Centar za autizam čiji je osnivač Osječko-baranjska županija danas slavi peti rođendan. Tim povodom, a u suradnji s Gradom Osijekom, danas (1. ožujka 2024. godine) prije podne je pred Kliničkim bolničkim centrom Osijek postavljena prva komunikacijska ploča za djecu i odrasle s poremećajem iz spektra autizma.

Obilježavanje pet godina djelovanja ove respektabilne ustanove nastavljeno je i u prostorijama Centra za autizam čemu su nazočili zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić i pročelnica za obrazovanje i mlade Miranda Glavaš- Kul.

- Drago mi je što već godinama ovako kvalitetno rade i ono što je važno da uspješno motiviraju djecu da pokažu sve svoje talente bez obzira na poteškoće s kojima se susreću. Posebna pohvala svim djelatnicima Centra za autizma kao i roditeljima na suradnji koja donosi sve bolje rezultate – rekao je Josip Miletić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije.

Suradnjom nastavnika, roditelja i lokalne zajednice Centar za autizam svakom djetetu s poremećajem iz autističkog spektra omogućuje razvoj u sredini u kojoj će se osjećati prihvaćeno, voljeno, sigurno i zadovoljno. Cilj je kreirati sredinu koja će djelovati poticajno na razvoj svih djetetovih potencijala, u kojoj će se voditi briga o djetetovim specifičnostima kao pojedinca i gdje će ga se osposobljavati za samostalan i odgovoran život.

U centru se provode predškolski program, posebni program uz individualizirane postupke, posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke i produženi stručni postupak.

U ovoj školskoj godini bilježi 60 učenika raspoređenih u 19 odjela i 10 polaznika ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja raspoređenih u 3 vrtićke skupine.

- S neposrednim odgojno-obrazovnim i rehabilitacijskim radom počeli smo u ožujku 2019. godine, u ovih pet godina smo se razvili u ustanovu respektabilnog predznaka s posebnim programom. U samom radu ustanove imamo značajnu podršku i Garda Osijeka i našeg osnivača Osječko-baranjske županije. Uz današnju obljetnicu, obilježavamo i nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora pa ću iskoristiti priliku i čestita im na tomu, a mi nastavljam o raditi i na najbolji mogući način pružati usluge našim korisnicima – rekao je Vladimir Bjelobrk, ravnatelj Centra za autizam.

Osječko-baranjska županija pruža sustavnu potporu Centru za autizam u obavljanju svojih djelatnosti, osigurava materijalna sredstva i prostorno-materijalne uvjete kako bi Centar i dalje bio primjerom dobre prakse, ne samo na nacionalnoj razini već i regionalnoj. Prije nekoliko dana potpisan je i ugovor o izradi projektne dokumentacije za preuređenje građevine javne i društvene namjene Centra za autizam Osijek  vrijedan 104.375,00 eura. Potpisivanjem ugovora i osobito predstojećom izradom projektne dokumentacije Osječko-baranjske županija čini značajan korak u skrbi za osobe s autizmom, osobito u vezi osiguranja sustavne podrške osobama s poremećajima iz autističnog spektra nakon njihova školovanja, odnosno nakon 21. godine života.

Na inicijativu roditelja iz udruge Dar odlučili smo se za proširenje usluge, a u planu je objekt u Čevapovićevoj ulici, koji danas nije primjeren za provođenje tih usluga, preurediti i opremiti u svrhu pružanja socijalnih usluga psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške i poludnevnog boravka.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u RH, Ravnateljstvo civilne zaštite i Osječko baranjska županija danas (29. veljače 2024. godine) organizirali su Okrugli stol na temu "Civilna zaštita i nove tehnologije - nove sposobnosti". Uz predstavnike organizatora i operativnih snaga civilne zaštite, na skupu su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, državnih institucija, općina i gradova te tvrtki s područja Osječko-baranjske županije.

- Svjedoci smo velikih društvenih promjena. Dolaskom informatizacije i robotizacije mijenja se cijeli svijet, pa je tako i u poslovima civilne zaštite koji postaju sve zahtjevniji, pogotovo zbog nastalih klimatskih promjena. Uvodimo nove tehnologije kao što su roboti, bespilotne letjelice, dronovi, amfibije, sonari za pretraživanje u vodi i pod vodom, pa ćemo danas prikazati sposobnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite, vidjeti u kom pravcu se kreću i pozicioniraju tvrtke na hrvatskom tržištu te kako sustav obrazovanja u RH prati sustav civilne zaštite - uvodno je kazao pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Osijek Zvonko Grgec.

Sudionike Okruglog stola pozdravio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić. Podržao je ovakav oblik stručnog raspravljanja i educiranja, a pripadnicima operativnih snaga civilne zaštite Osječko-baranjske županije zahvalio je na pravovremenom, znalačkom i odlučnom djelovanju u svim kriznim situacijama u proteklih nekoliko godina. Naravno, svima je čestitao Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite u RH.

- Naziv okruglog stola „Nove tehnologije - nove sposobnosti“ mogao bi ujedno biti zaključak ovog stručnog savjetovanja. Naime, značaj novih tehnologija je izuzetno velik u današnjem svijetu, naravno ako su pozitivno usmjerene. Nažalost, imamo puno primjera njihove negativne usmjerenosti, što se može vidjeti i na prostoru Europe gdje se nove tehnologije koriste i u ratnim događanjima velikom dijelom za uništavanje infrastrukture, ali što je najgore i za uništavanje ljudskih života. Međutim, posvetimo se danas pozitivnom dijelu. Za odgovor što tehnologija može učiniti i kako može pomoći sugrađanima te sustavu i pripadnicima civilne zaštite dovoljno je prisjetiti se nedavnog požara u tvrtki Drava International, kada se, između ostalog, pokazalo kako robot može pomoći gašenje požara. Njegovim djelovanjem spriječena još veća katastrofa, naravno uz angažiranje vatrogasaca i ostalih resursa, a korišteni su i dronovi i informatički sustav civilne zaštite da bi imali kompletan pregled. Moram spomenuti i da smo upravo uz pomoć tehnologije prošle godine mogli pratiti i kontrolirati dolazak vodenog vala na područje naše županije i na taj način pravovremeno djelovati, ojačavati nasipe i provoditi ostale aktivnosti. Zahvaljujući i ljudima i tehnologiji uspjeli smo prevenirati puno veće posljedice - kazao je Lukić.

Posebno je naglasio da bi sva tehnologija koja se koristi u kriznim situacijama, kao i njihovoj prevenciji, bila uzaludna bez ljudske ruke i znanja. - Zato su i ovaj okrugli stol i sve edukacije dobrodošli radi što boljeg upravljanja modernim tehnologijama. Osječko-baranjska županija će naravno uvijek stajati uz takve aktivnosti - istaknuo je župan.

- Osim tehnike i standardnog funkcioniranja sustava, u svim kriznim situacijama potrebna je i dobra organizacija cijelog sustava. U tim trenucima nema vremena za puno dogovaranja nego se mora odmah i odlučno djelovati. Stoga još jednom izražavam zadovoljstvo svime što radi sustav civilne zaštite, a čiji je cilj prije svega da se stanovnicima Osječko-baranjske županije pruža sigurnost, što se unazad nekoliko godina potvrdilo u svim kriznim situacijama - poručio je Lukić.

Pohvalio je projekt izgradnje i opremanja Regionalnog centra civilne zaštite Osijek u Bizovcu, koji će uz razvoj nove tehnologije, okupiti sve segmente civilne zaštite na jednom mjestu te gdje će se održavati i edukacije i druge aktivnosti potrebne da bi sustav još bolje funkcionirao.

U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, danas (28. veljače 2024. godine) je održana stručna Tribina na kojoj su predstavnici tvrtke Podravka d.d. zainteresiranim proizvođačima povrća ponudili mogućnost otkupa njihovih proizvoda i kooperaciju. Skupu su uz poljoprivrednike iz nekoliko slavonskih županija nazočili zamjenik župana Josip Miletić, predsjednica Skupštine OBŽ Ivana Bagarić te ostali uvaženi gosti.

- Osječko-baranjska županija u posljednjih sedam godina mudro koristi resurse koje ima, a jedan od najznačajnijih svakako je poljoprivredno zemljište. Današnja je tribina usmjerena na proizvođače povrća koji na području naše županije djeluju na otprilike 1.200 ha površine, a naš je cilj da sustavom potpora i podrškom dodatno povećamo proizvodne kapacitete i pomognemo im u plasmanu na tržište. Svjesni smo koliko im je u poslovanju važna sigurnost i stabilnost zbog čega nam je drago da se tvrtka Podravka d.d. odazvala našem pozivu i da će proizvođačima ponuditi suradnju – kazao je zamjenik župana Josip Miletić.

Osječko-baranjska županija sustavno pomaže poljoprivrednicima, a mjerama potpora nastoji podržati proizvođače od početka poslovanja do plasmana proizvoda na tržište, istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Romeo Jukić, najavivši kako će Županija ove godine sufinancirati kupovinu plastenika iznad 100 m2. – Želimo da naši proizvođači budu samostalniji i kvalitetniji te da se okrenu drugoj proizvodnji. Moramo znati da pojedina proizvodnja povrća ne traži velike površine. Svjesni smo da su inputi veliki, ali velika je i dobit – naglasio je Jukić.

Današnjem skupu odazvalo se oko 300 zainteresiranih proizvođača, a jedan od njih je i predsjednik Udruge proizvođača povrća klaster Zlatna dolina iz Požege Luka Japarić koji je rekao kako im siguran plasman i dogovorena cijena znače sigurnu proizvodnju. U budućnosti će, smatra, sve više ratara prelaziti upravo na povrtlarsku proizvodnju, u kojoj uz cijene repromaterijala, gnojiva i zaštitnih sredstava, ipak uspijevaju osigurati opstanak na tržištu. Pozdravlja stoga današnju tribinu na kojoj su proizvođači dobili priliku povezati se s otkupljivačem koji im nudi siguran otkup i zagarantiranu cijenu, ali i kooperaciju.  O važnosti stabilnog i sigurnog tržišta govorio je i prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanossti Osijek koji je kazao da je jako zanimljivo preći s nisko dohodovnih na visoko dohodovne kulture, za koje će, kaže biti potrebno više rada i više ulaganja.

Osječko-baranjska županija, u partnerstvu s udrugama DKolektiv - Organizacija za društveni razvoj i PRONI Centar za socijalno podučavanje, provodi projekt pod nazivom „Mladi u fokusu: Regionalni program za mlade Osječko-baranjske županije“.

Jedna od projektnih aktivnosti je istraživanje kroz koje želimo saznati stavove, mišljenja i sugestije o temama koje su relevantne za mlade u našoj županiji. Upitnik je namijenjen općoj populaciji mladih (od 15 do 30 godina) s područja Osječko-baranjske županije te je u potpunosti anoniman i dobrovoljan, a za njegovo ispunjavanje je potrebno 12-ak minuta.

Pozivamo vas da popunite i potaknete druge da popune upitnik kako bismo dobili što relevantnije rezultate koje ćemo moći koristiti u svrhu osmišljavanja Programa za mlade na razini Osječko-baranjske županije. Rok za popunjavanje upitnika je do 20. ožujka 2024. godine.

Upitniku možete pristupiti putem sljedeće poveznice: https://www.surveymonkey.com/r/LRQJ5PS

ili putem QR koda

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u partnerstvu s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, Zavodom za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskim društvom ekonomista danas (27. veljače 2023. godine) u Osijeku je organiziralo l. Znanstveno-stručni dijalog „Regionalni razvoj u Hrvatskoj - razvojna tranzicija Slavonije“. Nazočnima su se uvodno obratiti dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, dok je ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić predstavio strategiju i planove Ministarstva u vezi razvojne tranzicije Slavonije i Baranje.

- Drago mi je da se upravo u Osječko-baranjskoj županiji održava 1. Znanstveno stručni dijalog „Regionalni razvoj u Hrvatskoj - razvojna transformacija Slavonije“. Naša županija unazad sedam godina bilježi zaista dobre rezultate, a osobito bi naglasio značaj nacionalnog projekta Slavonija, Baranja i Srijem u komu je na područje naše županije investirano 1,1 milijarda eura. Svi strateški projekti su rezultat inicijative s naše regionalne i lokalne razine prema nacionalnoj, kao što se s nacionalne razine kontinuirano razmišlja o ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske, tako i mi postupamo prema razvoju svih dijelova županije, naravno uz poštivanje specifičnosti svakog područja. U gospodarstvu bilježimo odlične rezultate, gotovo nikad bolje, zaposlenost je na najvišoj razini, smanjuje se nezaposlenost, a imamo i nove strateške projekte spremne za apliciranje na javne pozive, o kojima ćemo danas više čuti od predstavnika Ministarstva - rekao je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić naglasio se kako kroz ovakvu komunikaciju znanstvene i stručne zajednice želi govoriti o konkretnim problemima i donijeli kvalitetne zaključke, pa će se konferencije održavati i u drugim hrvatskim regijama. Podsjetio je na dosadašnje aktivnosti Vlade RH u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem, kroz koji Vlada nastoji usmjeriti što više sredstava europskih fondova na ovo područje, a to ima i konkretne rezultate.

- Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem realizirano je 3 milijarde eura. Od 2013. godine BDP u Slavoniji se per capita povećao 50 posto, a klasični za nešto više od 40 posto. U zadnje dvije godine na području Panonske Hrvatske vidimo porast BDP-a za 4 posto, što je iznadprosječno za EU te ako se nastavi taj rast mijenjat će se i trendovi, što se već događa. Danas vidimo projekte poput Regionalnog distribucijskog centra, Gospodarskog centra, Koridora 5c i brojne prometnice, vide se promjene i na ulaganjima u dugotrajnu imovinu, izvozu. Dakle, hvatamo razvojni korak, postigli smo već puno, ali moramo biti realni i strpljivi, a realizirani projekti će doći do izražaja narednih godina, kao i s novim ulaganjima - poručio je ministar Erlić.

Kako je uvodno rečeno, ovim znanstveno-stručnim dijalogom nastoji se potaknuti rasprava oko dva ključna pitanja, odnosno kako uspostaviti regionalnu ekonomsku ravnotežu te kako mjeriti regionalni ekonomski uspjeh. Odgovore na ta pitanja kroz tematska izlaganja i raspravu pokušali su dati ministar Šime Erlić, dekan EFOS-a prof. dr. sc. Boris Crnković, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, zastupnica u Hrvatskom saboru Nataša Tramišak, glavna direktorica HUP-a Irena Weber, zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin, predsjednica Katedre za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju EFOS-a prof. dr. sc. Đula Borzan, a dijalog je moderirala prof. dr. sc. Nataša Drvenkar.

- Ovim skupom željeli smo u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU okupiti stručnjake iz različitih područja kako bi razgovarali o razvojnim izazovima Slavonije i Baranje, potaknuli razmjenu mišljenja i ideja, a sve to da bi pronašli optimalan razvojni model ovog područja - rekao je dekan EFOS-a prof. dr. sc. Boris Crnković, dok je zastupnica u Hrvatskom saboru Nataša Tramišak naglasila kako smo prije desetak godina, kada je Hrvatska počela koristiti snažnu omotnicu europskih strukturnih i investicijskih fondova, morali promišljati o onome što trebamo, kakve projekte želimo i kako ćemo doći do bolje regionalne razvijenosti.

- Tim putem smo krenuli u gradu Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji, ali i u cijeloj Slavoniji i sada se vide rezultati. Mi smo možda i najbrže od svih hrvatskih regija počeli povlačiti sredstva, izgrađeni su mnogi infrastrukturni projekti koji su jednako važni kao i projekti koji su doprinijeli razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Danas je vidljivo da su te brojke ipak veće i bolje nego što su bile tada. Zato možemo reći da smo i kroz ovaj proces i ovo prvo razdoblje korištenja sredstava iz fondova Europske unije zasigurno naučili puno o tome što nam donosi dobrobit i koji su nam projekti važni. Tek nas čekaju veliki izazovi i najavljivani projekti koji su od strateške važnosti da bismo se i u ovom desetljeću bolje razvijali. Tu je prije svega riječ o novom Kliničkom bolničkom centru Osijek, trenutno najvećem projektu na području Slavonije, vrijednosti oko 700, a možda i 900 milijuna eura. Željno iščekujemo realizaciju upravo takvog projekta koji će poslati jasnu poruku da ovdje, uz svu komunalnu infrastrukturu rješavamo i pitanje zdravstvene infrastrukture te kvalitetne prometne povezanosti koji posljedično daju zamašnjak i poticaj gospodarstvu da i ono dalje bude spremno ulagati i razvijati se. Samo velikom sinergijom lokalne i regionalne razine u suradnji s nacionalnom razinom moguće je postizati zadane ciljeve i rezultate koji nisu vidljivi odmah, ali u razdoblju od nekoliko godina ipak se vidi da je puno učinjeno na području Slavonije i Baranje - rekla je Tramišak.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je kako su u Slavoniji vidljivi pozitivni pomaci koji su rezultat istosmjernog promišljanja države i poduzetnika te stavljanja naglaska na porezno rasterećenje i investicije, ali i povećanje poduzetničkog ozračja. Vidljivo je to, kaže, u brojkama, s obzirom da se bilježi povećanje izvoza od 70% te volumen investicija od 30%, a veseli i podatak da u Osijeku raste broj doseljenih stanovnika.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić izrazio je zadovoljstvo što se skup održava u gradu Osijeku, koji je, prema podacima Ministarstva financija za 2022. godinu, povukao najviše sredstava iz fondova EU. - U gradu Osijeku u ovome trenutku imamo 84 projekta vrijednosti 350 milijuna eura. Vesele nas projekti koje ćemo uskoro početi raditi. Naime, kroz ITU mehanizam, odnosno Ministarstvo regionalnog razvoja, Gradu Osijeku je za iduće programsko razdoblje dodijeljeno čak 55 milijuna eura, što je puno više nego što smo imali, a imamo i devet jedinica lokalne samouprave manje nego u prethodnom razdoblju. Provodit ćemo mnogobrojne projekte, od revitalizacije Zrinjevca, uređenja središta grada, kompleksa Gradski vrt, uređenja središta Retfale, biciklističkih staza u Josipovcu i Tenji, bajera na Jugu 2 i Adice u Tenji. Također, u tijeku su veliki projekti koji se financiraju iz fondova EU, poput modernizacije tramvajske infrastrukture, koja ide svome kraju i koja je preduvjet za nabavku novih niskopodnih tramvaja, također uz pomoć EU sredstava. Uskoro u rad puštamo novi pročistač otpadnih voda, koji je najmoderniji i najkompleksniji u Hrvatskoj. Uz europska sredstva tu je i pet novih vrtića – rekao je gradonačelnik Ivan Radić istaknuvši da Osijek bilježi rekordnu zaposlenost u posljednjih 15 godina.