U prostoru vojarne 3. gardijske brigade „Kune“ u Đakovu, danas (15. rujna 2023. godine) je održana svečanost otkrivanja spomen ploče poginulim braniteljima 2. pješačke bojne 3. gardijske brigade Kune, kojoj su uz obitelji poginulih i gradonačelnika Grada Đakova Marina Mandarića, nazočili ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, zamjenik župana Mato Lukić te predstavnici braniteljskih udruga.

- Velika zahvala ide inicijatorima ove svečanosti, odnosno Udruzi veterana 3. gardijske brigade „Kune“ Đakovo na želji da postavljenom spomen pločom trajno očuvamo sjećanje na poginule hrvatske vitezove. Vojarna u kojoj se spomen ploča nalazi s ponosom nosi ime ove legendarne brigade, a svima nam je želja da ovo mjesto bude podsjetnik, prije svega mlađim naraštajima hrvatske vojske, da Hrvatska nije nastala slučajno, već krvlju i da je njezin temelj Domovinski rat i žrtva hrvatskih branitelja – kazao je zamjenik župana Mato Lukić.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u svom je obraćanju istaknuo kako se i danas prisjećamo žrtve koju smo kao narod podnijeli, ali i visoke cijene stečene slobode.

- Upravo na današnji dan prije 32 godine, hrabri je puk Đakova i Đakovštine zaustavio boravak agresorske vojske u gradu te stvorio preduvjete za nastavak obrane Vukovara, Nuštra, Vinkovaca i Osijeka, ali i mnogih drugih mjesta u Hrvatskoj. Na poziv prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, hrvatski su branitelji preuzeli svoju ulogu i na najčasniji način dali doprinos da Hrvatska danas bude ono što jest, odnosno zemlja koja je ostvarila sve svoje strateške ciljeve. Gotovo je bilo nezamislivo tada da ćemo samo 32 godine poslije biti snažna i sigurna zemlja, članica najsnažnije međunarodne asocijacije, ali svega toga ne bi bilo da nije bilo hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja – naglasio je ministar Medved.

Nakon otkrivanja spomen ploče i polaganja vijenaca u čast poginulim braniteljima održana je sveta misa u Crkvi Dobrog Pastira u Đakovu, a potom i radni sastanak s ministrom Medvedom u sjedištu udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Na sastanku se razgovaralo o uređenju multifunkcionalnog objekta u Đakovu, koji bi osim za potrebe rada spomenutih udruga, služio i svim ostalim građanima, prije svega mladima i djeci, uz niz edukativnih sadržaja.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sa suradnicima je danas (15. rujna 2023. godine) boravio u Osijeku. Zajedno sa županom Osječko-baranjske županije Ivanom Anušićem i gradonačelnikom Grada Osijeka Ivanom Radićem obišao je izložbu „Andrija Medulić Schiavone - grafički genij manirizma“ u Muzeju likovnih umjetnosti te završene radove u okviru projekta „Razvoj  i unaprjeđenje osječke Tvrđe“.

Aktualni radovi na obnovi osječke Tvrđe su najveći u povijesti, a riječ je o jednom od strateških projekata Grada Osijeka vrijednom 16,9 milijuna eura, od čega je 8,9 milijuna eura bespovratnih sredstava. Projektom je obnovljena površina od oko 30.000 m2, a radovi su obuhvatili izgradnju kanalizacijske, vodovodne i vrelovodne, telekomunikacijske i elektroenergetske mreže, izgradnju kolničke konstrukcije, popločavanje ulica i pješačkih površina te obnovu javnog rasvjetnog sustava.

- Bitno je reći da se građani koji žive u Tvrđi sada mogu priključiti na gradsku toplanu. Radovi su bili izuzetno izazovni jer su ovdje srednje škole, fakulteti, rektorat, gradska uprava, muzeji i ugostiteljski objekti koji su trebali normalno živjeti i obavljati svoje poslove dok se odvijaju radovi. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo ih završili dva mjeseca prije roka - rekao je gradonačelnik Ivan Radić.

Dodao je da se na području grada Osijeka provode EU projekti vrijedni 200 milijuna eura, poput modernizacije tramvajske infrastrukture, nedavno otvorenog podvožnjaka na ”Čepinskoj”, pročistača otpadnih voda, obnove Zračne luke Osijek, luke za rasute terete i drugih te zahvalio predsjedniku Vlade, ministarstvima i državnim poduzećima na podršci Gradu Osijeku.

Župan Ivan Anušić osvrnuo se na sastanak s predsjednikom Vlade u sjedištu gradske uprave. Kazao je kako se razgovaralo o izgradnji novog Kliničkog bolničkog centra Osijek i rješavanju prepreka koje se javljaju kod tako velikih i složenih projekata.

- Sve prepreke su riješene i KBC Osijek će već iduće godine biti spreman za izgradnju. Osobito važna tema razgovora za županiju bila je u vezi izgradnje i sufinanciranja izgradnje I. gimnazije, koja je u visokoj fazi izgrađenosti. Dogovorili smo sve daljnje korake, a to je naravno natječaj iz NPOO. Iskomunicirano je niz projekata iz OBŽ i Grada, svi su u različitim fazama, od priprema i realizacije do već realiziranih poput podvožnjaka na Čepinskoj cesti, RDC-a, GC-a i drugih koji se financiraju kroz ministarstva, fondove EU i pomoć Vlade RH. Moram naglasiti odličnu suradnju, razumijevanje i prihvaćanje Vlade RH za sve projekte koje smatramo bitnim za razvoj Osijeka i OBŽ te zahvaljujem premijeru, kao i ministrima i svima koji su sudjelovali u projektima - kazao je župan.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je u svjetlu ogromnih investicija u zdravstvenu infrastrukturu, ukupno više od 2,15 milijardi eura, jedna od glavnih tema sastanaka bila da dio tih sredstava, kao i dodatna sredstava, treba ići u KBC Osijek.

- Kroz kontekst obnove u Zagrebu se investira u sve državne bolnice, u Rijeci će za 2-3 mjeseca biti otvoren novi blok, bolnica Majka i dijete, u Puli smo otvorili bolnicu, u Bjelovaru smo preuzeli financiranje bolnice, u KBC Split se rade ogromne investicije i red je da četvrti hrvatski grad, koji još uvijek ima koncept tzv. paviljonskih bolnica, dobije svoj novi centar, KBC te na taj način digne razinu zdravstvene usluge za grad i sve u županiji i županijama koje gravitiraju ovdje radi odgovarajućih zdravstvenih usluga - poručio je premijer.

U organizaciji Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek danas (14. rujna 2023. godine) u Osijeku je počeo 14. Međunarodni znanstveno-stručni skup „Hranom do zdravlja“. Skup traje dva dana u prostorijama Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, a okupio je istaknute stručnjake iz šest država koji se bave ovom, sve važnijom i utjecajnijom tematikom.

Predsjednik Organizacijskog odbora ovog skupa i dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta prof. dr. sc. Jurislav Babić kazao je da je cilj ovogodišnjeg Skupa okupiti eminentne stručnjake iz akademske zajednice, stručnjake iz industrije, nutricioniste, prehrambene tehnologe, farmaceute, liječnike i sve druge kojima su u fokusu interesa hrana i utjecaj hrane na zdravlje, u bilo kojem aspektu. Njihov broj i pripadnost različitim znanstvenim i stručnim područjima potvrđuju važnost teme i daju posebnu interdisciplinarnost ovome Skupu.

Otvorenju skupa nazočio je i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić. Čestitao je i organizatorima i sudionicima znanstveno-stručnog skupa te poželio da zaključci konferencije budu konkretno primijenjeni u gospodarstvu.

- Konferencija „Hranom do zdravlja“ puno govori o novim procesima u proizvodnje hrane, a prije svega je prilika za razmjenu iskustava na znanstvenoj razini osoba koje se bave ovim područjem. Prilika je to i za novo umrežavanje, da ljudi koji su aktivni u tom području prenesu svoja znanja na gospodarstvo koje će se baviti proizvodnjom hrane. To je osobito važno za proizvodnju hrane koju u Slavoniji i Baranji smatramo temeljem s obzirom na naše resurse, prije svega poljoprivredno zemljište i potom proizvodnju životinja, što sve zna biti dosta ugroženo pojedinim procesima i komplikacijama - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Rektor Sveučilišta J. J. Strossmayer prof. dr. sc. Vlado Guberac upozorio je da se zbog rata u Ukrajini u zadnje dvije godine najčešće u javnosti govori o energiji i hrani. Zadovoljan je što su u rad konferencije uključene gotovo sve članice Sveučilišta i da im je temeljna želja da kroz znanstvena istraživanja, nove spoznaje i rezultate predlože kako proizvesti što više i što kvalitetnije hrane u agroekološkim uvjetima koji su svake godine sve nepovoljniji i teži.  

- Hrvatska gospodarska komora daje potporu konferenciji jer se nalazimo u vremenu brojnih izazova pred prehrambenom industrijom. Današnji potrošači žele živjeti duže i zdravije te konzumirati hranu u skladu sa svojom životnom dobi i životnim stilom. Isto tako primjećujemo trendove da se sve više konzumira hrana u sklopu održive prehrane, znači koja je proizvedena uz minimalni ugljični otisak i minimalni utjecaj na okoliš i klimatske promjene. Tu su i brojne inovacije - kazao je Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević te naglasio temeljne probleme u traženju odgovora hoće li prehrambena industrija odgovoriti na te izazove. Naime, kako je rekao, Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, samo prošle godine ostvaren je vanjskotrgovinski deficit više od 1,4 milijardu eura u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i taj trend se nastavlja. Zatim problem je cijena hrane, čije je povećanje više od 10 posto, što je najviše u Eurozoni i predstavlja udar na najsiromašnije stanovništvo kojemu je zdrava prehrana postala nedostižna. Treći problem je niska produktivnost prehrambene industrije koja je manja od 50 posto prosjeka EU.

Iako su izvješća i teme iz temeljnih poslova i nadležnosti županije kao predstavničkog tijela činile najveći broj od ukupno 25 točaka dnevnog reda, nekoliko točaka danas (14. rujna 2023. godine) održane 23. sjednice Skupštine Osječko-baranjske županije zavrjeđuju posebnu pozornost.

Vijećnici su tako podržali prijedlog i dali suglasnost Općoj županijskoj bolnici Našice za nabavu uređaja za magnetsku rezonancu za potrebe njena Odjela za radiologiju. Planirana vrijednost uređaja, zajedno s troškovima nabave i ugradnje uređaja te prilagodbe prostora, iznosi 1,5 milijuna eura, a financirat će se iz sredstava državnog proračuna. Riječ je o uređaju važnom za rano otkrivanje malignih oboljenja i posttraumatskih stanja, ali i praćenje uspješnosti terapije te kod preventivnih pregleda zdravih osoba. Zbog velikih lista čekanja, uređaj je teško dostupan na našem području, a prema OŽB Našice gravitira oko 80.000 osoba s područja Našica, Orahovice, Slatine, Donjeg Miholjca, dijela Valpovštine i Đakova, pa je neupitna opravdanost kupnje. Osim toga, MR postaje standard prilikom dijagnostike u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti kojoj se daje bitna uloga tijekom optimalizacije troškova u zdravstvu. Ovom nabavom, liječnicima Odjela za radiologiju u Našicama (šest specijalista radiologije, a još dvoje su na specijalističkom usavršavanju) olakšat će se postavljanje dijagnoze, rasteretiti MR dijagnostika u KBC Osijek, a pacijentima će se smanjiti dužina čekanja na pretrage.

Skupština OBŽ donijela je također Zaključak o davanju suglasnosti Zavodu za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije za zaključivanje ugovora o nabavi šest vozila za hitnu medicinu, čija je ukupna cijena 480.000,00 eura.

Vijećnici su podržali i Zaključak kojim odobravaju pristupanje Osječko-baranjske županije Europskoj povelji za ravnopravnost žena i muškaraca na lokalnoj razini koju je donijelo Vijeće europskih općina i regija. Ujedno je ovlašten župan za potpisivanje Europske povelje i poduzimanje svih radnji potrebnih za njezinu provedbu.

Na sjednici je prihvaćen Zaključak o sudjelovanju Osječko-baranjske županije u Programu kreditiranja "Investicije privatnog sektora" Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kao i Odluka o sufinanciranju međumjesnog javnog prijevoza za redovite učenike srednjih škola. Usvojena su i izvješća o poslovanju Cestinga, Osječkog sajma, Regionalne veletržnice Osijek, Zračne luke Osijek te Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku i Đakovu. Usvojena je Informacija o infrastrukturnom ulaganju u 10 osnovnih škola, čiji je osnivač Osječko-baranjska županija, u sklopu Eksperimentalnog programa "Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja", zatim informacije o poljoprivrednoj proizvodnji i o financijskom poslovanju jedinica lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije.

Kao i obično, na početku sjednice vijećnici su županu Ivanu Anušiću postavljali pitanja i predlagali inicijative, na što im je on odgovorio. Pitanja su postavili vijećnici Sanja Bježančević, Samir Haj Barakat, Ivica Beširović, Ivica Mandić, Vinko Kuduz, Zlatko Ahić, Josip Skočibušić, Krešimir Čabaj, Ana Diklić, Boris Piližota, Dražen Trcović i Ivica Šimundić.

Na pitanje o aktualnostima u radu Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće, župan je rekao da je RDC počeo prikupljati i skladištiti proizvode s područja naše i susjednih županija i već je popunjenost kapaciteta dostigla 72 posto. - Kako očekujemo potpunu popunjenost do kraja ove godine, slobodno možemo reći da je ova investicija do kraja ispunila očekivanja te da postoji objektivna potreba za proširenjem kapaciteta i dodatnih sadržaja, poput pogona za daljnju obradu voća. Tu govorimo o njihovoj preradi u sokove, čipseve, marmelade i sušeno voće zbog čega ćemo uskoro krenuti s novim ulaganjima. Najbolji je to odgovor kritikama na izgradnju centra o kojem se priča više od 20 godina i dokaz da bi ovakvih objekata trebalo biti i desetak samo na području naše županije - kazao je.

Govoreći o radu Gospodarskog centra OBŽ, župan je naveo kako je u novoizgrađenom Centru do sada održano deset događanja, od konferencija, sajmova i kongresa, a u planu je još toliko do kraja godine.

- Važno je naglasiti da će Gospodarski centar u budućnosti ugostiti manifestacije kojih do sada nije bilo na području istoka Hrvatske, prije svega zbog neadekvatnih uvjeta za njihovo održavanje. Zbog toga nastavljamo s drugom fazom projekta, uz pomoć MRRFEU, a to je izgradnja niza drugih sadržaja koji će nadograditi postojeći. Slobodno možemo reći da GC OBŽ opravdava svoju investiciju jer sada napokon i kvaliteta i dojam daju drugačiju sliku ne samo naše županije, već i cijelog istoka Hrvatske - poručio je župan Anušić. 

Danas (14.rujna), župan Ivan Anušić primio je u posjet osječke veslače Patrika i Antona Lončarića, povodom plasmana na iduće Olimpijske igre u Parizu. Braća Lončarić, osigurali su nastup na Olimpijskim igrama osvojivši peto mjesto u B finalu dvojca bez kormilara na Svjetskom prvenstvu u Beogradu.

Uz čestitke na ostvarenom plasmanu, župan je istaknuo podršku koju Osječko-baranjska županija pruža i nastavit će pružati sportašima s područja županije.- Želim im se zahvaliti za sve ono što čine za naš sport i našu zajednicu te im čestitati na ostvarenom plasmanu na Olimpijske igre u Parizu. Osječko-baranjska županija će nastaviti biti podrška u svakom smislu na njihovom putu prema ostvarivanju vrhunskih rezultata - istaknuo je.

Na čestitkama i pruženoj podršci zahvalila su se braća Lončarić. - Zahvaljujemo Osječko-baranjskoj županiji, županu Anušiću i pročelnici Turaliji što su nas ugostili ovdje. Ostvarili smo najveći uspjeh u našoj dosadašnjoj karijeri te idemo punom parom prema Parizu iz kojeg se nadamo vratiti s medaljom -  kazao je Patrik Lončarić.

Pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport Tatjana Turalija, najavila  i nagrađivanje osječkog dvojca. - Osječko-baranjska županija, u okviru Europske regije sporta 2024. otvorit će program za sufinanciranje sportaša s područja naše županije koji su ostvarili plasman na Olimpijske igre - navela je.

Nakon provedenog javnog natječaja Osječko-baranjska županija je odobrila potpore za poslijediplomski studij za 90 kandidata. Sa svim korisnicima su zaključeni ugovori, a danas (13. rujna 2023. godine) zamjenik župana Josip Miletić na prigodnoj svečanosti, održanoj u  Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku, uručio im je ugovore o korištenju potpora. Ovogodišnjim korisnicima je iz županijskog proračuna isplaćeno ukupno 39.815,92 eura, prosječni iznos potpore je 442,40 eura, najmanji 307,68 eura, a najveći 576,50 eura.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš-Kul naglasila je kako Osječko-baranjska županija potpore doktorandima dodjeljuje već 21 godinu.

- Ove godine bila je 91 prijava, jedna nije bila valjana, dok smo sve ostale odlučili financirati do maksimalnog iznosa do 50 posto ukupnog troška. Smatramo da trebamo poduprijeti sve koji žele ulagati u sebe i dodatno se školovati te na taj način doprinijeti razvoju naše županije. Ukupno je izdvojeno gotovo 40.000 eura, a povjerenstvo je sukladno kriterijima i ostvarenim bodovima dodjeljivalo visinu potpore - rekla je Miranda Glavaš-Kul.

- Ljudi koji neprestano ulažu u nadogradnju svog znanja i vještina, kao što to čine studenti poslijediplomskih studija, jesu i moraju biti lokomotiva razvoja čitavog našeg kraja. Prepoznala je to i Osječko-baranjska županija, osobito u mandatu župana Ivana Anušića, jer posebnu pažnju posvećujemo upravo izvrsnosti koju ćemo nagrađivati i u budućnosti. Svjesni smo da studiranje, a osobito na poslijediplomskim studijima nije jeftino, no ono se uvijek isplati i zbog toga Osječko-baranjska županija pruža podršku upravo u tim trenutcima - poručio je zamjenik župana Josip Miletić.

Jedan od korisnika potpore je dr. sc. Tomislav Nedić, asistent na Pravnom fakultetu u Osijeku i sada polaznik drugog doktorskog studija, i to na području filozofije na Sveučilištu u Zagrebu. Nedić ističe da potpora puno znači korisnicima, a nada se da će ih velika većina ostati na području Osječko-baranjske županije kako bi doprinijeli lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj zajednici.

- Financijska potpora Osječko-baranjske županije mi je omogućila da s 24 godine, i po završetku diplomskog studija, upišem doktorski studij te nastavim započeto istraživanje na temu povećanja prinosa žitarica u ekološkoj proizvodnji - kazala je Viktoria Čurila, magistrica edukacije biologije i kemije te doktorandica na poslijediplomskom studiju Molekularne bioznanosti na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku.

Amra Ismić, studentica treće godine poslijediplomskog studija Književnost i kulturni identitet na Filozofskom fakultetu u Osijeku, potporu prima sve tri godine studija. - Izuzetno sam zahvalna Osječko-baranjskoj županiji jer nam omogućava sufinanciranje troškova koje imamo. Moje istraživanje vezano je za utjecaj književnih djela na stvaranje i oblikovanje identiteta turista još u ranoj dobi. Riječ je o obveznim lektirnim djelima, a u dogovoru s mentorom, odabrali smo kuririkulum hrvatskog jezika i književnosti te ću nastojati istražiti na koji način se može već u dječjoj školskoj dobi utjecati na stvaranje kvalitetnih turističkih navika - istaknula je Amra Ismić.