Međunarodni dan obitelji 15. svibnja 2022. godine

Obitelj kao temeljna jedinica društva u kojoj se formiraju ljudi sa svojim obilježjima, stavovima i uvjerenjima ima neprocjenjivu ulogu u kreiranju zdravog i razvijenog društva.

Danas, kada obitelj često nema ni vremena ni uvjeta za razvoj u zajedništvu i toleranciji, izuzetno je važno osvijestiti značajnost i ulogu obitelji. Naši roditelji, braća, sestre, djeca, bake i djedovi sudjeluju u razvoju osobnosti pojedinca, a što su međusobni odnosi članova obitelji skladniji i prožeti međusobnim poštovanjem veće su mogućnosti za kvalitetno, tolerantno i koherentno društvo. 

Upravo nas je recentna epidemija korona virusa podsjetila na važnost zdravih odnosa u obitelji i važnosti obiteljskog života, ali ukazala i na potencijalne ugroze i zahtjeve koje društvo u izazovnim vremenima može predstavljati obiteljima i njihovim odnosima.

Prepoznavanjem važnosti obitelji u izgradnji stabilnog društva tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća, Ujedinjeni narodi su Međunarodni dan obitelji - 15. svibnja, proglasili svojom rezolucijom 1993. godine. Prvi put se taj dan obilježio 15. svibnja 1994. godine pod sloganom “Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece”.

Osnovni značaj obilježavanja Međunarodnog dana obitelji ogleda se u upoznavanju najšire javnosti s važnošću obitelji u društvu, poticanju djelovanja svih nadležnih subjekata u korist obitelji, uvažavanju obiteljskog života, tradicije i običaja te iskazivanje solidarnosti u potrazi za boljim životnim standardom obitelji.

Povodom Dana obitelji Osječko-baranjska županija je organizirala okrugli stol na temu „Obitelj i slobodno vrijeme“, koji se održao u ponedjeljak, 16. svibnja 2022. godine s početkom u 11.30 sati u Velikoj vijećnici, Županijska 4, Osijek s ciljem naglašavanja važnosti obitelji kao osnovne zajednice društva.

Sudionici okruglog stola su bili doc.dr.sc. Ksenija Romstein, Zorica Pichler, prof. pedagogije i povijesti, Tomislav Peran, mag. theol., Tea Zmaić Hrgović, dipl. iur. i doc. dr. sc. Ivana Stanić.

Dan hitne medicinske pomoći

Hrvatski sabor je 2013. godine 30. travnja proglasio Nacionalnim danom hitne medicinske službe čime se Hrvatska pridružila nizu svjetskih zemalja koje nastoje senzibilizirati javnost o važnosti i specifičnosti ove iznimne odgovorne i teške djelatnost.

U organizaciji Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije u subotu, 30. travnja 2022. godine u Osijeku obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe. Na središnjem gradskom trgu, predstavljena su vozila hitne pomoći i sanitetskog prijevoza te prezentirana oprema i pomagala u hitnoj pomoći. Djelatnici Zavoda su građanima mjerili krvni tlak, saturaciju kisika u krvi i šećera u krvi te su bili savjetovani od stručnih zdravstvenih djelatnika. Velik dio građana okupio se na trgu kako bi čestitao djelatnicima i podržali Dan hitne medicinske službe.

Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije obavlja djelatnosti hitne medicinske pomoći (45 timova) i sanitetskog prijevoza (19 timova). Zavod ima ugovoreno i 5 timova za Prijavno-dojavnu jedinicu. Zavod raspolaže s 56 sanitetskih vozila od kojih je 18 za obavljanje djelatnosti hitne medicinske pomoći, a 38 za djelatnost sanitetskog prijevoza. Godišnje se u Zavodu ostvari oko 2,3 milijuna kilometara.

Osim toga, Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije ima ugovorenih 19 timova sanitetskog prijevoza raspoređenih po punktovima u Osijeku, Đakovu, Belom Manastiru, Valpovu, Donjem Miholjcu i Našicama.

Za obavljanje svoje redovite djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza Zavod ima u radnom odnosu ugovoreno 50 doktora medicine, 103 medicinskih sestara/tehničara i 83 vozača, sukladno propisanim kadrovskim standardima i normativima.

U obavljanju svoje zdravstvene djelatnosti Zavod prosječno godišnje izvrši preko: 23.000 intervencija hitne medicinske pomoći na terenu, 11.000 ambulantnih pregleda pacijenata, 24.000 unutar županijskih sanitetskih prijevoza, 1.200 međužupanijskih prijevoza pacijenata, 25.000 prijevoza dijaliziranih  pacijenata i prosječno preko 5 sanitetskih  prijevoza pacijenata u inozemstvo.

Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije dao je veliki doprinos u okolnostima epidemije korona virusa. Brzom organizacijom i dodatnim angažmanom svojih djelatnika uspjeli su odoljeti svim izazovima s kojima se zdravstveni sustav susretao za vrijeme epidemije.

U Zavodu za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije u razdoblju od 2017. godine do danas Osječko-baranjska županija kontinuirano ulaže financijska sredstva kako za tekuća i investicijska ulaganja tako i za edukaciju zaposlenika.

Dan crvenih haljina, 4. veljače 2022. godine

Akcijom „Dan crvenih haljina“ promiče se borba žena o preuzimanju brige za vlastito zdravlje, podiže svjesnost o rizicima i specifičnostima moždanog udara kod žena, rano prepoznavanje simptoma te uspješno liječenje istog. Također, ova akcija jednako je važna i zbog senzibiliranja javnosti, posebice članova obitelji kojima je cilj ukazati na važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma kako bi osoba koja je doživjela moždani udar dobila brzo i adekvatno liječenje jer je poznato koliko je svaka minuta dragocjena.

Osječko-baranjska županija prepoznala je značaj ove akcije te već četvrtu godinu zaredom, u sklopu projekta „Žene u crvenom“, promovira o zdravim životnim navikama i educira o simptomima i čimbenicima rizika za razvoj cerebrovaskularnih bolesti s ciljem unapređenja zdravlja i kvalitete života stanovnika Osječko-baranjske županije. Poznato je da je prevencija najbolji način liječenja mnogih bolesti.   

U tjednu od 1. do 4. veljače 2022. godine pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje u sklopu projekta „Žene u crvenom“ proveo je niz aktivnosti iz područja znanosti, zdravlja, obrazovanja, kulture i umjetnosti:

- 1. veljače održan je online Znanstveno stručni skup „Multidisciplinarni pristup u prevenciji moždanog udara - značaj komunikacije u provođenju preventivnih programa“

Znanstveno-stručnim skupom okupili smo stručnjake i znanstvenike iz polja kliničke medicinske znanosti, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, ekonomije, prava, socijalne djelatnosti i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Radni dio znanstvenog stručnog skupa bio je organiziran kroz sesije, predavanja po pozivu i prezentacije. Posebna važnost znanstveno-stručnog skupa bila je u uspostavljanju multidisciplinarnog dijaloga zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji svojim znanjem i vještinama mogu doprinijeti unapređenju zdravstvene zaštite u pogledu prevencije i liječenja cerebrovaskularnih bolesti s ciljem da se ova tematika približi što većem broju stanovnika s područja Osječko-baranjske županije. Kroz interdisciplinarni pristup stručnjaci i znanstvenici su ukazali na važnost komunikacijskog procesa u prevenciji i očuvanju zdravlja, organizacijskoj kulturi u zdravstvu, socijalnoj skrbi te odnosima s javnošću.

Skup je bio namijenjen osobama uključenim u sustav zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, znanosti, umjetnosti, civilnog društva te svima koji su usmjereni na edukaciju i provedbu preventivnih programa.

- od 1. do 4. veljače organizirano je online  predavanje - Webinar "Moždani udar - Dan crvenih haljina", edukativnog sadržaja za učenike sedmih i osmih razreda osnovnih škola te prvih razreda srednjih škola na području Osječko-baranjske županije 

Webinarom Moždani udar – Dan crvenih haljina ostvaruju se odgojno-obrazovna očekivanja iz međupredmetne teme Zdravlje kojom se približila učenicima navedena tema. Cilj je bio potaknuti brigu za svoje zdravlje te samosvijest i odgovornost jer cerebrovaskularne bolesti su sve zastupljenije u našem okruženju. Kroz edukativni sadržaj govoreći o specifičnostima moždanog udara i važnosti pravilne prehrane  doc. prim. dr. sc. Ružica Palić Kramarić  i Ivana Sović, mag. nutr.  omogućile su učenicima da dobiju odgovore na mnoga pitanja: što je moždani udar, koji su rizični čimbenici i simptomi moždanog udara, posljedice moždanog udara te kako pomoći osobi koja je doživjela moždani udar. Također, istaknuta je  važnost i ulogu zdrave prehrane, usvajanje zdravih životnih navika te izbacivanje loših navika poput pušenja, korištenja alkoholnih i energetskih pića.

Za sve koji žele čuti više o navedenoj temi snimku webinara mogu pogledati na slijedećem linku: https://youtu.be/ncUhM9fwtcU

- 3. veljače u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku održana je izložba fotografija „Žene svijeta u crvenom“

Autorica izložbe: Vesne Mores

Vesna Mores: amaterski fotograf, humanitarka i veleposlanica u promicanju amatersko – profesionalne tamburaške glazbe u Hrvatskoj i izvan nje.

Poznata Osječanka koja je svojim kulturno-umjetničkim djelovanjem prepoznata u Osječko-baranjskoj županiji i izvan nje. Svoje djelovanje u području kulture obilježila je i kroz glazbu gdje je bila članica Ženske vokalne skupine Šokadija, članica tamburaškog društva Pajo Kolarić, kao i organizatorica hrvatske tamburaške glazbe. Dobitnica je brojnih priznanja i nagrada, među ostalim i za životno djelo na području kulture Osječko-baranjske županije.

Osim kroz glazbu posebnu ljubav ističe prema fotografiji. Svojim fotografijama obilježila je brojne trenutke  života i rada ljudi iz cijelog svijeta. Ujedno je svojim opus fotografijama upriličila niz amaterskih izložbi s raznim tematikama. Putujući po svijetu i motivirana svjetskom kampanjom „Go Red for Women“ fotografirala je žene diljem svijeta. Izložbu fotografija Žene svijeta u crvenom posvećuje svim ženama s ciljem podizanja svijesti žena o katastrofalnim posljedicama moždanog i srčanog udara s glavnom porukom - misli na sebe i brini se o svom zdravlju.

- 4. veljače u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku održan je kulturno-umjetnički sadržaj mjuzikl „Sugar“

Završni svečani događaj kao i prethodnih godina upriličili smo kulturno-umjetničkim sadržajem. Ove godine nas je iznimno oduševila izvedba mjuzikla „Sugar“ Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. Poznato je kako smjeh doprinosi smanjenju stresa a samim tim i prevenciji zdravlja.

20. Tjedan mozga u Osijeku

Tjedan mozga (Brain Awareness Week) međunarodna je znanstveno-obrazovno-promidžbena kampanja pokrenuta s ciljem upoznavanja šire javnosti sa značajem istraživanja mozga u 21. stoljeću te ujedno održavanja dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz njegova istraživanja.

Ove godine će se Tjedan mozga održati od 15. do 21. ožujka, u organizaciji Madicinskog fakulteta Osijek, Sekcije za neuroznanost, Agencije za odgoj i obrazovanje, Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Osječko-baranjske županije.

Predavanja i radionice održat će se u prostorijama Rektorata te on-line putem platforme MS Teams.

Raspored predavanja i radionica

Mreža telefonskih linija za psihološku pomoć

Hrvatska psihološka komora je u suradnji je u suradnji sa Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim psihološkim društvima aktivirala Mrežu telefonskih linija za psihološku pomoć HPK-HPD na kojoj građani mogu dobiti pomoć i savjet kako se nositi sa životnim promjenama koje su nastale zbog zdravstvene krize uzrokovanom pandemijom COVID-19 i potresom.

Broj telefona Mreže HPK-HPD: 091 739-5693
Linija za savjetovanje mladih u Osječko-baranjskoj županiji: 095 701-7926.

“BRINI O SEBI – BUDI DOBRO – proŽIVI COVID” 

“BRINI O SEBI – BUDI DOBRO – proŽIVI COVID” projekt je koji ima za cilj pružanje psihološke podrške mladima u Hrvatskoj i očuvanje mentalnog zdravlja mladih za vrijeme pandemije koronavirusa, koji su pokrenuli Središnji državni ured za demografiju i mlade i Hrvatska psihološka komora.

U sklopu projekta, pokrenute su telefonske linije za savjetovanje mladih u 20 hrvatskih županija i gradu Zagrebu.

Ukupno je otvorena 21 telefonska linija u 20 županija i gradu Zagrebu.

Frustracija zbog ograničavanja socijalnih kontakta i izlazaka, osjećaj usamljenosti, zabrinutost oko završetka školske godine i mature, prevelik stupanj kritike odraslih u odnosu na odgovornost mladih, ali i strah od zaraze za članove svojih obitelji samo su neki od problema s kojima se susreću mladi u Hrvatskoj tijekom pandemije koronavirusa.

Linija za savjetovanje mladih u Osječko-baranjskoj županiji: 095 701 7926

Brojevi telefona po županijama

2. simpozij "Zajedno i odgovorno protiv komaraca"

Osječko-baranjska županija, Grad Osijek, Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije organizatori su simpozija "Zajedno i odgovorno protiv komaraca".

Simpozij se ove godine ne održava na tradicionalan način, već online na dan 20. kolovoza 2020. godine, odnosno na Svjetski dan komaraca.

Svjetski dan komaraca obilježava se u spomen otkrića engleskog doktora Ronalda Rossa, koji je 1897. utvrdio kako su ženke komarca Anopheles vektor za parazita iz roda Plasmodium, odgovornim za bolest malariju te ga prenose među ljudima.

Kako je njihov dan, ukratko kroz nekoliko sažetaka i prezentacija o nama najomraženijim proljetnim i ljetnim napasnicima te njihovoj kontroli u Osječko-baranjskoj županiji u 2020. godini.

Osnovna svrha održavanja simpozija je u okupljanju stručnjaka iz prakse, znanosti, vladinih institucija, zdravstvenih ustanova radi razmjene saznanja i iskustava o implementiranju programa kontrole komaraca u praksu i javnozdravstvenom značenju komaraca. Razmjena iskustava, znanja, informiranje i edukacija samo su jedna od brojnih aktivnosti u kompleksnom sustavu kontrole komaraca koja su usmjerene prema čelništvu i upravnim službama jedinica regionalne i lokalne samouprave, javnozdravstvenim djelatnicima, stanovništvu i dr.

1. Svjetski dan komaraca: zanimljivosti o „napasnicima“

doc.dr.sc. Nataša Turić
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Svima nama koji živimo u Osječko-baranjskoj županiji komarci su dobro poznati napasnici prisutni od ranog proljeća do kasne jeseni. Osim potencijalne mogućnosti prijenosa zaraznih bolesti javnozdravstveni značaj komaraca za stanovništvo županije, ali i turiste očituje se u njihovom molestiranju, tj. narušavanju čovjekova mira pri radu, rekreaciji ili odmoru, a ubodi izazivaju dermatološke posljedice koje mogu biti značajne.

Na današnji dan, 20. kolovoza slavimo izrazito brojnu i raznoliku faunu komaraca. U svijetu je opisano oko 3500 vrsta komaraca, a u Hrvatskoj su trenutno određene 52 vrste. Povodom današnjeg dana predstavljamo nekoliko zanimljivosti o komarcima i preporuke kako smanjiti uvjete za njihov razvoj.

Podizanje svijesti o važnosti provedbe preventivnih radnji u smjeru suzbijanja i kontrole komaraca od strane pučanstva pojedine općine ili grada je moguće kroz različite načine informiranja i edukacije. Zato, ne trebate posebno voljeti komarce, ali možete proučiti nekoliko zanimljivosti i savjeta kako uspješno smanjiti njihovu brojnost u vašoj okolini.

Svjetski dan komaraca: zanimljivosti o „napasnicima“ - prezentacija

2. KOMARCI – najsmrtonosnije životinje na zemlji

mr.sc. Ivana Vrućina, doc.dr.sc. Nataša Turić
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Komarci (Red Diptera, Porodica Culicidae) jedna su od najrasprostranjenijih, najprilagodljivijih, najuspješnijh i najsmrtonosnijih taksonomskih skupina na Zemlji. Pronalazimo ih na svim kontinentima osim Antarktika, mogu preživjeti u većini klimatskih uvjeta a za razvoj im je neophodna stajaća voda. Pronalazimo ih na velikim dubinama u rudnicima (gotovo kilometar ispod površine) ali i na velikim visinama (oko 16 000 metara).

Obzirom na navedeno potrebno je poznavati njihov životni ciklus kao i legla u kojima ih možemo naći.  Također je potrebno upoznati se sa svim metodama i načinima uzorkovanja ličinki, odraslih jedinki i jaja komaraca, kako bi pravovremeno mogli djelovati na suzbijanje i kontrolu u našem okruženju.

KOMARCI – najsmrtonosnije životinje na zemlji - prezentacija

3. DNK barkodiranje – metoda determinacije komaraca

Nataša Bušić, mag. educ. bio et chem.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Komarci (Diptera, Culicidae) oduvijek su za čovjeka predstavljali zanimljivu skupinu unutar razreda kukaca (Insecta). Dva su osnovna razloga za to; molestanti su i prijenosnici raznih patogena koji uzrokuju bolesti ljudi i životinja. Neke od bolesti koje prenose komarci jesu: groznica Zapadnog Nila (prijenosnik: Culex pipiens kompleks), malarija (prijenosnik: Anopheles maculipennis), Zika virusna infekcija (prijenosnik: Aedes aegypti); Chikungunya te Dengue groznica (prijenosnici: Aedes albopictus i Aedes aegypti), Usutu virusna infekcija (prijenosnik: Culex pipiens kompleks). Ključan korak u nadzoru i kontroli bolesti koje prenose je točna i precizna identifikacija. Determinacija komaraca dugi niz godina bazirala se samo na morfološkim oznakama. Komarci se često pojavljuju kao kompleksi vrsta, morfološki teško razlučivih, ili su razlike potrebne za determinaciju ograničene uz spol ili stadij određene vrste.

DNK barkodiranje doprinijelo je preciznijoj i pristupačnijoj determinaciji komaraca jer je neovisno o stadiju, spolu i mogućem oštećenju uzorka. Na području Hrvatske fauna komaraca za sada broji 52 vrste. U Hrvatskoj se, u sklopu projekata, provode dva istraživanja vezana za barkodiranje faune komaraca. Njihov cilj je molekularnim metodama temeljenim na genetičkim markerima potvrditi već zabilježene vrste komaraca te dati uvid u genetsku raznolikost i geografsku raspodjelu vrsta na području tri bioegografske regije Hrvatske. Također, ovi podaci imaju i važno javno-zdravstveno značenje budući će doprinijeti kvaliteti kontrole vektora.

DNK barkodiranje – metoda determinacije komaraca - prezentacija

4. Uloga regionalne i lokalne samouprave u provođenju mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti

Doc.dr.sc. Ivana Stanić
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije

Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine” broj 79/07., 113/08., 43/09., 130/17., 114/18. i 47/20.) te Programom mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama DDD od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“ broj 128/11.) određene su obveze i nadležnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave, odnosno općina, gradova i županije u suzbijanju zaraznih bolesti stanovništva.

Slijedom toga, Osječko-baranjska županija je poduzela niz aktivnosti kako bi se prevencija zaraznih bolesti na području Županije provodila učinkovito, organizirano te u suradnji sa lokalnom samoupravom. Poseban naglasak u Osječko-baranjskoj županiji je na prevenciji bolesti koje prenose komarci.

Župan je stoga, u prosincu 2019. godine donio Odluku o provedbi preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Osječko-baranjske županije.

U siječnju 2020. godine Župan je donio Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Osječko-baranjsku županiju u 2020. godini. Odlukom i Programom detaljno su navedene obveze jedinica lokalne samouprave s područja Osječko-baranjske županije, te su utvrđene mjere, izvršitelji programa, sredstva, rokovi te način plaćanja i provedba programa.

U Proračunu Županije za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti izdvojena su sredstva u ukupnom iznosu od 475.000,00 kn.

Uloga regionalne i lokalne samouprave u provođenju mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti - prezentacija

5. Uloga Službe za DDD Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije u kontroli komaraca tijekom 2020. godine

Hrvoje Bekina, mag.biol.exp.
Služba za DDD Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

Zavod za javno zdravstvo OBŽ izrađuje godišnje programe mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti i Provedbene planove dezinsekcije i deratizacije kao posebne mjere na području općina i gradova te Osječko-baranjske županije. Sukladno smjernicama Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti (European Center for Disease Prevention and Control – ECDC), a radi praćenja vektora zaraznih bolesti. Služba za DDD provodi program kontinuiranog monitoringa, tj. istraživanja o prisutnosti, vrsti, brojnosti, širenju, zaraženosti vektora zaraznih bolesti te njihovom potencijalu prijenosa patogena u svrhu procjene rizika. Provodi monitoring komaraca na području Osječko-baranjske županije.

Sukladno rezultatima provedenog monitoringa, Služba za DDD izdaje preporuke za provođenje tretmana dezinsekcije komaraca. Obavlja poslove stručnog nadzora nad mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Provodi zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva distribucijom informativno – edukativnih plakata i letaka o komarcima kao vektorima zaraznih bolesti te individualnim uklanjanjem potencijalnih ekoloških niša, informiranjem pučanstva putem lokalnih TV postaja, radio postaja te lokalnih tiskovina itd. Provodi praćenje tigrastog komarca i drugih invazivnih vrsta komaraca na području Osječko-baranjske županije.

Uloga Službe za DDD Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije u kontroli komaraca tijekom 2020. godine - prezentacija

6. Grad Osijek – otok u moru komaraca

mr. sc. Romano Kristić
Upravni odjel za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka

Osijek, kao niti jedan drugi grad ili općina ne mogu se braniti ako se ne brane i tretiraju područja iz kojih komarci dolaze – na izvorištu.

Tijekom 2020. godine, zaključno sa danom 19. kolovoza, Zavod za javno zdravstvo OBŽ izdao je ukupno 25 preporuka za larvicidne i adulticidne tretmane na području Grada Osijeka na ukupnoj površini 18.394,50 ha. Sve preporuke su odrađene osim jedne izdane za larvicidni tretman na području Halaševo koja je odrađena djelomično zbog izrazito nepristupačnog terena. Ukupni trošak tretmana do sada (larvicidni i adulticidni) u 2020. godini bio je 1.914.197,50 kn za odrađenih 18.350,50 ha od toga 7 larvicidnih tretmana na površini 39,50 ha u vrijednosti 5.826,25 i 18 adulticidnih tretmana, 14 sa zemlje na površini 13.141 ha u vrijednosti 1.100.558,75 kn i 4 iz zraka na površini 5.170 ha u vrijednosti 807.812,50 kn. Trošak usluge monitoringa i stručnog nadzora ZZJZ OBŽ bio je 191.419,75 kn. Za kontrolu komaraca na području Grada Osijeka u 2020. ukupno je do sada izdvojeno 2.105.617,25 kn.

Godinama se unutar Osječko-baranjske županije ovom problemu pristupa nekoordinirano, i izgleda da je doista tek lanjska situacija potaknula promjene. U Gradu pozdravljamo inicijativu Županije, odnosno osnivanje Povjerenstva za koordinaciju sustava kontrole komaraca u Osječko-baranjskoj županiji u kojem aktivno sudjelujemo. Napokon su donesene i Strateške smjernice kontrole komaraca  u koje polažemo velika očekivanja, osobito glede nadzora gradova i općina te onoga što čine ili ne čine da se riješi ovaj problem. Radi se o jednom kvalitetnom dokumentu s dobrom znanstvenom i stručnom podlogom koji je osnova suzbijanja komaraca na terenu. Nema kaznenih odredbi za nepoštivanje Zakona - većina JLS ne usvaja Odlukom gradonačelnika ili načelnika Godišnji program mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti i Provedbeni plan dezinsekcije, JLS ne osiguravaju sredstva za provedbu programa kontrole komaraca, a oni koji izdvajaju najčešće izdvajaju simbolično do 10 000,00 kn. Na području OBŽ ima općina i gradova koji svojim primjerom predvode novi smjer, te isto treba isticati i pohvaliti.

Osječko-baranjska županija kao donositelj strateškog dokumenta, novoosnovano Povjerenstvo i budući Centar za kontrolu komaraca dobar je put ka uspješnijoj, ekološki prihvatljivoj i učinkovitoj borbi protiv komaraca u budućnosti. Grad Osijek nudi iskustvo i pomoć, te se stavlja na raspolaganje u postizanju zajedničkog cilja – život bez komaraca.

Grad Osijek – otok u moru komaraca - prezentacija

Hrvatska mreža zdravih gradova

HMZG je udruženje hrvatskih gradova i županija okupljenih oko ideje promicanja zdravlja. Misija je Hrvatske mreže zdravih gradova da unapređujući kapacitet planiranja i upravljanja resursima za zdravlje na lokalnoj razini stanovnicima gradova i županija na području Republike Hrvatske omogući bolju kvalitetu okoliša, zdraviji način života te pristup uslugama primjeren njihovim potrebama.

Osječko-baranjska županija je od 2003. godine uključena u Hrvatsku mrežu zdravih gradova. Radi promicanja iskustava uspješno provedenih intervencija koja su razvili članovi mreže, Hrvatska mreža zdravih gradova jednom godišnje izdaje službeni časopis Epoha zdravlja.

U posljednjem broju časopisa Epoha zdravlja objavljeni su projekti na koje je Osječko-baranjska županija posebno ponosna, a kojima je cilj promicanje zdravlja i podizanje kvalitete zdravstvenih usluga na području Županije. Projekte je provodio Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb u suradnji sa  zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač Županija te organizacijama civilnog društva sufinanciranim iz Proračuna Županije u 2018. godini.

Detaljnije o navedenim projektima možete pročitati ovdje.

Dan zdravih gradova

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije je u okviru programa Hrvatska mreža zdravih gradova/županija obilježio Dan zdravih gradova 20. svibnja 2019. godine provođenjem raznih aktivnosti u svrhu promicanja zdravlja i prevencije kroničnih bolesti u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Županija.

Detaljnije o provedenim aktivnostima pročitajte ovdje.