Danas (1. kolovoza 2023. godine) je obilježena 32. godišnjica tragične pogibije 39 hrvatskih branitelja u Dalju koji su te 1991. godine nakon hrabrog otpora brojnijem i nadmoćnijem neprijatelju, smrtno stradali u Policijskoj postaji Dalj. Program obilježavanja započeo je puštanjem vijenaca u Dunav, nastavio se polaganjem vijenaca kod Spomen obilježja u Vinariji Erdut te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja ispred Policijske postaje Dalj gdje su poginulima, uz obitelji, počast odali izaslanik ministra hrvatskih branitelja te državni tajnik u Ministarstvu branitelja, Špiro Janović, župan Ivan Anušić, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, saborski zastupnik Goran Ivanović, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, predstavnici braniteljskih udruga te drugi građani.

- Moramo održavati sjećanje da nam je strašni rat u kojem smo pobijedili bio nametnut te da nikako nije bio izbor i želja hrvatskog naroda. Također, ne smijemo zaboraviti sve živote koji su utkani u temelje naše države, kao i krv i suze njihovih obitelji. Nažalost, mi i dalje očekujemo suradnju Republike Srbije koja izostaje, no pravda je ipak dostižna i u tom kontekstu ne smijemo dopustiti revizionizam i prekrajanje povijesti – naglasio je državni tajnik Špiro Janović.

Župan Ivan Anušić istaknuo je da je zločin počinjen u Dalju najveći, najkrvaviji i najsvirepiji zločin koji se dogodio na području Osječko-baranjske županije.

- 39 hrvatskih branitelja, policajaca i civila je ubijeno na današnji dan prije 32 godine u Policijskoj postaji Dalj i na ulicama mjesta. Do danas, oni koji su činili strašna zvjerstva nisu odgovarali, ali prilikom ovakvih obljetnica, uvijek naglasim da pomirenja i iskrenog suživota, na dobrobit srpske zajednice i hrvatskog naroda, neće biti dok ne riješimo pitanje nestalih i ratnih zločina – zaključio je župan Anušić.

Sinoć je u Parku skulptura u Ernestinovu otvorena jubilarna 50. kiparska kolonija. I sam park jedinstven je u Hrvatskoj, pa i u svijetu jer čuva prikaz radova koje su tijekom pola stoljeća stvarali kipari naivci. Da Ernestinovo živi sa svojom kolonijom najbolje pokazuju mnogobrojni posjetitelji koji će tijekom tjedan dana imati priliku vidjeti kako nastaju spektakularni radovi u slavonskom hrastu.

- Jedna prekrasna prigoda za nas i našu općinu, slavimo 50 godina stvaralaštva skulpture naive. Iznimno smo ponosni na naše kipare kao i na sve one entuzijaste koji su od prvog dana s nama i grade ovu iznimno značajnu koloniju i manifestaciju – rekao je načelnica Općine Ernestinovo Marijana Junušić dodajući kako iz godine u godinu nakon kolonije ostaju vrijedna i jedinstvena umjetnička djela koja su prepoznatljiva i izvan granica Hrvatske.

U jedinstvenoj kiparskoj tehnici nastat će radovi 15 kipara, među kojima je i dvoje djece s njihovim mentorom, a ovogodišnja tema „Naši stari“ je svojevrsna retrospektiva i povratak u  1973. godinu kada su koloniju započeli Petar Smajić, Siniša Tešankić i Mato Tijardović.

- Pedeset godina tradicije i kulture je velika stvar, ne samo za Ernestinovo nego i za cijelu našu županiju. Ova je manifestacija pronijela ime Ernestinova po cijelom svijetu jer radovi kipara ernestinovačke kolonije svoja mjesta imaju na svim kontinentima. S ovako dugom tradicijom imamo samo Đakovačke vezove i Vinkovačke jeseni na istoku Hrvatske. Županija će nastaviti podupirati Kiparsku koloniju jer smo svjesni bogate baštine koju nam ostavlja kao i kulturne vrijednosti koja iz godine u godinu raste – rekao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Prva kolonija održana je od 1. do 15. kolovoza 1973. godine,  sudjelovalo je 12 umjetnika. Kipari su stvarali u samom središtu mjesta, u ernestinovačkom parku. Svim sudionicima prve, kao i potonjih, kolonija zajednička polazna osnova stvaralaštva je drvo, odnosno hrastovo deblo te zaokupljenost bliskim, svakodnevnim temama.

I danas, nakon 50. godina Kiparska kolonija odolijeva, prkosi vremenu i od tada, Ernestinovo je najznačajnije i najveće sastajalište kipara naive koji u kolovozu na otvorenom, u Parku skulptura, stvaraju monumentalna djela i urezuju tragove dlijeta u trupac starog slavonskog hrasta. Izrađene skulpture se postavljaju u samom parku, te uz glavnu ulicu u Ernestinovu.

Zahvaljujući entuzijazmu male skupine ljudi, ali ne običnih, Ernestinovo je naširoko poznato po svojoj jedinstvenoj Kiparskoj koloniji naive. Posebnost i bogatstvo različitosti kojom Općina Ernestinovo odiše, kulturo nasljeđe i izvorni umjetnički izričaj kojim se mještani ponose upravo je Kiparska kolonija naive, najstarija kolonija naivnog kiparstva u Europi.

Župan Ivan Anušić sazvao je za danas (31. srpnja 2023. godine) radni sastanak čelnika jedinica lokalne samouprave Osječko-baranjske županije s ciljem dodatnog informiranja o sprječavanju širenja afričke svinjske kuge na lokalnim gospodarstvima. Sastanku su, uz načelnike i gradonačelnike, nazočili i predstavnici različitih institucija koje sudjeluju u borbi protiv ove bolesti, poput HAPIH-a, Lovačkog saveza OBŽ, veterinarskih stanica, Udruge svinjogojaca OBŽ, Ravnateljstva civilne zaštite te Državnog inspektorata.

- Afrička svinjska kuga na istoku Hrvatske, odnosno u Vukovarsko-srijemskoj županiji pojavila se krajem lipnja, dok smo se u Osječko-baranjskoj županiji, do sada uspjeli zaštititi od prodora virusa. Bez učinkovitih i snažnih mjera koje se moraju odmah poduzeti, nažalost, nećemo moći spasiti svinjski fond na našem području. Podsjetit ću da 35% ukupne hrvatske proizvodnje svinja i svinjskih proizvoda pripada upravo našoj županiji. Važno je naglasiti da do sada nemamo zabilježenih slučaja bolesti, ali da bi ju pobijedili nužna je neprestana edukacija i upoznavanje sa svim njezinim svojstvima, od širenja, prepoznavanja simptoma do načina zaštite. Iz tog razloga smo započeli s djelovanjem te smo prošlog tjedna pozvali ministricu Vučković na radni sastanak tijekom kojeg smo ju upoznali sa svime onime što činimo, ali smo i zatražili određene informacije koje smo u konačnici dobili. Današnji sastanak s čelnicima jedinica lokalne samouprave je informativan i sadržajan kako bi upravo oni bili veza u komunikaciji s ljudima na terenu, u svojim sredinama, a uz to, izradili smo letke i plakate koji će biti polijepljeni po svim općinama i gradovima. Izuzetno je važno da dobijemo ovu bitku jer ne smijemo zaboraviti da 5500 gospodarstava žive od svinjogojstva koje je desetljećima tradicija ne samo naše županije, već čitavog istoka Hrvatske – istaknuo je župan Anušić.

- Još uvijek ima puno pitanja naših proizvođača i uzgajivača pa smo im pripremili letak s pitanjima i odgovorima kroz tri seta, informacije se odnose na samu bolest i odgovore zašto se mora postupati upravo ovako kako se postupa, jedan dio se odnosi na mjere koje je Ministarstvo propisao kao i na naknadu i aktivnosti, a treći dio se odnosi na kategorizaciju. Iz kategorije 2 vrlo lako proizvođači mogu uz manje preinake prijeći u kategoriju tri, u kojom će biti puno zaštićeniji.– rekla je Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i dodala kako su stručnjaci HAPIH-a na raspolaganju gradonačelnicima i načelnicima za edukacije.  

- Situacija je vrlo ozbiljna i moramo s informacijama doći do svakog pojedinog proizvođača jer još uvijek možemo zaštiti svinjogojsku proizvodnju na području naše županije. Stoga pozivam sve načelnike da okupe proizvođače u općinskim prostorima gdje ćemo im odgovoriti na sva njihova pitanja – kazala je Sokolić.

Savjetnik ravnateljice HAPIH-a za stočarstvo Davor Pašalić naglasio je da se informacije o afričkoj svinjskoj kugi prenose posljednjih 5 godina jer HAPIH i EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) provode kampanju kojom nastoje lovce, veterinare i uzgajivače upozoriti na opasnosti bolesti svinjske kuge, s obzirom da se ona pojavila u većini europskih zemalja.

- U kontroli afričke svinjske kuge izuzetno je važna kategorizacija gospodarstava koju provode veterinari i cilj je da što više njih prijeđe iz kategorije 2 u kategoriju 3 koja znači potpuno ispunjavanje biosigurnosnih mjera. Nažalost, situacija tu nije najbolja, jer prema posljednjim informacijama, od 75.000 gospodarstava koja drže svinje u RH, 22.000 je u kategoriji 1 (gospodarstva koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti ), a 38.000 u kategoriji 2 (gospodarstva koja djelomično udovoljavaju uvjetima biosigurnosti) . Zbog toga je pred nama puno posla da ljudi shvate kako je prošlo vrijeme u kojem su se svinje mogle držati bilo gdje i u bilo kakvim objektima. Prelazak iz kategorija 1 i 2 u više kategorije podrazumijeva podizanje ograda oko gospodarstava i uvođenje dezinfekcijskih barijera, odnosno kontrola ulaska u gospodarske objekte, osiguravanje prehrane i nošenje zaštitne odjeće u onim gospodarstvima na kojima se nalazi stotinu i više svinja. Nadam se da će naši uzgajivači shvatiti ozbiljnost situacije i da ćemo zajednički uspjeti zaštititi domaću proizvodnju – zaključio je Pašalić.

Osječko-baranjska županija priprema edukativne i informativne materijale koje će do kraja tjedna biti dostavljeni svim gradonačelnicima i načelnicima kako bi ih mogli podijeliti na terenu. Cilj nam je doprijeti u svako kućanstvo, jer osim svinjogojaca zarazu mogu prenijeti i građani. U suradnji s HAPIH-om i Ministarstvom poljoprivrede, otvorena je i telefonska linija za informacije 099 4392 507 gdje građani mogu dobiti više informacija.

U Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije, danas (31. srpnja 2023. godine) je održana završna konferencija projekta ''Zaželi pomoć u kući''- Osnaživanje i aktiviranje žena na tržištu rada, financiranog iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Cilj projekta je osnažiti i unaprijediti radni potencijal 30 teže zapošljivih žena te žena s nižom i srednjom razinom obrazovanja s područja Osječko-baranjske županije koje će ublažiti posljedice njihove nezaposlenosti i rizika od siromaštva te potaknuti socijalnu uključenost i povećati razinu kvalitete života 180 starijih i nemoćnih osoba s područja općina Antunovac, Draž i Vladislavci te grada Belog Manastira. Ukupna vrijednost projekta je 196.854,47 eura, 100% financirana europskim sredstvima.

Završnoj konferenciji su uz, sudionice projekta, nazočili v.d. pročelnice Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje OBŽ Sarafina Zelić – Kos te zamjenik župana Josip Miletić.

- Najvažnije je da su se žene koje su radile na ovom projektu osjećale korisno, dok su u isto vrijeme naši stariji sugrađani dobili pomoć i skrb koja im je neophodna. Veseli nas da su upravo korisnici pokazali izuzetno zadovoljstvo tijekom ranije provedbe projekta, a uvjeren sam da će tako biti i u budućnosti, s obzirom da bi novi poziv ministarstva za projekt „Zaželi“ trebao biti raspisan u drugoj polovini kolovoza. Sve su veće potrebe starijeg stanovništva za ovim vidom pomoći, a i preporuke Europske unije idu u smjeru deinstitucionalizacije, stoga je provedba ovakvih projekata izuzetno važna – naglasio je Miletić.

V.d. pročelnice Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje OBŽ Sarafina Zelić – Kos istaknula je kako su ciljana skupina projekta „Zaželi“ osobe starije od 65 godina.

- Više od 90% osoba uključenih u ovaj projekt bilo je starijih od 70 godina, a zahvaljujući ovoj vrsti pomoći dobile su skrb koju inače ne bi mogli ostvariti. U izboru onih najpotrebitijih pomogli su nam partneri u provedbi projekta, prije svega jedinice lokalne samouprave, ali i Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Osijek, Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Osijek i Područni ured Beli Manastir, Dom za starije i nemoćne osobe Osijek te Dom za starije i nemoćne osobe Beli Manastir – naglasila je Zelić – Kos.

U projektu je sudjelovala i gerontodomaćica Ksenija Dimić iz Belog Manastira koja je iznimno zadovoljna njegovom provedbom, a sudjelovanju se nada i u budućnosti.

- Ovaj je posao vrlo raznolik, a uključuje obavljanje različitih aktivnosti u i izvan kuće korisnika, kao i podršku i druženje koje je njima izuzetno važno. Inače, dugotrajno sam nezaposlena ekonomistica, a nadam se da ću ponovno biti zaposlena na istom projektu – zaključila je Dimić.

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Podružnica Osječko-baranjske županije organiziralo je danas (31. srpnja 2023. godine) svečano podizanje hrvatskog barjaka i posvetu spomen obilježja logorašima kojem su, uz ostale uzvanike, nazočili župan Ivan Anušić i zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin. Nakon što je 2009. godine otkriveno spomen obilježje u znak sjećanja na sve branitelje i civile koji su bili zatočeni u mjestu Dalj , ovih dana završeno je uređenje i radovi na postavljanju konstrukcije i instalacije jarbola na kojem će se zavijoriti hrvatska zastava.

Hrvatsku su zastavu kao simbol slobode i pobjede podigli bivši zatočenici mjesta Dalj  čiji su stanovnici kao i drugi mještani općine Erdut,  za vrijeme Domovinskog rata proživjeli težak pokolj i zatočeništvo.

- Uoči sutrašnjeg obilježavanja jedne od najtragičnijih epizoda Domovinskog rata u istočnoj Slavoniji, a to je masakr nad policajcima, civilima i braniteljima Dalja, danas podižemo barjak pored spomen-obilježja logorašima zatočenim tijekom rata. Naime, u Dalju i Erdutu je tih ratnih godina funkcioniralo devet logora i zatvora, a upravo ovdje su izvršeni neki od najtežih zločina nad civilima i braniteljima. Treba naglasiti da svi oni koji su stradali nisu i neće biti zaboravljeni, i o njima ćemo razmišljati i dalje te im odavati dužnu počast. Međutim, ono što se mora dogoditi nakon tako teških i krvavih zločina, počinjenih s predumišljajem, gdje su mučki ubijeni starci, žene i djeca, je da netko konačno odgovara za učinjeno. Nažalost, kao sudionik Domovinskog rata, svjestan sam da oni koji su činili zločine nad nama, danas slobodno žive, a to je činjenica koja strašno boli sve one koji su stradali i koji su izgubili svoje najmilije. To je nepravda koja će biti vječna dok se problem ne riješi i dok se ne kazne oni koji su krivi, a koji se trebaju ispričati za sva zlodjela i stati na stranu žrtve i pobjednika. Zbog budućnosti Hrvata i Srba u Hrvatskoj moramo riješiti taj problem i kamen spoticanja da bi buduće generacije mogle normalno surađivati i komunicirati – naglasio je župan Anušić.

Zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin naglasio je kako zločine nad stanovništvom Dalja i Erduta tijekom Domovinskog rata ne smijemo nikad zaboraviti.

- Samo sjećanjem i dostojnim obilježavanjem tragičnih događaja 90-ih godina prošlog stoljeća možemo spriječiti da se takvi zločini više nikada ne ponove – istaknuo je Vulin.

- Nakon zločina počinjenog 1. kolovoza 1991. godine, u Dalju je došlo do masovnog zatvaranja i progona hrvatskih branitelja i civila, a otvoreno je devet logora kroz koje je prošlo više od tisuću ljudi. Nakon što smo 2009. godine postavili spomen-obilježje za sve stradale nakon tih događaja, ove godine podižemo hrvatsku zastavu kao simbol slobode, ponosa i pobjede u Domovinskom ratu. Na taj način šaljemo poruku da je ovo slobodna i suverena država koja će zauvijek takva i ostati – zaključio je predsjednik podružnice HDLSKL OBŽ Damir Buljević.

Nova zgrada I. gimnazije poprima svoje konačne obrise. U tijeku je izgradnja koja je započela u studenom prošle godine, a do sada su izvedeni radovi na temeljenju objekta, postavljanju temeljne ploče, čeličnih „V“ stupova školske zgrade te su postavljeni armirano betonski zidovi prizemlja i međukatne konstrukcije škole, a dovršeni su i zemljani radovi na prometnim površinama i sportskim terenima.

Ugovor o izgradnji objekta I. gimnazije Osijek, vrijedan je gotovo 15 milijuna eura, a izgradnju za sada u potpunosti financira Osječko-baranjska županija. Radovi su započeli 22. studenoga prošle godine, rok za dovršenje je dvije godine.

Projekt izgradnje I. gimnazije u Osijeku obuhvaća školsku zgradu sa školskom sportskom dvoranom, sportske terene, parkiralište, pješačke prometne površine i zelene površine ukupne površine 7.758,00 m². Zgrada je projektirana s približno nultim energetskim potrebama, a po dovršetku će Osijek i Osječko-baranjska županija dobiti najsuvremeniju i kompletno opremljenu gimnaziju koja će učenicima i djelatnicima škole osigurati najvišu razinu rada i obrazovanja na istoku Hrvatske. U novoj zgradi I. gimnazije planirano je 25 razrednih odjela za 610 učenika, očekuje se 70 zaposlenika od čega 57 profesora.

- Uz Regionalni distribucijski centar za voće i povrće i Gospodarski centar, I. gimnazija je jedan od tri najveća projekta Osječko-baranjske županije. Izgradnja gimnazije se odvija predviđenom dinamikom i vjerujem da ćemo već tijekom školske godine 2024./2025. u školi održati prve nastavne sate. U proteklih nekoliko godina izgradili smo i Srednju školu u Donjem Miholjcu te desetak sportskih dvorana, dovršavamo projekte Centara kompetentnosti Ugostiteljsko-turističke i Elektrotehničke i prometne škole Osijek, a u tijeku je projekt Regionalnog znanstvenog centra Panonske Hrvatske. Iznimno su nam važna ulaganja u obrazovanje na čemu temeljimo i planove za budućnost naše županije – rekao je župan Ivan Anušić.

Osječko-baranjska županija je od ove godine uvela i novi program nagrađivanja izvrsnosti učenika i njihovih mentora. Nagrađeni će biti učenici osmih razreda osnovnih škola koji su ostvarili opći uspjeh 5,00 u svih osam razreda te učenici završnih razreda srednjih škola koji su ostvarili opći uspjeh tijekom cjelokupnog srednjoškolskog obrazovanja s prosječnom ocjenom za svaki pojedini razred u rasponu od 4,70 do 5,00. Učenici koji su ostvarili uspjeh na izlučnim natjecanjima na državnoj razini iz odgojno-obrazovnih predmeta, kao i na športskim, glazbenim i plesnim natjecanjima bez obzira jesu li na natjecanju sudjelovali samostalno ili kao članovi tima te učenici koji su ostvarili zapažen rezultat na timskim i pojedinačnim smotrama u smislu sudjelovanja na državnoj razini izlučne smotre. Uz učenike prigodno će biti nagrađeni i njihovi mentori.

Nagrade očekuju i učenike s teškoćama u razvoju koji su ostvarili zapažen rezultat u završnim godinama obrazovanja koji se obrazuju u posebnim ustanovama ili u posebnim razrednim odjelima, odnosno posebnim odgojno-obrazovnim skupinama.