Prepoznajući važnost aktivnosti Ivice Mišina, pčelara iz Tenja, koji volonterski radi na uklanjaju gnijezda smrtonosnih stršenja na području istočne, ali i cijele Hrvatske,  Osječko-baranjska županija je kupila šest posebnih kombinezona i šest pari rukavica kako bi se Mišin i njegovi suradnici zaštitili u tom opasnom i zahtjevnom poslu. Zamjenik župana Petar Lagator tako je danas, 29. listopada 2018. godine, uručio zaštitnu opremu Ivici Mišinu s kojim je bio i Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije preko koga se provodi ova potpora.

- Ove godina imao sam 1.643 intervencije na uklanjanju legla stršljenova. Deset godina volonterski se bavim tim poslom, zovu me iz svih krajeva Hrvatske, gradonačelnik Zagreba mi je ponudio smještaj, kamion i naknadu samo da dođem tamo raditi u sezoni. Smatram da je situacija s pojavom stršljena jako ozbiljna, kaotična čak. Ukoliko se nešto ozbiljno ne poduzme već za 2-3 godine stršljenova može biti kao muha. Brzo se razmnožavaju, opasnost od njih je osobito velika za pčelare jer jedan stršljen može u jednoj minuti ubiti 60-90 pčela. No, opasan je i za ljude, osobito stoga što već šest godina u Hrvatskoj nema naših autohtonih stršljenova nego dominiraju mutanati našeg stršljena i indijskog koji su 50 puta otrovniji. Ove godine uništio sam i dva legla azijskog stršljena, koji su posebno opasni, a bojim se i pretpostaviti što može nastati daljnjim mutacijama – rekao je Ivica Mišin.

Mišin upozorava građane na oprez te savjetuje da se ne upuštaju u rizik i samoinicijativno uništavaju legla jer to može dovesti i do smrtonosnih posljedica. Njegov broj mobitela je 098-175-4050 i dostupan je 24 sata. Naglašava da očekuje sustavno rješenje države za ovaj problem, a ne očekuje novac i plaću nego sredstva za rad i zaštitnu opremu. Upravo stoga dobro će mu doći oprema koju je donirala Osječko-baranjska županija. Naime, od ove godine za ovaj opasan posao obučava sina i još četiri osobe.

- Gotovo da nema mjesta gdje se stršljenovi ne mogu pojaviti. Autohtoni stršljen je obitavao u šumama i napuštenim objektima, a sada ih nalazimo i u centru grada, na primjer uklonio sam gnijezdo koje su vlasnici stana na 12. katu u centru Osijeka napravili u dnevnoj sobi za vrijeme njenog godišnjeg odmora, zatim u vrtićima, školama, proizvodnim halama, liftovima - ističe Mišin.

Prilikom uručenja opreme zamjenik župana Petar Lagator zahvalio je Ivici Mišinu na njegovom radu, odnosno znanju i osobitoj hrabrosti u poslu kojim se volonterski bavi. U suradnji s Županijskim savezom pčelara, Osječko-baranjska županije obavlja pripreme radi utvrđivanja potrebne opreme za nastavak uništavanja legla stršljenova već od početka 2019. godine.

Stručnjaci smatraju da je upravo ova godina bila posebno pogodna za razvoj stršljena, a sve kao posljedica globalne promijene klime. Stršljeni koji su uništavani ove godine su nastali križanjem indijskog stršljena i autohtonog, pa uz brojne genetske mutacije imamo sada stršljena dužine od pet do šest centimetara, imaju crno-žute pruge, a na leđima smeđu boju. Izuzetno su opasni, prvo ugrizu, a tek nakon toga zadaje ubode, i to 30-40 uboda pri čemu izbacuju otrov.  

Poveznica borbe protiv stršljena i pčelarstva je zaštita pčela od stršljena. Stršljen se hrani kukcima poput osa. Samim time u vrtu i/ili okućnici stršljen je koristan insekt. Problem je da ne radi razliku između štetočina i korisnih kukaca. Stršljeni love pčele obično u pčelinjaku ispred košnica, a nerijetko ukoliko su u mogućnosti ulaze i u samu košnicu. Unutar košnice im je posebno zanimljivo pčelinje leglo do kojeg dolaze boreći se protiv pčela i pritom ih ubijajući.

Samo jedan stršljen kao jedinka rijetko će uspjeti napraviti neku veću štetu u pčelinjaku, ali pojavi li se roj od desetak ili možda i više stršljena u stanju su u borbi s pčelama koje će braniti svoju nastambu napraviti pravi pokolj. Iz ulovljene pčele isisavaju prikupljeni nektar, a ostatkom sažvakane pčele hrane svoje mlade ličinke.