, Klinički bolnički centar Osijek i sve druge ustanove koje se nalaze na području županije, a imaju potrebe za ovakvom uslugom. Projekt je velik i vrlo bitan, a treba ojačati sve male poljoprivrednike, proizvođače voća i povrća s područja OBŽ, što mu je cilj i sigurno će tako biti. Već postoji veliki interes za RDC-e svih koji se ovdje vide u budućnosti, a kada ga dovršimo imat ćemo kvalitetan projekt koji će donijeti velike i višestruke benefite za sve žitelje naše županije - rekao je župan Ivan Anušić.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako, osim potrebe demografske obnove sela, jedan od najvećih izazova u hrvatskoj poljoprivredi svakako je ekonomsko udruživanje i osnaživanje malih proizvođača. - Da bi taj projekt uspio jedna od najvažnijih aktivnosti je izgradnja logističko-distribucijske infrastrukture. Zato je ovaj projekt vrijedan, a itekako je utjecao na ekonomsku aktivnost Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede kao budućeg provoditelja u okviru Nacionalnog programa za otpornost i oporavak. Ta reformska aktivnost odnosi se na izgradnju infrastrukture koja će obuhvatiti sve potrebne faze da bi se povećala dodana vrijednost u sektoru voća i povrća, dakle skladištenje, prerada, dorada, pakiranje, laboratorijske analize, trženje, marketing, sortiranje. Međutim, da bi bila uistinu reformska, ona se ne ograničava na investicije, koje su neophodne, ali treba voditi računa i o drugim aktivnostima u kojima nerijetko zaostajemo i više nego u investicijama, a to je stvarno udruživanje na tržišnim principima, korištenje takve infrastrukture od udruženih proizvođača, koji će uz našu potporu osigurati prepoznatljivost svog proizvoda i koji će veći dio svoje proizvodnje na taj način koncentrirano tržiti. Ta reformska aktivnost je veliki izazov, a u okviru Nacionalnog programa za otpornost i oporavak predviđena je u vrijednosti od 616 milijuna kuna, od čega se 610 milijuna kuna odnosi na potpore investicijskim djelatnostima, a 6 milijuna kuna na potpore za udruživanje i edukaciju malih proizvođača u sektoru voća i povrća. Računamo na partnerstvo županija, a ključ za uspjeh će biti spremnost naših proizvođača za udruživanje - kazala je ministrica Vučković.

- RDC-e je jedan od pilot projekata i inicijativa ovakve vrste na području Hrvatske. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i u prethodnim godinama sufinanciralo je izradu projektno-tehničke i studijske dokumentacije kako bi projekt bio spreman za realizaciju. Sredstva su osigurana iz fondova EU u okviru Projekta Slavonije, Baranje i Srijema, a ovo je jedan od strateških projekata Vlade RH, Osječko-baranjske županije, ali i svih pet slavonskih županija. Hvale je vrijedna inicijativa župana Anušića da se upravo na ovakav način razmišlja kako pomoći malim poljoprivrednim proizvođačima, okrupniti ih i njihove proizvode kasnije plasirati na tržište, a zaokruženu priču imaju u plasmanu njihovih proizvoda i projektu opskrbe osnovnih i srednjih škola kvalitetnom hranom - istaknula je ministrica Nataša Tramišak.

Regionalni distribucijski centar za voće i povrće sastoji od tri zasebna dijela koji se naslanjaju bočno jedan na drugi i čine jednu cjelinu, odnosno to su hladnjača s komorama, sortirnice, pakirnice i prerada te upravna zgrada. Ukupni rashladni kapacitet hladnjače je 2.910 tona raspoređeno u ukupno 23 rashlade komore i podijeljen u dva dijela, na dio koji se odnosi na ekološku proizvodnju i dio koji se odnosi na konvencionalnu proizvodnju. Za ekološke proizvode osigurano je ukupno 690 tona rashladnog kapaciteta. Za konvencionalnu proizvodnju osiguran je rashladni kapacitet od 2.200 tona ukupnog kapaciteta 329 tona.

Kako ističe pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling, u objektu su smještene linije za sortiranje i pariranje voća i povrća i fizički odvojene linije za ekološke proizvode od linija za konvencionalnu proizvodnju, kao i linije za proizvodnju soka.

Ukupni skladišni kapacitet hladnjače s kontroliranom atmosferom (ULO i dinamička) i normalnom atmosferom iznosi 3.239 tona voća i povrća, a ukupna površina cijelog objekta je 8.182,15 m2. Ukupan broj potrebnih radnika je 54, i to 25 stalno zaposlenih i 29 sezonskih radnika.

Danas (9. srpnja 2021. godine) u prostorima Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održana je Konferencija „Pametna sela - novi EU koncept razvoja ruralne zajednice“ koju su zajednički organizirali Osječko-baranjska županija i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol. Počela je pozdravnim riječima dekana Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof. dr. sc. Krunoslava Zmaića, župana Osječko-baranjske županije Ivana Anušića, ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Nataše Tramišak, ministrice poljoprivrede mr.sc. Marije Vučković, a sudionike je video porukom pozdravila i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

- Broj stanovnika ruralnih područja Hrvatske se smanjuje, uostalom kao i u ostalim ruralnim dijelovima Europe, pa je depopulacija već artikuliran problem, ali ne nalazimo način kako ga riješiti. I dalje je prisutan odlazak ljudi u velike gradove, što se i nadalje predviđa, a smatram da je to pogrešno i te procese treba promijeniti. Naime, sela mogu bez gradova, ali gradovi ne mogu bez sela koja proizvode, stvaraju, no u ovom trenutno ne postoji takva svijest. Mislim da moramo sačuvati naša ruralna područja, poticati ih na sve moguće načine, pa i kroz fondove EU i projekte poput Pametnih sela - rekao je župan Ivan Anušić.

O EU konceptu Pametna sela uvodno je govorio i zastupnik u EU parlamentu Franc Bogovič, a zastupnik u EU Parlamentu doc.dr.sc. Tomislav Sokol o konceptu Pametnih sela kao sredstvu razvoja ruralnih područja. Istaknuo je da obilježje današnjih ruralnih područja nije samo poljoprivreda nego ona imaju daleko šire i sveobuhvatnije značenje. Smatra da je između ostalog potrebno jasno prezentirati koncepte poput Pametnih sela, odnosno pojasniti mogućnosti koje se nude kroz projekte EU te svakako povećavati standard ruralnih područja. O dobroj praksi ruralnog razvoja Osječko-baranjske županije govorio je Slavko Marjančević, pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj OBŽ. Potom su uslijedile panel rasprave da bi na kraju bili doneseni zaključci cijele Konferencije.

Kako je rečeno na Konferenciji, problem zaostajanja ruralnih područja u odnosu na urbane sredine i depopulacija tih područja nije samo problem Hrvatske ili zemalja istočne Europe već je prisutan i u najrazvijenijim zemljama Europske unije, pa je rješavanje ovog problema od strateškog interesa za cijelu Europu. Upravo iz tog razloga Europski parlament u 2019. godini donio je odluku o prihvaćanju projekta Pametna sela kao novog koncepta uravnoteženog razvoja ruralnih područja. Osječko-baranjska županija prepoznala je važnost novog koncepta razvoja ruralnih područja  „Pametna sela“ te je u svrhu poticanja, educiranja, podizanja svijesti i aktiviranja svih lokalnih čimbenika poduzela niz aktivnosti, između ostalog raspisan je i javni natječaj za dodjelu nagrada za izradu projektnih ideja.

Pilot projekt „Smanji otpad od hrane - kuhaj za svoje goste“, kojeg provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom turizma i sporta te Geotehničkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za inženjerstvo okoliša, predstavljen je danas (9. srpnja 2021. godine) u Hotelu Osijek. Projekt je usmjeren na smanjenje količina nastalog otpada od hrane, pravilno odvojeno sakupljanje i zbrinjavanje nastaloga otpada, a sve u cilju konačnog pomaka u rješavanju ovog globalnog problema. Namijenjen je ugostiteljskim objektima/ hotelima, a trenutno obuhvaća dva hotela, u Osijeku i Puli.

- Proveli smo istraživanje koje kaže kako su hoteli koji su diljem svijeta proveli program smanjili otpad od hrane za 30 posto, što znači da su smanjili i svoje troškove zbrinjavanja istog. Naime, ulazimo u kuhinje, mjerimo količine otpada i tražimo najbolje rješenje kako bi se određene namirnice sačuvale, odnosno što manje bacale. S druge strane pokušavamo utjecati i na goste u smislu nenametljivog apeliranja preko izrađenih letaka čime želimo reći da i oni mogu utjecati svojom sviješću i ponašanjem. Najbolji primjer su često pretrpani tanjuri na doručku i potom velike količine koje se nažalost poslije bacaju - rekla je Maja Feketić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prilikom predstavljanja projekta.

Potporu ovom projektu dao je i župan Ivan Anušić, koji je nazočio predstavljanju projekta.

- Veliki dio svijeta još uvijek ima problem s hranom te smatram da moramo pametnije gospodariti hranom kao resursom i svime što imamo, posebno u Slavoniji i Baranji. Moramo biti racionalniji i optimalno iskoristiti svoje potencijale. Osječko-baranjska županija, kao i cijela Slavonija i Baranja, predodređena je za proizvodnju hrane, kao takva je do sada egzistirala, a to je i budućnost ovog područja - rekao je župan Ivan Anušić.

Direktorica Hotela Osijek Sandra Đurđević naglasila je važnost podizanja svijesti na razini cijele struke, od gosta do hotelijera. - Namirnicu koju gost ne konzumira plaćamo tri puta. I to kroz trošak, zbrinjavanje otpada i nažalost kao ekološki učinak koji ima kada u konačnici završi na otpadu. Sretni smo što smo se uključili u projekt, kao i kroz iskustva drugih kolega i struke, a na nama je sada da pronađemo određeni balans između prenošenja poruke gostima o važnosti smanjena stvaranja otpada i ne narušavanja doživljaja boravka u hotelu - kazala je.

Prema procjenama u ukupnim količinama biootpada više od 70 posto čini otpad od hrane. Republika Hrvatska je Planom gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. propisala dinamiku odvojenog sakupljanja komunalnog biootpada na godišnjoj razini, prema kojoj je na nacionalnoj razini do 2022. godine potrebno odvojeno sakupiti 40 posto mase proizvedenog biootpada.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije poziva sve zainteresirane stanovnike Osječko-baranjske županije na cijepljenje protiv bolesti COVID-19 bez prethodnog naručivanja. Cijepljenje se provodi cjepivom Moderna i Janssen. Na cijepljenje mogu doći osobe koje se cijepe prvi puta, a ne osobe koje trebaju primiti II. dozu.  Na cijepljenje je potrebno ponijeti zdravstvenu iskaznicu.

Cijepljenje će biti organizirano 10. i 11. srpnja 2021. godine u terminima 08:00-13:00 sati i 14:00-19:00 sati na punktu Sportska dvorana Zrinjevac u Osijeku na adresi Adama Reisnera 46A, te u Đakovu 10. srpnja 2021. godine u terminima 08:00-13:00 sati i 14:00-19:00 sati na punktu Sportske dvorane Đakovo na adresi Matije Gupca 13.

Župan Ivan Anušić i direktor Zračne luke Osijek Ivan Kos danas (8. srpnja 2021. godine) potpisali su Ugovor o dodjeli financijskih sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije Zračnoj luci Osijek za sufinanciranje poslovanja u zračnom prometu.

- Osječko-baranjska županija je u zadnjih nekoliko godina povećala financijske potpore prema Zračnoj luci Osijek, koja je jedna od najpotentnijih prometnih infrastruktura na području naše županije te je potrebno i financijski podupirati njen rad. Smatram da Županija kao suvlasnik (20 posto) ima i zakonsku obvezu podupirati rad Zračne luke, kako bi u što kraćem vremenskom razdoblju mogla funkcionirati svojim punim ili djelomičnim kapacitetom, a Zračna luka Osijek mora početi donositi prihode ovom području, za što ima potencijale. Na žalost, pandemija koronavirusa izazvala je probleme kod svih zračnih luka u svijetu, veliki broj njih i zatvorila, a gotovo sav putnički promet je bio zaustavljen, međutim vjerujem da će se uskoro normalizirati situacija i u zračnom prometu. Današnjim ugovorom Zračna luka Osijek ostvarila je potporu od milijun kuna od Osječko-baranjske županije, a ta sredstva bit će usmjerena na generiranje razvoja ne samo naše Županije već cijelog istoka Hrvatske - rekao je župan Ivan Anušić te dodao kako je Županija od 2017. godine odobrila ukupno 3,5 milijuna kuna izravnih potpora prema Zračnoj luci Osijek.

Direktor Zračne luke Osijek Ivan Kos zahvalio je županu na podršci i povjerenju. - Zračna luka Osijek je projekt koji se tiče svih i uspjeh je direktno ili indirektno u interesu svakog stanovnika Osijeka, županije i cijele Slavonije i Baranje. Velik je potencijal tu, no još više posla za baš svaki iskorak. Kratko vrijeme sam tu, radimo na kratkoročnim planovima, optimiziramo procese i radnu zajednicu, odnose s državom, imovinsko-pravna pitanja čije rješenje je nužno za bilo kakve investicije i razvoj bilo investitora ili sredstava EU - kazao je.

Naglasio je kako je po dolasku na čelnu funkciju u Zračnoj luci Osijek napravljena analiza postojećeg stanja, koje se veže i na pandemiju i COVID. Između ostalog, željelo se utvrditi u kakvom je položaju Zračna luka te na koji način može što prije aktivirati međunarodne letove. Naime, sada funkcioniraju samo domaći letovi, i to po PSO programu RH, pa je Osijek trenutno povezan s Dubrovnikom, Splitom, Pulom i Rijekom.  Također, razmatrana je i gotovost projektne dokumentacije uređenja zgrade putničkog terminala koja bi trebao ići u realizaciju početkom iduće godine. Naime, za prvu fazu rekonstrukcije i obnove i modernizacije zgrade putničkog terminala već je osigurano 30 milijuna kuna.

- COVID situaciju ne vidimo samo kao problem već ćemo je pokušati iskoristiti kao našu prednost te se uslijed promjena prometnih tokova pozicionirati na karti Europe i svijeta s međunarodnim letovima. U zračnom prometu linije se dogovaraju za iduću sezonu i teško je preko noći nešto napraviti, a mi godinu i pol dana nismo imali međunarodne letove. Sada želimo da linije koje uspostavimo budu stalne i kvalitetne, da se ne moraju gasiti. Na tom putu nam je potpora županije od iznimne važnosti. Osječka zračna luka treba podršku, vjerujem da je ima i od ministarstava, a mi svoj dio pripreme moramo odraditi - istaknuo je Kos.