Gradilište Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, jedne od najvećih i najznačajnijih investicija u Osječko-baranjskoj županiji, danas (22. veljače 2022. godine) obišli su župan Ivan Anušić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić sa suradnicima. Radovi na ovom objektu u Industrijskoj zoni Nemetin su u punom jeku, a zahvaljujući dobroj organizaciji svi problemi se uspješno rješavaju te je izvjesno da će radovi biti završeni na vrijeme, pa i prije ugovorenog roka.

- Regionalni distribucijski centar za voće i povrće nalazi se u visokoj fazi izgrađenosti, postupno se privodi kraju i nadam se da će krajem godine početi i njegov rad. Podsjećam da je ovo prvi objekt ovakve vrste u Hrvatskoj te će po ovom uzoru i sve ostale županije imati po jedan regionalni distribucijski centar za voće i povrće. Projekt ima veliku važnost za male proizvođače, voćare, povrtlare i sve koji žele živjeti od poljoprivrede, a do sada nisu mogli biti konkurentni ili su imali problem s plasmanom, u čemu će im pomoći upravo RDC-e. Takvih centara je trebalo biti na desetine samo u Slavoniji, ali eto počeli smo s prvim, a nadam se njegovoj brzoj izgradnji, na čemu zahvaljujem izvođačima koji rade i brže od očekivanog i izuzetno kvalitetno. Vjerujem da ćemo se vrlo brzo naći ovdje na otvorenju RDC-a i početku jedne nove priče o poljoprivredi u Osječko-baranjskoj županiji - rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Ivan Radić istaknuo je zadovoljstvo dinamikom izgradnje te kako se na ovom, kao i drugim projektima vidi dobra suradnje Grada i Županije. - Ovo je strateški projekt Osječko-baranjske županije gdje je Grad Osijek partner. Drago mi je da će RDC-e biti nadogradnja primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji koja će naše poljoprivrednike učiniti konkurentnijima, ali i stvoriti dodanu vrijednost što se tiče proizvoda i novih radnih mjesta - rekao je Radić.

Saborski zastupnik Goran Ivanović podsjetio je kako su regionalni distribucijski centri jedna od odrednica u Strategiji razvoja poljoprivrede RH do 2030. godine. Čestitao je županu na projektu te poželio da uskoro bude još takvih centara.

Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Silva Wendling istaknula je da se mali proizvođači ne mogu uspješno povezivati ukoliko nisu osigurani smještajni kapaciteti za njihove proizvode, što će im omogućiti RDC-e, a proizvođači će ujedno shvatiti kolika je važnost njihova povezivanja i stvaranja proizvođačkih organizacija kojima postaju važan segment na tržištu (i) za pregovore o cijenama i uvjetima plasmana proizvoda. Naglasila je i važnost ekološke proizvodnje za koju je u RDC-u osiguran smještajni kapacitet od 690 tona.

- Kao jedan od primjera rada RDC-a možemo navesti kako sada mali proizvođači jabuka mogu plasirati svoje proizvode na tržnicu, no to su premale količine. Da bi bili konkurentni oni moraju povećati svoju proizvodnju, a mi ćemo stvoriti uvjete da njihovi proizvodi imaju tržište. OBŽ ima projekt Školski obrok za sve koji je pokrenuo župan Ivan Anušić, a kroz taj projekt i RDC-e objedinit ćemo svu proizvodnju koje je potrebna našim školama. Stvorit ćemo uvjete da proizvodi s naših polja završe u našim školama, a naša djeca jedu zdravstveno ispravne proizvode koji su proizvedeni na području OBŽ. Osim toga, proizvođačima stvaramo sigurne uvjete za plasman u škole, ustanove i domove za starije i nemoćne osobe kojima je Županija osnivač - kazala je Silva Wendling.

Alen Mamić, direktor RDC-a, pojasnio je kako ukupna površina cijelog objekta iznosi 8.182,15 m2. Objekt se sastoji od tri zasebna dijela koji se naslanjaju bočno jedan na drugi i čine jednu cjelinu, odnosno to su hladnjača s komorama, sortirnice, pakirnice i prerade te upravna zgrada.  Ukupni rashladni kapacitet hladnjače je 2.910 tona raspoređeno u ukupno 23 rashlade komore, a podijeljen je u dva dijela, na dio koji se odnosi na ekološku proizvodnju i dio koji se odnosi na konvencionalnu proizvodnju. Za ekološke proizvode osigurano je ukupno 690 tona rashladnog kapaciteta, a za konvencionalnu proizvodnju osiguran je rashladni kapacitet od 2.220 tona ukupnog kapaciteta 3.228 tona.

- Usporedno s izgradnjom objekta radi se na kadrovskom ekipiranju kako bi bili spremni za jesen i počekat rada RDC-a - poručio je Mamić.

Predsjednik Uprave Projektgradnja plus Ivica Crnković naglasio je da je riječ o kompleksnoj izgradnji. - Unatoč problemima u nabavi i dobavi, jer većina elemenata dolazi iz inozemstva, svi radovi obavljaju se na vrijeme i rok izgradnje nije upitan, dapače uvjeren sam da ćemo na tehnički pregled izaći i dva mjeseca ranije nego je planirano, poručio je Crnković.

Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije poziva građane, pravne osobe i druge organizacijske oblike te njihova tijela na podnošenje prijedloga za dodjelu "ZELENE POVELJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE". Prijedlozi se podnose Odboru za priznanja OBŽ najkasnije do 18. ožujka 2022. godine.

Temeljem članka 5. stavak 1. Pravilnika o dodjeli priznanja Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 7/95. i 2/97.), Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije

P O Z I V A

građane, pravne osobe i druge organizacijske oblike te njihova tijela

na podnošenje prijedloga za dodjelu

"ZELENE POVELJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE"

      "Zelena povelja Osječko-baranjske županije" javno je priznanje za doprinos očuvanju okoliša te osiguravanju i poboljšavanju kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja na području Osječko-baranjske županije.

     "Zelena povelja" dodjeljuje se za izuzetnu djelatnost i rezultate kojima se osigurava cjelovito očuvanje vrijednosti prirodnih izvora, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološkog sklada i stabilnosti, očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapređenje stanja okoliša kao osnovnog uvjeta zdravog i održivog razvoja, a osobito za:

-    značajnu stručnu i znanstveno-istraživačku djelatnost u svim područjima znanosti i njene primjene usmjerenu istraživanju prostora Županije i stvaranju stručnih i znanstvenih osnova njegovog razvitka kojima se osigurava postizanje ciljeva očuvanja i unapređenja zaštite okoliša,

-    uspješnu primjenu znanosti i suvremenih dostignuća u praksi, izradu naročito uspjelih projekata, postupaka, inovacija i racionalizacija i drugih izuzetnih ostvarenja koja pridonose očuvanju i unapređivanju okoliša,

-    uvođenje suvremenih metoda u tehnološki postupak, unapređivanje stručnih i razvojnih službi, izbor i primjenu proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš i drugu djelatnost čiji je cilj i posljedica očuvanje i unapređivanje okoliša,

-    poticanje korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije i racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš,

-    izuzetnu djelatnost u stručnom i pedagoškom radu na odgoju i obrazovanju djece i mladeži u oblikovanju i razvijanju svijesti o potrebi zaštite okoliša i promicanju potrebe zaštite okoliša,

-    značajnu djelatnost u razvijanju ekološke svijesti promicanjem potrebe zaštite okoliša među građanima,

-    izuzetna pregnuća i ostvarene rezultate u saniranju oštećenih dijelova okoliša i daljnjem sprječavanju onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,

-    značajne rezultate u zaštiti i uređenju izuzetno vrijednih dijelova okoliša,

-    ostvarene rezultate u korištenju i upravljanju pojedinim dijelovima okoliša, a posebice zaštićenim objektima prirode,

-    druge izuzetne rezultate u racionalnom korištenju i zaštiti prostora kao osobito vrijednog i ograničenog dobra, a posebice povijesnih i prirodnih dobara i zaštiti i unapređenju stanja okoliša.

     "Zelena povelja" može se dodijeliti pojedincima, jedinicama lokalne samouprave, ustanovama, stručnim i drugim udrugama i drugim pravnim osobama i njihovim tijelima te drugim organizacijskim oblicima koji žive odnosno djeluju na području Županije.

     Prijedlozi podneseni na obrascima (koji se mogu podići u Tajništvu Osječko-baranjske županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 2 ili na web stranicama www.obz.hr) s odgovarajućim obrazloženjem i dokumentacijom, prema kriterijima utvrđenim Odlukom o priznanjima Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 6/95., 2/97., 5/05. i 7/08.), podnose se Odboru za priznanja na adresu: Osječko-baranjska županija, Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 2, najkasnije do 18. ožujka 2022. godine.

U organizaciji časopisa Komunal danas (18. veljače 2022. godine) u zagrebačkome hotelu Westin održana je konferencija pod nazivom „Lokalne demografske i razvojne mjere“. Ključne teme skupa bile su lokalne mjere za poboljšanje kvalitete života i ostanak mladih, negativni demografski trendovi, nedostatak radne snage i utjecaj na gospodarstvo, poticanje useljavanja i rasta nataliteta, demografska revitalizacija ruralnih, potpomognutih i brdsko-planinskih područja, stvaranje jednakih prilika u cijeloj Hrvatskoj i potencijal hrvatskog iseljeništva.

Nakon uvodne prezentacije o međuovisnosti strateškog razvoja i demografije koju je iznio demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc, uslijedili su tematski govori i rasprave u kojima su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu Sunčana Glavak i Karlo Ressler, državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade Željka Josić, saborski zastupnici te predstavnici više županija, gradova i općina iz cijele Hrvatske. Na konferenciji je sudjelovao i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Kako je uvodno rečeno, Hrvatska u posljednjem desetljeću zabilježila katastrofalan pad broja stanovnika. Posebno je šokantna činjenica da nema županije koja je zabilježila rast te da je svega osam gradova u cijeloj Hrvatskoj imalo pozitivan prirodni prirast. Isto tako, samo tri grada u Hrvatskoj imaju više od 100.000 stanovnika - Zagreb, Split i Rijeka, dok je Osijek pao na 96.848 stanovnika. Depopulacija nije štedjela nikoga, pa sve županije bilježe pad broja stanovnika. Najmanji pad je u Gradu Zagrebu (-2,54%), dok najveći pad bilježe Vukovarsko-srijemska (-19,54%), Sisačko-moslavačka (-18,49%) i Brodsko-posavska županija (-17,53%). Popis je pokazao i kako u čak 191 naselju diljem Hrvatske više ne živi nitko, dok svega osam gradova bilježi rast broja stanovnika.

Konferencija je stoga zamišljena kao platforma za raspravu o dobrim i lošim demografskim mjerama u domeni lokalne i regionalne vlasti, uspješnim primjerima JLS, kao i mogućnostima revitalizacije najteže pogođenih područja u RH. Tražili su se odgovori na pitanja što mogu i što čine jedinice lokalne i regionalne samouprave u zaustavljanju negativnih trendova, odnosno depopulacije.

- Probleme iseljavanja i demografije ne može riješiti niti jedan grad ili županija posebno. Zavaravaju se svi koji misle da će ili može riješiti županija ili grad jer za to nemaju ni poluge ni financijsku moć, a promjene u demografskim trendovima koje su nastale 90-ih godina negativne su do danas. Promjena se može dogoditi isključivo uz nacionalni politički konsenzus o tomu kako se boriti protiv ovakve demografske pošasti. Drugo, do sada su bez ljudi najviše ostale županije koje su granične s BIH, Srbijom ili Mađarskom, a najmanje Grad Zagreb i velika središta. To pokazuje trend koji nije dobar i potrebno je donošenje zakona u vezi ruralnih i pograničnih područja, gdje je smanjenje broja stanovnika i pitanje nacionalne sigurnosti. Treće je promjena klime u državi. Ljudi moraju vidjeti budućnost i razlog ostanka u Hrvatskoj, moraju vidjeti zašto i na koji način svoju obitelj ovdje podizati i graditi budućnost. To su tri stvari koje moramo pod hitno mijenjati, one su na neki način vrlo jednostavne, to nije izmišljanje „tople vode“, neke države su to već napravile - uvodno je kazao župan Ivan Anušić te istaknuo neke od aktivnosti i mjera koje poduzima u županiji na čijem je čelu.

- Osječko-baranjska županija je jedina u Hrvatskoj koja u potpunosti plaća školski obrok za sve učenike osnovnih škola, to je oko 20.000 učenika, a trošak iznosi 18-19 milijuna kuna. Jedini imamo subvencionirane kredite za mlade obitelji koje kupuju prvu nekretninu, pa dobivaju u potpunosti kredit bez kamate. Isto imamo za poduzetnike, obrtnike i druge koji žele samostalno početi svoj business i također mogu dobiti kredite za koje Županija i JLS subvencioniraju kamate te su krediti za njih praktično bez kamate - kazao je.

Župan Anušić je istaknuo kako su društvena klima, zakoni i nacionalni konsenzus ključni za oporavak demografske slike Hrvatske. Naglasio je da hrvatsko iseljeništvo, poglavito druge i treće generacije koji bi se željeli vratiti i živjeti u Hrvatskoj, predstavlja veliki potencijal koji se može iskoristiti u promjeni demografskih tokova. Na kraju izlaganja iznio je podatke koji donose optimizam:

- Oko 30 % od onih koji su iz Osječko-baranjske županije otišli u Irsku već se vratilo nazad i vraćaju se kontinuirano. Naše gospodarstvo se probudilo, povećali smo broj radnih mjesta i zaposlenih, povećao se BDP-e. Ljudi koji se vraćaju važu kvalitetu života danas u Irskoj, Njemačkoj i kod nas, a ona postaje jednaka ili prilično slična. U ovom trenutku oportunije je vratiti se u Hrvatsku jer su plaće porasle, proširena je lepeza radnih mjesta i može se naći posao, tu su i potpore na koje mogu računati u JLS - poručio je župan Anušić.

Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije poziva građane, pravne osobe i druge organizacijske oblike te njihova tijela na podnošenje prijedloga za dodjelu "POVELJE LOKALNE SAMOUPRAVE" OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE. Prijedlozi se mogu dostaviti najkasnije do 18. ožujka 2022. godine.

Temeljem članka 5. stavak 1. Pravilnika o dodjeli priznanja Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 7/95. i 2/97.), Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije

P O Z I V A

građane, pravne osobe i druge organizacijske oblike te njihova tijela

na podnošenje prijedloga za dodjelu

"POVELJE LOKALNE SAMOUPRAVE"

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

        "Povelja lokalne samouprave" Osječko-baranjske županije javno je priznanje za doprinos promicanju ideje i prakse lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije.

        "Povelja lokalne samouprave" dodjeljuje se za:

-      znanstvenu i znanstveno-istraživačku djelatnost i publicistiku kojom se pridonosi spoznavanju i produbljivanju spoznaja o lokalnoj samoupravi, iznalaženju znanstveno zasnovanih praktičkih rješenja i na drugi način pridonosi jačanju teorijske osnove lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj,

-      značajnu djelatnost i izuzetne rezultate u organiziranju jedinica lokalne samouprave i djelovanju njihovih tijela,

-      najbolje rezultate u funkcioniranju jedinica lokalne samouprave kojima se osiguravaju uvjeti za razvitak gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od važnosti za područje te jedinice, podiže razina standarda življenja i djelovanja u naselju, te osiguravaju lokalne potrebe stanovnika na području Županije,

-      osobite zasluge u razvijanju odnosa suradnje jedinica lokalne samouprave i lokalnih vlasti u zemlji i inozemstvu.

        "Povelja lokalne samouprave" može se dodijeliti pojedincima, jedinicama lokalne samouprave i drugim pravnim osobama koji žive odnosno djeluju na području Županije.

        Prijedlozi podneseni na obrascima (koji se mogu podići u Tajništvu Osječko-baranjske županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 2 ili na web stranicama www.obz.hr) s odgovarajućim obrazloženjem i dokumentacijom, prema kriterijima utvrđenim Odlukom o priznanjima Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 6/95., 2/97., 5/05. i 7/08.), podnose se Odboru za priznanja na adresu: Osječko-baranjska županija, Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 2, najkasnije do 18. ožujka 2022. godine.

Izaslanstvo Hrvata iz Crne Gore - predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković te predsjednik i dopredsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović i Ilija Janović - danas (16. veljače 2022. godine) u Osijeku je primio župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, a susretu su nazočili i njegovi zamjenici Mato Lukić i Josip Miletić.

- Danas smo su nas posjetili predstavnici Hrvata iz Crne Gore, a razgovarali smo o statusu Hrvata u Crnoj Gori, kako tamo funkcionira hrvatska zajednica, s kojim se problemima susreću, koji su izazovi pred njima. Govorili smo i kako im mi iz Osječko-baranjske županije, ja kao župan i moji suradnici, možemo pomoći u osvještavanju cijele Hrvatske i hrvatskog naroda kako žive Hrvati u Crnoj Gori, kao i drugim državama jer kao što je poznato razgovaramo i s Hrvatima u Vojvodini, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj. Želim im dobrodošlicu u našem gradu i županiji te iskazujem punu potporu u njihovim nastojanjima kako bi imali normalne uvjete života i jednakopravnog funkcioniranja kao što imaju i sve druge zajednice na području Crne Gore - rekao je župan Ivan Anušić te dodao kako je dogovoren uzvratni susret u Boki Kotorskoj.

Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI), prve političke stranke s hrvatskim nacionalnim predznakom u Crnoj Gori, istaknuo je kako je ovo poseban dan za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori.

- Ovo je dan iskrenog zajedništva među Hrvatima u Hrvatskoj i izvan njenih granica. Dolazimo u posebnom trenutku, trenutku koji nosi određenu tjeskobu i za Hrvate i za druge nacionalne zajednice u Crnoj Gori koja je došla s promjenom političkih i društvenih prilika nakon izbora 30. kolovoza 2020. godine. No, i u otežanim okolnostima malena hrvatska zajednica pokazuje svoju vitalnost i snagu, a u svemu ima nedjeljivu i snažnu potporu cjelokupnog državnog vrha Republike Hrvatske, ima institucionalnu potporu, ali i potporu u ovakvim susretima i osobama poput gospodina Anušića i njegovog tima. Radujemo se našem ponovnom susretu u Boki Kotorskoj gdje ćemo gospodina Anušića i njegove suradnike upoznati s visokom koncentracijom hrvatske kulture na teritoriju Crne Gore, što je ponos svim Hrvatima gdje god žive - kazao je Adrijan Vuksanović te poručio:

- Mi politički predstavljamo Hrvate u Crnoj Gori jer ne želimo i nećemo se svesti samo na folklorna društva nego želimo da se naš glas čuje kako bi što bolje afirmirali hrvatski identitet i zastupali sve njegove vrijednosti - naglasio je.

Prema zadnjem popisu stanovništva (2011. godine) u Crnoj Gori živi 6.021 Hrvata, odnosno 0,97 % od ukupnog broja stanovnika, no unatoč tako malom broju, Hrvati su baštinik ogromnog kulturnog i duhovnog blaga. Naime, više od 60 % kulturnog blaga Crne Gore su stvorili, njegovali i očuvali Hrvati i njihovi preci, a - kako je poručio Vuksanović - tim se blagom treba ponositi i Crna Gora.

Gosti iz Crne Gore Osječko-baranjskoj županiji poklonili su liturgijske knjige koje sadrže vrijedna fototipska izdanja koja predstavljaju europski spomenik nulte kategorije dalmatinsko–dukljanske katoličke tradicije. Kotorski misal je prva u ediciji njihovih liturgijskih knjiga iz druge polovine 12. stoljeća pisana na beneventanskom pismu i jedini originalni primjerak se čuva u nacionalnoj biblioteci u Berlinu. Knjiga Kotorski lekcionar i pontifikat, pronađena je prije 150 godina u St. Petersburgu, a poklonjena je 1166. godine kotorskom biskupu prilikom posvete kotorske katedrale i najstarija je knjiga na tlu Crne Gore

U Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku danas (15. veljače 2022. godine) održana je 5. sjednica Partnerskog vijeća Osječko-baranjske županije, odnosno savjetodavnog tijela osnovanog za potrebe pripreme i praćenja provedbe planskih dokumenata politike regionalnog razvoja, utvrđivanja i predlaganja zajedničkih prioriteta na razini županije i drugih poslova. Na sjednici je predstavljen Plan razvoja Osječko-baranjske županije za razdoblje do 2027. godine. Uvodna izlaganja dali su zamjenik župana Mato Lukić, koji je i predsjednik Partnerskog vijeća, te viša savjetnica za izradu županijskih razvojno-planskih dokumenata Ivona Mendeš Levak i Denis Ćosić, ravnatelj Javne ustanove Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije.

- Prijedlog Plana razvoja Osječko-baranjske županije za razdoblje do 2027. godine usklađen je sa svim zakonskim i podzakonskim aktima, sadrži srednjoročne strateške potrebe, tematski plan provedbe projekata, financijski plan i sve druge potrebne sadržaje. U dosadašnjem postupku izrade Plana razvoja već je završena i javna rasprava o Prijedlogu Plan razvoja, danas je Partnersko vijeće dalo pozitivno mišljenje, a o Prijedlogu će se raspravljati i na sjednici Županijske skupštine koja će se održati u ožujku - rekao je Mato Lukić, predsjednik Partnerskog vijeća.

Ravnatelj JU Županijska razvojna agencija OBŽ Denis Ćosić pojasnio je kako se na tekstu ovog dokumenta radilo dvije godine, pripremljene su analitičke podloge na više od 500 stranica, obrađene sve jedinice lokalne samouprave, kao i svi drugi dionici s područja županije koji su imali što reći o smjeru razvoja OBŽ. Nositelj tih aktivnosti je Osječko-baranjska županija.

- Prijedlog Plana razvoja je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom 2030. godine, kao i značajnim europskim dokumentima kao što su Zeleni plan EU i Digitalna tranzicija, što je bio okvir za izradu ovog Plana. U Planu razvoja OBŽ nalazi se 39 strateških projekata ukupne vrijednosti 16,6 milijardi kuna, što se planira realizirati do kraja 2027. godine. Naravno, Plan je podložan i promjenama te će se vidjeti kako će teći realizacija jer ne radi se samo o sredstvima iz fondova EU nego i nacionalnim i drugim izvorima sredstava - kazao je Ćosić te dodao:

- Planirani strateški projekti se odnose na više područja, od društvenog života, zdravstva, obrazovanja, kulture, gospodarstva, infrastrukture i drugih područja koja su bitna za život i izgradnju jedne zajednice. Naravno, u skladu su s Digitalnom tranzicijom i Zelenim planom, što nam uvjetuje EU, no neki od projekta su već u tijeku, kao Gospodarski centar, Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, Podvožnjak u Ulici sv. B. L. Mandića u Osijeku. Utvrdilo se, na primjer, i probleme u socijalnoj skrbi, poljoprivredi, gospodarstvu i infrastrukturi, no Plan nam daje smjernice kako treba ići. Plan je ujedno i podloga za prijavu budućih projekata čiji će se nositelji morati pozivati na njega prilikom prijava na europske i druge izvore financiranja. Ukoliko projekt nije sadržan u tih 39 navedenih, naglašavam da smo Plan radili dosta široko, pa se mnoge projektne ideje mogu naći i vezati uz stavke iz Plana, a bit će dostupne i sve analitičke podloge koje su služile u izradi Plana te će se i iz njih moći izvući pojedini ciljevi i prioriteti za razvoj OBŽ do 2027. godine - poručio je ravnatelj JU ŽRA Denis Ćosić.