Završne radove na obnovi zgrade Željezničkog kolodvora Osijek danas (9. veljače 2023. godine) obišli su župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić i predsjednik Uprave HŽ Infrastruktura Ivan Kršić. Radovi - čija ukupna vrijednost radova iznosi gotovo četiri milijuna eura - počeli su u travnju 2021. godine, odvijaju se planiranom dinamikom te je do sada obavljeno gotovo 90 posto planiranog posla. Izvođač radova je tvrtka Projektgradnja plus d.o.o. Gornja Vrba.

Radovi na zgradi - izgrađenoj 1870., dograđenoj 1898. i 1920. godine, a nakon 2. Svjetskog rata je ožbukana - obuhvaćaju obnovu pročelja, reorganizaciju i uređenje interijera, sanaciju peronske nadstrešnice i uređene površine ispod nadstrešnice te rekonstrukciju i poboljšanje postojećih tehničkih sustava (grijanje i hlađenje, vodovod i odvodnja, elektrotehničke instalacije i rasvjeta). Naravno, izvode se u fazama kako bi što manje utjecali na funkcioniranje kolodvora i odvijanje putničkog prometa. Važno je naglasiti da se Kolodvorska zgrada Osijek nalazi se u sklopu zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Osijeka upisane u Registar kulturnih dobara RH te se na njezinu obnovu primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svi propisi koji se odnose na zaštićena kulturna dobra.

Voditelj projekta obnove zgrade željezničkog kolodvora Osijek Tomo Dubovečak ističe kako je sukladno zahtjevu konzervatora vanjski dio zgrade vraćen u izvorno stanje, a unutrašnjost prilagođena budućim potrebama putnika i korisnika zgrade. - Zgrada je prije početka obnove bila u dosta lošem stanju te smo je cjelovito obnovili, s tim da je dio radove još u tijeku. Pri tomu smo je doslovno „ogolili“ do nosive konstrukcije, a uz novu organizaciju interijera koja usklađena s potrebama HŽ-a i putnika, rade se nove instalacije, obloge podova i zidova. Tijekom lipnja ove godine planiran je završetak radova - pojasnio je Tomo Dubovečak.

- Projekt obnove željezničkog kolodvora Osijek je izuzetno bitan prvenstveno zbog uređenja i povećanja funkcionalnosti samog objekta, koji je bio u derutnom stanju i zaista je bila potrebna obnova. Onima koji vlakom dolaze u Osijek prvi susret s gradom i Osječko-baranjskom županijom je upravo zgrada kolodvora zbog čega je izuzetno važno da je ona primjerena. Vrijednost investicije je 4 milijuna eura i ne sumnjam da će upravo ovaj projekt puno značiti svima koji se koriste željeznicom kao prijevoznim sredstvom. Osim toga, HŽ Infrastruktura završava projekt u Laslovu nakon kojeg će se olakšati i ubrzati komunikacija vlakova između Osijeka i Vinkovaca, ali i drugih destinacija na tom pravcu - rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić kazao je kako smo do sada imali neprimjerenu i derutnu zgradu koja ne priliči gradu kakav je Osijek te koliko je važno da upravo zgrada kolodvora kao prva slika i dojam za sve putnike koji dolaze željeznicom bude u primjerenom izdanju. - S Hrvatskim željeznicama nedavno smo izradili projekt rješenja pružnog prijelaza u Josipovcu, a na području grada Osijeka trenutno se izvode značajni infrastrukturni projekti, poput izgradnje podvožnjaka u Ulici sv. Leopolda Mandića, modernizacija tramvajske infrastrukture, proširenje putničkog terminala u Zračnoj luci Osijek, ali i završetak radova na dionici Osijek-Aljmaš. Dobra infrastruktura preduvjet je razvoja gospodarstva, a Osijek tu bilježi rekordne brojke, s obzirom da unazad 10 godina imamo najveću zaposlenost u gradu i rekordno nisku nezaposlenost - rekao je Radić.

- S obzirom da se radovi na obnovi kolodvora bliže kraju i trebali bi biti završeni ovog proljeća, iskoristili smo ovu priliku da sa županom Ivanom Anušićem razgovaramo i o drugim planovima HŽ Infrastrukture u Osječko-baranjskoj županiji. Ovih dana smo završili izgradnju kolodvorske zgrade i pothodnika Laslovo-Korođ, završavamo modernizaciju devet željezničko-cestovnih prijelaza na području županije, a u planu je i novih 95 na području cijele Hrvatske, pri čemu 11 u Osječko-baranjskoj županiji. Osim toga, pripremamo i dokumentaciju za prilagodbu kolodvora u Erdutu, s obzirom da smo nedavno ušli u schengenski prostor, a projektiramo i dionicu Okučani-Vinkovci. Trenutno imamo 1,5 milijardi eura aktivnih projekata, a do 2032. godine planiramo pokrenuti projekte vrijedne 5 milijardi eura koji se tiču glavnih koridora, od Slovenije do Tovarnika te od Mađarske prema Rijeci - kazao je Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Ministar regionalnog razvoja Slobodne države Saske Thomas Schmidt, u suradnji s potpredsjednicom Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom u Bruxellesu je organizirao konferenciju na temu „Kako regije mogu postati atraktivnije i privlačnije za život talentiranim ljudima?“, na kojoj je sudjelovao i zamjenik župana Josip Miletić. Cilj ove konferencije bio je pokazati primjere dobre prakse inovativnog razvoja iz različitih dijelova Europske unije pa su uz zamjenika župana i potpredsjednicu Šuicu te predavače iz Saske, na panelu sudjelovali i gosti iz Poljske i Češke.

U svom se izlaganju zamjenik župana Josip Miletić dotakao nekoliko važnih projekata i programa koje Osječko-baranjska županija provodi u posljednjih nekoliko godina, osobito na području gospodarstva, obrazovanja, poljoprivrede i infrastrukturnog razvitka. Kao najveći zamašnjak razvoju ovog dijela Hrvatske istaknuo je ulaganja u još jače korištenje vlastitih potencijala i kvalitetno planiranje razvojnih projekata kako bi se postigao snažniji ekonomski i demografski rast. Sufinanciranje kamate za stambene kredite, financiranje prekvalifikacija dugotrajno nezaposlenim osobama te posebno osmišljeni programi za poduzetnike samo su dio investicija kojima se postiglo izvrsne gospodarske rezultate, čemu su doprinijela i ulaganja u poljoprivredu, prije svega izgradnjom 16 sustava za navodnjavanje. Također, zamjenik župana osvrnuo se na važnost obrazovanja u našoj županiji kao temelja budućeg napretka, naglasivši kako se u Osječko-baranjskoj županiji nalaze dva Regionalna centra kompetentnosti, a uskoro će biti otvoren i Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske usmjeren na poticanje izvrsnosti u STEM području. Uz to, Županija završava dva strateški važna projekta, izgradnju Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće i Gospodarskog centra koji će podići ekonomsku i gospodarsku vidljivost ne samo Osječko-baranjske županije, već i cijelog istoka Hrvatske.

Zamjenik župana svoje je izlaganje završio zaključkom kako Županija nastoji povezati sve važne sfere nad kojima ima nadležnost kako bi stvorila stimulativno okruženje za napredak, s posebnim naglaskom na mlade i kreativne ljude.

Podršku organizaciji ove konferencije dala je i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica koja je kazala kako je razgovor o demografskim promjenama ključan za uspješno kreiranje odgovarajuće politike. Istaknula je kako je zadaća Europske unije da nitko nigdje ne ostane zapostavljen kako bismo i dalje imali snažnu i čvrstu zajednicu.

Booking.com već tradicionalno početkom godine dijeli nagrade Traveller Review Awards, a ove godine Hrvatska je među top pet najnagrađivanijih zemalja. Posebna nagrada ove vodeće svjetske online tvrtke na području putovanja stiže za Osječko-baranjsku županiju kao predvodnicu kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Naime, iako se među prestižnim destinacijama nalazi prvi put otkako postoji dodjela ove nagrade, korisnici online platforme su Osječko-baranjsku županiju proglasili najsrdačnijom regijom u Hrvatskoj.

Ovogodišnja odredišta na popisu Najsrdačnijih mjesta na svijetu nalaze se na pet kontinenata te ubrajaju skrivene obalne dragulje, ruralna odredišta okružena zapanjujućim prirodnim ljepotama te čak i jednu užurbanu metropolu, a priznanje za svoju gostoljubivost primit će rekordnih 1,36 milijuna pružatelja usluga putovanja, među kojima je i 64.206 partnera u Hrvatskoj.

Na prvom mjestu nalazi se slikoviti gradić Polignano a Mare, smješten na južnoj jadranskoj obali Italije, u regiji Puglia, a prate ga Hualien City u Tajvanu te San Sebastián u Španjolskoj.

- Potvrda je to slavonske i baranjske gostoljubivosti o kojoj često govorimo. Prednost naše županije, uz prirodne ljepote, rijeke, Kopački Rit, dvorce i nepregledne vinograde je bogata i autohtona eno i gastro ponuda te domaćini koji svakog gosta dočekuju širokog osmjeha i otvorenog srca. Često ćete čuti kako naši turistički djelatnici kažu da oni koji jednom dođu kao gosti, idući puta se vraćaju kao prijatelji. Osječko-baranjska županija svoj doprinos razvoju kontinentalne turističke destinacije daje nizom potpora za razvoj svim dionicima u turizmu te organizacijom brojnih manifestacija koje podižu ponudu na jednu višu razinu - kaže župan Ivan Anušić.

U prilog tome govore i podaci iz e-vizitora prema kojima u prošloj godini Osječko-baranjska županija bilježi čak 40% turista više nego godinu prije.

Rekordne su to brojke čak i u odnosu na 2019. godinu koja je na razini Hrvatske, pa tako i Osječko-baranjske županije bila rekordna godina u turizmu. U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 2,6% više noćenja i 0,96% više dolazaka.

- Još jedan povijesni rekord bilježimo u rujnu prošle godine kada je ostvareno čak 31.548 noćenja.  Povećan broj dolazaka i noćenja ostvaren je i u svibnju i listopadu, a prošle godine prvi put bilježimo povećanje broja turista i u ljetnim mjesecima, osobito u lipnju i kolovozu što govori da turizam na kontinentu ima potencijal razvoja tijekom cijele godine - ističe župan Anušić.

Nagrada koja je Osječko-baranjsku županiju istaknula kao najsrdačniju u Hrvatskoj zasigurno će doprinijeti razvoju turističke ponude, a vidljivost koju time dobivamo na svjetskoj razini, potaknut će brojne nove goste da se zapute u upoznavanje hrvatskog istoka.

Najbolji prijedlog na natječaju „Najbolja poduzetnička ideja“ Osječko-baranjske županije ove je godine pripremio Dražen Raos, vlasnik obrta za stolarske usluge Wood Company iz Sarvaša. Riječ je o Pametnom stolu Woodesk, stolu različitih mogućnosti korištenja, od uobičajenog za objed do korištenje interneta i drugih mogućnosti. Za sada ga želi prirediti i ponuditi za kućnu upotrebu, a ako se pokaže uspješnim projekt planira ponuditi i za ugostiteljske objekte za komunikaciju osoblja i gosti te novu dimenziju odlaska u kafiće/restorane.

Nakon provedenog natječaja stručno povjerenstvo Osječko-baranjske županije odabralo je 12 najboljih prijedloga, a danas (8. veljače 2023. godine) zamjenik župana Mato Lukić uručio je nagrade autorima najboljih ideja. Prva nagrada iznosi 15.000,00 kuna, druga 10.000,00 kuna, treća 7.000,00 kuna, a ostalih devet nagrada po 3.000,00 kuna, pa je ukupni nagradni fond iznosio 59.000,00 kuna.

Uz Dražena Raosa, ostali autori najboljih ideja su na Marko Rešetar Rudić iz tvrtke Asempo d.o.o. Osijek za ideju punionice za električne romobile, zatim Sanda Duk Pritišanac iz Belišća za društvenu igru za promicanje poduzetništva Likvidatory, Ilija Ćosić iz Osijeka za inOsijek AR, Danijel Krišto iz Osijeka za Low power data logger, Karlo Filipović iz Bilja za Trening i Ja, Ervin Hoffmann iz Osijeka za napredni tragač za mačke, Marija Požgaj iz Osijeka za Oluju kreativnih ideja, Kornelija Sabolek iz Donjeg Miholjca za interaktivni cvjetni atelje, Dario Kovačević iz Čepina za Achater, Lidija Bilbija iz Osijeka za dnevnog asistenta digitalnog okruženja - Dado te Ana Crnčan iz Marijanaca za ideju Zaboravljenim cestama.

- Gospodarstvo Osječko-baranjske županije zadnjih godina ide uzlaznom putanjom, čime smo jako zadovoljni, a naša županija nastoji s poduzetnicima stvoriti sigurno okruženje za razvoj poduzetništva. Aktivnosti poput natječaja i nagrađivanja najboljih poduzetničkih ideja su jedan od načina kojima želimo poticati rad i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, dakle svih koji se time već bave, ali i onih koji tek razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva. Naravno, drago nam je vidjeti da su ljudi s našeg područja inovativni i poduzetni - rekao je Mato Lukić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije.

Čestitao je svim autorima nagrađenih i prijavljenih ideja, a posebno je zahvalio sponzorima koji su, uz Osječko-baranjsku županiju, osigurali novac za nagrade. To su tvrtke Osijek-Koteks d.d. Osijek, Cesting d.o.o. Osijek, Nexe d.d. Našice i Vuka d.d. Osijek te HGK Županijska komora Osijek i Slatinska banka d.d..

Autor najbolje ideje Dražen Raos pojasnio je kako u svojoj stolarskoj tvrtki razvija moderan stol pod radnim nazivom Woodesk. Ideju je dobio za vrijeme rada u inozemstvu, gdje je vidio slične modele, no sada je želi razviti i primijeniti na hrvatskom tržištu. Očekuje uspješan projekt te zahvaljuje Osječko-baranjskoj županiji na potpori.

U cilju jačanja kapaciteta institucija osnovno-školskog obrazovanja u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji te gravitirajućih područja radi poboljšanja STEM vještina učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika, u tijeku je Projekt Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske. Projekt se financira iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, iz Poziva na dostavu projektnih prijedloga Jačanje STEM vještina u osnovnim školama i razvoj regionalnih znanstvenih centara za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području, a vrijeme provedbe je od srpnja 2022. godine do travnja 2024. godine.

Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija, a partneri su Virovitičko-podravska županija, OŠ „J. Kozarac“ iz Josipovca Punitovačkog, OŠ Josipa Kozarca iz Slatine, OŠ Suhopolje iz Suhopolja, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o. Osijek, Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Vitensenteret Innlandet Gjøvik iz Norveška i Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA iz Splita.

Predstavnici projektnih partnera sudjelovali su na studijskom putovanju u Norveškoj. Domaćin, Znanstveni centar Vitensenteret Innlandet iz Gjøvika upoznao je goste s načinom organizacije i rada centra, kao i s raznim aktivnostima koje provodi za svoje posjetitelje.

Vitensenteret Innlandet jedan je od 13 regionalnih centara znanja u Norveškoj, a s radom je započeo 2014. godine. Centar se nalazi se u jedinom okrugu Norveške koji nema izlaz na more. Mali grad Gjøvik s 30.000 stanovnika smjestio se na najvećem norveškom jezeru Mjøsa. Ponosno predstavljaju svoj znanstveni centar, ali i najveću na svijetu sportsku dvoranu ugrađenu u planinu koju su otvorili 1994. godine za održavanje Zimskih olimpijskih igara. Dvorana je kapaciteta 6.000 gledatelja, a uz nju se nalazi i 25-metarski bazen. Iako im nitko nije vjerovao da će uspjeti, oni su uspjeli.

Domaćini ističu da je interes za aktivnosti Centra u porastu, a tomu svjedoče i brojke: u godini otvorenja, 2014., zabilježeno je 33.609 posjetitelja, dok je 2022. godine Centar zabilježio 43.872 posjetitelja. Ovi podaci nisu iznenađujući, budući da Centar nudi brojne raznolike aktivnosti, instalacije, edukacije i izložbe koje su primjerene za djecu i mlade, ali su jednako zanimljive i odraslima. U Centru je moguće „otputovati u svemir“ korištenjem planetarija, isprobati instalacije u energetskoj sobi, naučiti nešto o gospodarstvu, programiranju, glazbi, astronomiji i matematici. Sve aktivnosti su organizirane tako da polaznika potiču na radoznalost, usmjeravaju na eksperimentiranje i motiviraju na učenje kroz istraživanje.

Kroz zanimljive i atraktivne aktivnosti u Znanstvenom centru Vitensenteret Innlandet goste je provelo njihovo stručno osoblje. Edukacije su bile usmjerene na korištenje planetarija kao nastavnog sredstva i mogućnosti korištenja svjetlosne spektroskopije, kao i mogućnosti raznih jednostavnih kemijskih pokusa kojima će se učenicima na najefektniji način objasniti svijet koji nas okružuje.

Uloga partnera u projektu je prijenos dobre prakse vezan uz učenje i razvoj STEM vještina kod osnovnoškolaca, ali i kod učitelja, trenera i mentora. Prijenos znanja i dobrih praksi doprinijet će ostvarenju rezultata povezanih s aktivnostima unapređenja postojećih te stvaranja novih znanja i vještina iz STEM područja.

Predstavnici projektnih partnera impresionirani su suvremenim metodama odgojno-obrazovnog rada i brojnim inovacijama koje djelatnici Centra Vitensenteret Innlandet neprestano unose u svoj rad. Studijsko putovanje je bilo edukativno i inspirativno iskustvo koje će se pretočiti u stvarnost i u Regionalnom znanstvenom centru Panonske Hrvatske sa sjedištem u Osnovnoj školi „J. Kozarac“ u Josipovcu Punitovačkom i podružnicama u OŠ J. Kozarca u  Slatini i OŠ Suhopolje.

Na području cijele Osječko-baranjske županije i danas se saniraju štete koje je izazvalo jučerašnje nevrijeme.

Županijski centar 112 Osijek zaprimio je tijekom jučerašnjeg dana više od 500 poziva, od kojih se više od 200 odnosilo na događaja vezana za posljedice jakog vjetra koji je na mahove iznosio 90 km/h i više. Javne vatrogasne postrojbe i Dobrovoljna vatrogasna društva na području Osječko-baranjske županije imala su 60-tak intervencija. Uglavnom su se odnosile na uklanjanje zapreka u cestovnom prometu, sanacija dijela krovišta, uklanjanje zapreka koja su se oslonila na vozila, kuće i zgrade, te elektro i telekomunikacijska infrastruktura. Načelnik Stožera Civilne zaštite Osječko.-baranjske županije Mato Lukić se zahvalio svim žurnim službama i istaknuo kako su i na ovom primjeru pokazali izuzetnu spremnost, brzinu i operativnost.

- Županijski centar je tijekom posljednja 24 sata koordinirao sve aktivnosti na terenu u dogovoru s Stožerom civilne zaštite Osječko-baranjske županije i najveći broj šteta je otklonjen još za vrijeme nevremena, očišćenje su prometnice i nogostupi, a intenzivno se radi i na uklanjanju drveća, grana i crijepova na zelenim površinama. S radovima se nastavlja i danas – rekao je Lukić.

Najviše su intervencija imali osječki i đakovački vatrogasci, a na području Đakova zabilježene su i najveće štete na školskim objektima. Do sada je 11 škola s područja Županije prijavilo oštećenja, od čega je javiše uzrokovanih padom drveća na zgradu ili pomoćne zgrade škola.

Na Osnovnoj Školi Satnica Đakovačka je uništen krov na spremištu za kosilice i alat, a podigao se i dio lima na dvorani, na zgradi Područne školi Črnkovici podignut je krov na dijelu zgrade i u tijeku je sanacija. U đakovačkoj Osnovnoj školi Vladimira Nazora su se srušili dimnjaci, a na sjenici u dvorištu škole u Semeljcima je uništena sjenica.

Unatoč oštećenjima, nastava će se sutra odvijati uobičajenim tijekom, a usporedno se nastavlja i sanacija oštećenih dijelova.

Tijekom cijelog dana traje i sanacija niskonaponske mreže električne energije, na području Osječko-baranjske županije zabilježeno je više od 200 kvarova. Trenutno na području županije nema ni jednog cijelog naselja bez električne energije, a pojedinačni slučajevi se saniraju.

Iako je nevrijeme učinilo velike materijalne štete, najvažnije je da žurne službe nisu zaprimile ni jednu dojavu o ozlijeđenim osobama.

Iz Centra 112 poručuju građanima da sve štete koje uoče i danas mogu prijaviti na telefon 112 kako bi se što prije pristupilo sanaciji, a iz Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije zahvaljuju građanima na strpljenju i razumijevanju te svim žurnim službama na njihovom kvalitetnom i brzom postupanju.