Comcross croatia d.o.o. je tvrtka koja se bavi projektiranjem i izgradnjom telekomunikacijskih mreža u Hrvatskoj i Njemačkoj, a upravo je danas (27. listopada 2022. godine) u Osijeku, u Industrijskoj zoni Nemtin, otvorena nova upravna zgrada i radioničko- skladišni prostor gdje će se sklapati telekomunikacijski i elektro ormari. Svečanom otvorenju uz direktora tvrtke Slobodana Ribića, nazočili su i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić te zamjenik župana Josip Miletić.

- Današnje otvorenje poslovne jedinice u Nemetinu je kruna dosadašnjeg rada i poslovanja. U izgradnju upravne zgrade i radioničko- skladišnog prostora uloženo je 18 milijuna kuna, od čega osam milijuna kuna u proizvodni pogon. 45% ukupnog ulaganja u proizvodni pogon sufinancirano je sredstvima Europske unije kroz projekt Jačanja konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju. Grad Osijek je od samih početaka bio snažna podrška u ovoj investiciji te je sufinancirao zemljište na kojem je izgrađena tvrtka. U ovom pogonu izrađivat će se elektro ormari na jedinstven način, po parametrima industrije 4.0 koja podrazumijeva integraciju informacijsko-komunikacijskih tehnologija s konvencionalnom fizičkom proizvodnjom i procesima. Ovaj je pogon jedinstven u Hrvatskoj i planiramo zaposliti 20-ak stručnjaka te na taj način spriječiti njihov odlazak u inozemstvo – kazao je direktor tvrtke Slobodan Ribić.

Industrijska zona Nemetin svojom veličinom od 100 ha spada u red velikih zona, a po opremljenosti i infrastrukturi te cestovnoj povezanosti, ali i olakšicama koje Grad Osijek nudi jedna od privlačnijih zona u Hrvatskoj.

- Tvrtka Comcross je objekt sagradila unutar 24 mjeseca od dodjele ugovora o gradnji i na taj način iskoristila sve povlastice koje ova zona nudi. Ja sam siguran da im je to bio vjetar u leđa, a veseli me činjenica da će zaposliti i novih 20-ak stručnjaka. U Gradu Osijeku nam je važno svako radno mjesto, zbog čega smo ove godine za male i srednje poduzetnike izdvojili 4,5 milijuna kuna – kazao je gradonačelnik Radić.

- IT sektor jedna je od najbrže rastućih industrija ne samo u Hrvatskoj, već svuda u svijetu, a upravo su Osijek i Osječko-baranjska županija područja koja neprestano dokazuju svoju izvrsnost u tom segmentu. Također, bilježimo pozitivne trendove i u ostalim gospodarskim granama o čemu svjedoče brojna izvješća Hrvatske gospodarske komore, od rasta zaposlenosti preko rasta plaća pa sve do broja obrta i poduzeća koja djeluju na području županije. Uz to, Osječko- baranjska županija izdvaja značajna sredstva za velike i važne projekte na korist svih naših žitelja, a to ćemo činiti i u budućnosti – naglasio je zamjenik župana Josip Miletić.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

U Velikoj vijećnici Županijske skupštine danas (27. listopada 2022. godine) održana je 15. sjednica Skupštine Osječko-baranjske županije kojoj je nazočilo 39 vijećnika. Na dnevnom redu bilo je 30 točaka, među kojima su Izvješće Župana Osječko-baranjske županije o radu u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine, prijedlozi Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Osječko-baranjske županije za 2022. godinu, Odluke o osnivanju Kulturnog vijeća Osječko-baranjske županije, Akcijskog plana energetske učinkovitosti Osječko-baranjske županije za razdoblje od 2022.-2024. godine, Informacija o stipendiranju učenika i studenata i dodjeli potpora za poslijediplomski studij u školskoj odnosno akademskoj 2021./2022. godini i druge točke. Sve su usvojene jednoglasno ili većinom glasova.

- Izvješće župana o radu u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine usvojeno je bez rasprave i komentara, a to znači da radimo najbolje što znamo i umijemo te da to vijećnici tako vide i prepoznaju. Tako ćemo i nastaviti. Svi zacrtani projekti odvijaju se planiranom dinamikom, a vrlo brzo započet ćemo s još jednim projektom, izgradnjom I. Gimnazije u Osijeku za što napokon imamo u potpunosti potvrđene odluke našeg Upravnog odjela za javnu nabavu. Za 5-6 dana slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova i počinjemo s izgradnjom. Završili smo Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće, a prije nekoliko dana dobili smo uporabnu dozvolu. Gospodarski centar se radi planiranom dinamikom, bit će završen do kraja godine, najkasnije nešto iz Nove godine i počet će s radom već na Proljetnom sajmu. To su najbitniji projekti, no provodimo još niz projekata, subvencija i drugih aktivnosti na razini županije, kao i projekte koji se provode na razini države, gradova i općina i svi idu zacrtanom dinamikom - kazao je župan Ivan Anušić.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Na sjednici je osam vijećnika postavilo pitanje ili određenu inicijativu, a odgovore je odmah dao župan Ivan Anušić. Tako je vijećnik Marko Bogatić rekao da izgradnjom obilaznice nije riješen glavni prometni problem grada Belog Manastira, a to je dnevni promet Osječkom ulicom oko 500 teretnih vozila. Župan se složio da problem postoji i najavio da će se tražiti kvalitetna rješenja i tog pitanja, a vjeruje kako od prvog dana 2023. godine i ulaska Hrvatske u Schengenski prostor neće biti gužvi na granici s Mađarskom.

Vijećnica Marija Miličević govorila je da je nedostatak kuhara problem u provedbi županijskog projekta besplatnog obroka svih učenika u osnovnim školama te upitala kako će se projekt provoditi od Nove godine kada će se financirati s nacionalne razine. Predložila je da se novac osiguran u županijskom proračunu za školski obrok prenamjeni za plaće kuharima. Prenamjenu navedenih sredstava predložio je i vijećnik Marko Bogatić, ali za sufinanciranje troškova umirovljenika koji zbog zdravstvenih razloga moraju biti smješteni u privatne domove za starije i nemoćne osobe.

Na oba pitanja župan Anušić je odgovorio kako će Osječko-baranjska županija sredstva koja su planirana za besplatni školski obrok u 2023. godini prenamijeniti za projekte u obrazovanju, među kojima je i izgradnja I. gimnazije u Osijeku.

- Za besplatni školski obrok iz proračuna smo u proteklih pet godina izdvajali od početnih 20 milijuna kuna do zadnje planiranih 13,8 milijuna kuna. Nakon odluke Vlade RH da financira školski obrok u cijeloj Hrvatskoj, što je odlična odluka na kojoj čestitam, mi u OBŽ nastavit ćemo spajati OPG-ove i dobavljače te u tom dijelu nastaviti projekt. Novac koji nam nakon odluke Vlade ostaje u proračunu usmjerit ćemo na obrazovanje, na unaprjeđenje infrastrukture i opremanje škola. Uostalom, OBŽ radi veliki iskorak u obrazovanju, razvijamo dva centara kompetencija, znanstveni centar, stvaramo bolje uvjete za nastavu u svim školama. Izgradnju 1. gimnazije u početku ćemo financirati vlastitim sredstvima, a očekujemo da ćemo potom dio sredstava povući iz natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja - rekao je župan.

Vijećnik Krešimir Čabaj pohvalio je revitalizaciju Zračne luke Osijek i kroz projekt „Slavonski doručak“, no kazao je da se među proizvodima koji se daju putnicima u zrakoplovima nalaze i krekeri koje pakira tvrtka iz Splita. Župan je odgovorio kako je to jedini proizvod u tom paketu koji priprema tvrtka izvan Slavonije, a svi partneri u projektu izabrani su na javnom natječaju Croatia Airlinesa.

Vijećnica Sanja Bježančević upitala je župana što je s inicijativama koje je podnijela i koje su načelno podržane, a župan je odgovorio da će je već narednih dana pozvati na radni sastanak. Zatražila je odgovor da li su u Domu zdravlja OBŽ zaista zaposlene osobe zadužene za EU projekte te koji su njihovi rezultati. Župan je potvrdio da se Dom zdravlja bavi (i) tim projektima, a zamjenik župana Mato Lukić je dodao da u Domu zdravlja OBŽ postoji odjel koji između ostalog radi i poslove pripreme i provođenja EU projekata. Uz ostale projekte, do sada su se bavili poslovima u dva projekta specijalizacije doktora medicine, zatim u projektu Dostupnija primarna zdravstvena zaštita na području cijele OBŽ, projektima energetske obnove, više projekata prevencije i ostalima. Detaljnu informaciju o tomu dat će i resorni županijski upravni odjel.

Vijećnica Ana Diklić pitala je što se događa s izgradnjom mosta na cesti između Ernestinova i Petrove Slatine. Stari most je srušen, gradnja novog je počela i trenutno stoji, a građani pitaju kada će most biti završen. Nedostatak mosta za njih znači 11 kilometara duži put obilaznom cestom, pa pitaju je li moguća izgradnja pontonskog mosta. - Rok je izgradnju novog mosta je srpanj 2023. godine i treba biti ispoštovan. Izgradnja pontonskog mosta nije realna opcija te se građani moraju strpjeti, a dobit će zaista kvalitetan most - kazao je župan.

Vijećnik Boris Piližota upitao je župana što se događa s njegovim prijedlogom o zajedničkom sufinanciranju Županije i Grada Osijeka postavljanja solarnih panela te predložio da Županija pokrene inicijativu za produženje roka povlaštene cijene električne energije za domaćinstva. Prvi prijedlog će se razmatrati preko stručnih službi i u koordinaciji sa svim zainteresiranim općinama i gradovima, ne samo Gradom Osijekom, a za drugi prijedlog župan je sugerirao da tu inicijativu preusmjeri Klubu SDP-a u Hrvatskom saboru.

Vijećnik Zlatko Ahić nije zadovoljan odgovorom koji je dobio od Policijske uprave osječko-baranjske u vezi zabrane prometa u dijelu Ulice Bartola Kašića u Osijeku, kod zgrade PU, zbog opasnosti od terorističkih ugroza. Traži da se ta dionica otvori za promet, no - kako je rekao župan - pitanja sigurnosnih provjera i zaključaka, pa tako i u vezi prometa kod zgrada poput navedene, nisu u nadležnosti Županije.

Vijećnik Ivica Mandić istakao je da prema zadnjem popisu stanovništva na području Osječko-baranjske županije ima 7.670 učenika manje nego 2011. godine. Smatra da stoga ima i slobodnih prostora u školskim zgradama koji bi se mogli prenamijeniti u vrtiće. Upitao je i ima li novosti u vezi izlaska Centra za socijalni rad iz zgrade u vlasništvu Županije u Đakovu.

- Broj stanovnika u cijeloj Hrvatskoj se smanjio, a pri tomu me naročito zabrinjava što je u ukupnom broju stanovnika udio najmlađih samo 14 posto. Posljedice takvog stanja osjetit će se i u osnovnim školama, osobito u ruralnim sredinama gdje će škole ostajati sve praznije. Taj prostor će biti slobodan za korištenje jedinicama lokalne samouprave, dakako uz suglasnost županije i resornog ministarstva. Prijedlozi su dobrodošli, za vrtiće osobito, no pitanje je ako se zatvara škola hoće li biti djece za vrtić. Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati određeni broj škola s kapacitetom od 200-300 učenika, a koje zbog troškova neće moći funkcionirati s 20-ak učenika nego učenicima treba osigurati prijevoz u matične škole - rekao je župan Anušić.

U vezi drugog pitanja rekao je kako se Centar za socijalni rad u Đakovu do kraja godine treba izmjestiti iz sadašnjih prostora u vlasništvu Županije. U županijskom proračunu već su osigurana sredstva za uređenje tog prostora te bi proširenje đakovačkog Doma za starije i nemoćne osobe trebalo biti realizirano do jeseni 2023. godine.

Jučer (26. listopada 2022.) je u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, nadbiskup mons. Đuro Hranić upriličio  prijem za potpredsjednicu Republike Bugarske Ilianu Iotovu , njeno izaslanstvo , kao i predstvanike Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj. Povod ovom posjetu visokog bugarskog izaslanstva je odavanje počasti biskupu J.J. Strossmayeru, velikom prijatelju bugarskog naroda i jednom od, kako ih Bugari zovu buditelja bugarske nacije. Svake godine u ovo vrijeme visoko izaslandtvo iz Bugarske položi vijenac na Strossmayerov grob u kripti đakovačke katedrale, a ove godine je to učinila potpredsjednica države gđa Iotova. Prijemu je nazočio i zamjenik župana Mato Lukić koji je potpredsjednici Republike Bugarske naznačio kakvu ulogu je imao biskup Strossmayer u razvitku cijelog područja današnje Osječko-baranjske županije.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Na 4. Godišnjem savjetovanju službenika za informiranje, koje se održava u Hotelu Osijek, okupilo se danas (26. listopada 2022. godine) više od 200 predstavnika tijela javne vlasti. Cilj Savjetovanja je pružiti stručnu pomoć i olakšati rad službenicima za informiranje, pridonijeti standardizaciji primjene Zakona o pravu na pristup informacijama te, posljedično, smanjiti broj žalbenih postupaka pred Povjerenikom za informiranje. Kroz izlaganja i raspravu na četiri panela službenicima se želi proširiti uvid u kontekst ostvarivanja prava na pristup informacijama i najviše standarde upravnog postupanja prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i Zakonu o općem upravnom postupku.

- Transparentnost javne uprave, a osobito u politici je izuzetno bitna za izgradnju povjerenja građana u ono što radimo. Mora se znati što se radi, je li taj rad u skladu sa zakonom ili nije, kako trošimo novce kojima poreski obveznici pune proračun, a kojim na određeni način raspolažemo. Kod nas u Osječko-baranjskoj županiji sve te informacije su lako dostupne i provjerljive te svatko i u svakom trenutku može provjeriti kako i za što se troše proračunska sredstva - kazao je župan Ivan Anušić te dodao da Osječko-baranjska županija godinama ostvaruje najvišu ocjenu iz transparentnosti, a putem službenika za informiranje dostupna je građanima i za dodatne upite.

Povjerenik za informiranje dr. sc. Zoran Pičuljan naglasio je da su službenici za informiranje osobe koje u tijelima javne vlasti, kojih je 6.000 u Hrvatskoj, obavljaju poslove pristupa informacijama te da broj nazočnih na savjetovanju pokazuje da je "on line" vrijeme iza nas. - Raspravlja se o novelama, izmjenama Zakona o pravu na pristup i kako te novele primijeniti u pravu na pristup, kako poboljšati upravnu praksu, odnosno praksu rješavanja prvostupanjskih tijela i kako što bolje suzbiti šutnju admin

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

istracije na prvome stupnju, osigurati dostupnost informacija puno brže i protočnije na način kako to treba biti - rekao je.

Redoviti radni sastanak čelnika Osječko-baranjske županije i 42 jedinice lokalne samouprave s područja županije (7 gradova i 35 općina) održan je danas (26. listopada 2022. godine) u Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku. Na dnevnom redu bilo je sedam točka od kojih je najveću pozornost dobila rasprava o poticajima za dobrovoljno funkcionalno i stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.

- Pitanje spajanja jedinica lokalne samouprave svakako je jedna od najzanimljivijih tema današnje koordinacije. Kao što je poznato, za to pitanje je otvoren javni poziv Ministarstva financija za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje JLS, a upravo su načelnici ti koji najbolje poznaju situaciju u svojim sredinama i koji će donositi ovakve odluke. Za sada nemamo naznake da bi netko od načelnika s područja naše županije to učinio, no poziv je tek otvoren te je i dalje moguće razmatrati ovo pitanje. Uz to, razgovarali smo o zelenoj energiji koja je trenutno među najvažnijim temama ne samo kod nas, već svugdje u svijetu, a dotakli smo se i dodijeljene titule Europske regije sporta 2024. godine Osječko-baranjskoj županiji koja će rezultirati velikim ulaganjima u sport u narednom razdoblju - rekao je zamjenik župana Mato Lukić.

Točku o spajanju jedinica lokalne samouprave uvodno je obrazložila pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ Snježana Raguž. Rekla je kako je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđena reforma lokalne samouprave te je slijedom toga Vlada RH donijela Odluku o poticajima za funkcionalno i stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave.

- Na temelju te Odluke Ministarstvo financija objavilo je Javni poziv i on je otvorenog tipa, a na njega se mogu prijaviti jedinice lokalne samouprave koje se žele spojiti. Funkcionalno spajanje može biti u obliku financiranja zajedničkog službenika koji će obavljati određene poslove, zajedničkog upravnog odjela te zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove za obavljanje određenih poslova iz djelokruga rada jedinica lokalne samouprave. Poticaji će se odnositi na sufinanciranje u određenom postotku plaća i materijalnih rashoda zajedničkog službenika, odnosno maksimalno pet službenika ako je riječ o zajedničkom upravnog odjelu, kao i postotak izdvajanja jedinica lokalne samouprave koja izdvajaju za financiranje zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove. Kad je riječ o stvarnom spajanju to je pripajanje nekih jedinica nekoj postojećoj jedinici, a uvjet je da one budu razvrstane u I. do V. skupinu prema indeksu razvijenosti. Dobrobiti stvarnog spajanja su jednokratne pomoći i pomoći koje se ostvaruju na razdoblje od pet godina. Jednokratna pomoć odnosi se na sufinanciranje svih obveza onim jedinicama koje se pripajaju na dan 30. lipnja 2022. godine, a sredstva će biti uplaćena postojećoj jedinici kojoj su se pripojile. Kad je riječ o pomoći u razdoblju od pet godina, tu će se udvostručiti iznos fiskalnog izravnanja koji je jedinica koja se pripaja primila, a taj iznos će pripasti jedinici kojoj se pripojila, s tim da 50% tog iznosa mora uložiti u kapitalna ulaganja jedinice koja se pripojila, tako da ona ne bi bila zanemarena - istaknula je pročelnica Snježana Raguž. 

- Zahvaljujući koordinacijama načelnika i gradonačelnika možemo jednostavnije organizirati i uskladiti postupanja svih jedinica lokalne samouprave, na čemu zahvaljujem Osječko-baranjskoj županiji. Također, ovo je prilika za iznošenje određenih problema s kojima se susrećemo i pronalazak njihovih rješenja u dijalogu s čelnicima Županije  - kazao je načelnik Općine Bilje Željko Cickaj, a na pitanje spajanja općina je odgovorio:

- Mišljenja sam da određene jedinice lokalne samouprave vjerojatno nemaju svojih kapaciteta te da bi trebale ići na funkcionalno spajanje, jer treba voditi računa o racionalnom utrošku sredstava. Ipak, smatram da Općina Bilje nije predmet ove rasprave.

Ostale točke dnevnog reda bile su Osječko-baranjska županija - Europska regija sporta 2024., izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Vatrogasna zajednica OBŽ - zakonska obveza održavanja dimnjaka, izazovi i aktivnosti Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Osijek te Smart energy - prezentacija mogućnosti implementacije Gree/Smart energetskih rješenja.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•