Radna zajednica podunavskih regija (Arbeitsgemeinschaft Donauländer) osnovana je, potpisivanjem Zajedničke izjave u Beču 1990. godine, kao udruga regija u slivu Dunava sa svrhom poticanja razvoja gospodarstva, prometa, prostornog planiranja, turizma, kulture, znanosti i zaštite okoliša u podunavskom prostoru. U njeno članstvo uključene su 23 regije iz 10 podunavskih zemalja. Rad se odvija u tematskim područjima, poput prostornoga planiranje i zaštite okoliša, gospodarstva i turizma, kulture i znanosti, mladeži i športa, te prometa i riječne plovidbe putem radnih odbora formiranih u tim područjima.
O cjelini aktivnosti u okviru Radne zajednice odlučuje se jednom godišnje na Konferenciji šefova vlada regija članica. Odluke se donose konsenzusom i imaju karakter preporuke. Konferencija odlučuje i o financiranju pojedinih aktivnosti i projekata u Radnoj zajednici. Glavno izvršno tijelo je Radna skupina visokih službenika u kojoj sudjeluju stalni predstavnici - službenici regija. U radnoj skupini se, u suradnji s radnim tijelima, pripremaju prijedlozi za Konferenciju i koordinira provođenje njezinih odluka. Rad Tajništva Radne zajednice na sebe je kao stalnu obvezu preuzela pokrajina Donja Austrija.
Djelatnost Radne zajednice se financira bespovratnim sredstvima (pretežito Europske unije i/ili Republike Austrije i Savezne Republike Njemačke), a sufinanciranje članica uključuje troškove sudjelovanja sudionika na forumima. Radni je jezik njemački, uz prijevod skupova visoke razine na službene jezike članica.
Republika Hrvatska je bila punopravna članica Radne zajednice od 16. svibnja 1991. godine. Njezinim državno-pravnim osamostaljenjem otvorilo se pitanje njezinog daljnjeg sudjelovanja u ovoj udruzi regija. Iz ovog razloga Vlada Republike Hrvatske 4. kolovoza 2004. donijela je Odluku o pokretanju postupka za prestanak članstva Republike Hrvatske u Radnoj zajednici podunavskih regija u svrhu ulaska Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u članstvo Radne zajednice podunavskih regija.
Upravo iz ovog razloga 2000. godine, za vrijeme predsjedanja Hrvatske Radnom zajednicom, niz aktivnosti održan je upravo uz domaćinstvo i suorganizaciju ovih županija u njihovom sjedištu u Osijeku i Vukovaru. Time su započele pripreme za uključivanje ovih županija u Radnu zajednicu. Gospodarski forum Radne zajednice podunavskih regija, održan u Osijeku 3. i 4. listopada 2000., uz svoje popratne sajamske manifestacije ukazao je na dugotrajnost i opsežnost priprema Osječko-baranjske županije za samostalno članstvo u Radnoj zajednici podunavskih regija poglavito radom na Programu zaštite okoliša dunavskoga porječja, kao i u drugim područjima.
Nastavno, Osječko-baranjska županija je 2001. godine (temeljem zaključenog Ugovora) uključena u projekt "Koncept suradnje regija, gradova i luka na području hrvatskog Podunavlja koji je u sklopu šireg projekta Radne zajednice rezultirao izradom elaborata koji će biti osnovom definiranja strategije razvijanja suradnje jedinica teritorijalne samouprave u podunavskom prostoru.
Na Konferenciji šefova vlada Radne zajednice podunavskih regija (Arbeitsgemeinschaft Donauländer) održanoj u donjoaustrijskome Sankt Pöltenu 21. i 22. listopada 2004, prihvaćene su molbe za primanje u članstvo, tako da su Osječko-baranjska županija i Vukovarsko-srijemska županija postale njezinim punopravnim članicama.