Vijesti

Subota, 02 Rujna 2023 00:00

Slavonijo, u jesen si zlatna!

U Tenji se danas (2. rujna 2023. godine) održao središnji dio programa tradicionalne, već 19. manifestacije „Slavonijo, u jesen si zlatna“, koju organiziraju članovi KUD-a Josip Šošić na čelu s predsjednikom Josipom Mihaljevićem. Trodnevni program i ove je godine obilovao različitim kulturnim, tradicijskim i zabavnim sadržajima. Uz brojne mještane i goste, subotnjem događaju nazočili su gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić i zamjenik župana Mato Lukić. 

Gradonačelnik Ivan Radić rekao je kako je manifestacija u Tenji pod posebnim pokroviteljstvom Grada Osijeka, koji u ovo naselje puno ulaže pa su, između ostalog, samo prošle godine obnovljeni kolnici u tri ulice. Osobito je važno da je počela izgradnja dječjeg vrtića, investicija vrijedna 1,8 milijuna eura, a priprema se niz vrijednih projekta.

Zamjenik župana Mato Lukić istakao je kako ova manifestacija predstavlja vrijedno očuvanje tradicije i običaja našeg kraja. - Drago mi je da, kao i u drugim mjestima naše županije, ova smotra privlači veliki broj građana. Na taj način prenosimo naše osobite vrijednosti na mlađe generacije, a mladih je ovdje zaista puno, zajedno sa njihovim roditeljima - kazao je.

U Belom Manastiru je danas (2. rujna 2023. godine) u 17.00 sati počela Najveća hrvatska fišijada, tradicionalna gastronomska i zabavna manifestacija koja se od 2019. godine održava u središtu Baranje pod tim nazivom, a obuhvaća Prvenstvo Hrvatske i Prvenstvo Baranje u kuhanju fiša. Natjecanja i prigodni program organizirala je Turistička zajednica Baranje u suradnji s Gradom Belim Manastirom, a ovaj put u kuhanju omiljenog baranjskog specijaliteta sudjelovalo je više od 200 fiš-majstora.

Fišijada se održava u sklopu manifestacije „Jesen u Baranji“, a natjecateljski program prati raznovrstan sajamski, zabavni i glazbeni program. Uz kušanje fiša, posjetiteljima su tako na štandovima ponuđeni brojni proizvodi domaćih OPG-ova, ali i nadmetanja u puhanju balona, ispijanju piva, i to u dvije kategorije - za muškarce i žene, kao i druga „natjecanja“.

Paljenjem prve vatre ispod kotlića, Najveću hrvatsku fišijadu simbolično su otvorili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Goran Ivanović, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić i gradonačelnik Grada Belog Manastira Tomislav Rob.

- Danas svi uživamo u ambijentu i delicijama koje su pripremili domaćini u Belom Manastiru. Dvije stotine kotlića je zaista respektabilan broj, no još je značajnije da su turističke brojke u našoj županiji u pozitivnom trendu. Iz godine u godinu Baranja se brendira vrhunskim manifestacijama, vinima i svime što pruža, a uz sve to u Belom Manastiru vidimo značajan razvoj infrastrukture i brojne projekte koji se realiziraju europskim sredstvima - rekao je zamjenik župana Josip Miletić te čestitao organizatorima na uspješnoj manifestaciji.

Gradonačelnik Tomislav Rob bio je izuzetno zadovoljan odazivom natjecatelja i gostiju. - Krenuli smo s promocijom Belog Manastira kao grada koji voli fiš, kuhalo se čak i u vremenu COVID-a i manifestaciju smo uzdigli na visoku razinu i sudjelovanje 200 kuhara. Inzistiramo na kvaliteti, na sudjelovanje najboljih kuhara, što nije lako jer znamo da su danas i mnogi amateri poput profesionalaca. Zaista je lijepo vidjeti u gradu ovako veliki broj ljudi koji uživaju u događaju, promociji grada i ruralnog turizma Osječko-baranjske županije - kazao je gradonačelnik.

- Ovakva natjecanja i izvrsnost nas moraju prezentirati diljem Hrvatske i Europe, a Fišijada u Belom Manastiru je odličan primjer kako se jedna stidljiva priredba u parku razvija do vrhunske gastro manifestacije na prostoru Osječko-baranjske županije i istoka Hrvatske - naglasio je saborski zastupnik Goran Ivanović.

U konkurenciji 24 kuhara prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske u kuhanju fiša osvojio je Nikola Barišić iz Valpova, drugi je Kristian Klajo, a treći Miroslav Bakota. Pobjednik Prvenstva Baranje je Ivan Mumlek, drugi je Davor Mucić, dok je treće mjesto osvojio Momo Đurković.

Izložbom fotografija „šuma okom šumara“ i stručnim skupom o migracijama divljači i pojavi afričke svinjske kuge na području Slavonije, u Našicama su 31. kolovoza počeli ovogodišnji Dani slavonske šume. Idući dan održano je predavanje o potencijalnim prijetnjama karantenskih vrsta kukaca u hrvatskim šumama te predstavljanje rada sportskih klubova i udruga, a središnji dio manifestacije, već 23. po redu, održao se danas (2. rujna 2022. godine). Program je počeo prijemom uzvanika kod gradonačelnika Grada Našica Krešimira Kašube, a potom je slijedilo svečano otvaranje i program festivala u Velikom parku Perivoja Pejačević.

Sudionike manifestacije i brojne posjetitelje pozdravili su gradonačelnik Grada Našica Krešimir Kašuba, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renata Ojurović te direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma i predsjednik Gradskog vijeća Grada Našica Krešimir Žagar. Svečanosti su nazočili i saborski zastupnici Nataša Tramišak i Goran Ivanović, zamjenik župana Josip Miletić, predsjednica Županijske skupštine Ivana Bagarić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić i drugi uzvanici, a otvaranje Festivala popraćeno je nastupom članova našičkog HKD-a „Lisinski“.

- Zemlja, voda i hrvatske šume su resursi koje je Slavonija razvijala u prošlosti, od kojih živi, od kojih se razvija i razvijat će se u budućnosti. Slavonski hrast je jači, trajniji i otporniji od čelika, drvo koje postoji samo na ovom području, specifično za cijeli svijet te je resurs i bogatstvo koje trebamo koristiti prvenstveno u interesu zajednice iz koje dolazi, Slavonije, Baranje i Srijema, istoka Hrvatske, a ovo događanje je prigoda da se prisjetimo, podsjetimo i kažemo da je upravo tako. Hrvatske šume nisu samo zelenilo, šume koje rastu i poslije ne znamo što se s njima događa ili na koji način se s njima gospodari, nego da ojačamo interese Slavonije, interese jedinica lokalne i regionalne samouprave te da naše gospodarstvo ide na dodatnu proizvodnju i obradu drveta, na ono što daje dodanu vrijednost hrastu i uopće drvnoj masi. Danas je u Našicama i Sajam obrtnika, odlično događanje kakvih treba biti puno jer obrtnici u konačnici drže gospodarstvo Slavonije i Baranje u cjelini - rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Krešimir Kašuba naglasio je kako su Dani slavonske šume brend grada Našica koji se održava od 1971. godine, a ozbiljno gospodarenje šumama na ovom području traje 300 godina, što je započela obitelj Pejačević.

- Značaj festivala je u promociji zanimanja šumar i prikazu njihovih vještina. Tu je i Obrtnički sajam koji predstavlja promociju naših obrtnika i njihovih proizvoda. Broj obrtnika u Našicama ove godine je povećan za 5 posto, baš kao i prošle godine, pa je riječ o trendu. U samom gradu imamo više od 350 obrtnika, a na širem području više od 580. Našice su i grad udruga, imamo ih više od 100 udruga koje na ovom sajmu prikazuju svoju eno i gastro ponudu, ali i duh grada i zajedništvo u našem gradu - rekao je gradonačelnik.

Kao i prethodnih godina, i 23. Dani slavonske šume održavaju se u organizaciji Grada Našica, gradske Turističke zajednice i Hrvatskih šuma - Uprave šuma podružnice Našice, a najznačajnija su turistička, gospodarska, kulturna, ekološka, znanstvena, gastronomska, zabavno-rekreativna i sportska manifestacija našičkog kraja.

Natjecateljski dio, odnosno natjecanje profesionalnih šumskih radnika sjekača i natjecanje u prerezivanju trupaca dvoručnom pilom „amerikankom“, pratila su sajamska događanja i ponuda na 17. Obrtničkom sajmu koji su organizatori osmislili u suradnji s Udruženjem obrtnika Našice, kao i Sajmu udruga koje su predstavljale svoj rad, zatim natjecanje u kuhanju čobanca te glazbeno-zabavni program.

Ponedjeljak, 4. rujna 2023. godine, prvi je dan nove školske 2023./2024. godine (i) za 19.578 učenika osnovnih škola i oko 10.000 učenika srednjih škola kojima je osnivač Osječko-baranjska županija.

Na području županije djeluje ukupno 76 osnovnih matičnih škola i 105 područnih škola, a Osječko-baranjska županija je osnivač 53 osnovne matične i 104 područne škole. Na području županije ukupno ima i 30 srednjih škola, a Županija je osnivač 26 srednjih škola.

Osobita značajka nove školske godine na području Osječko-baranjske županije je uključivanje naših škola u nacionalni projekt cjelodnevne škole. Naime, od ukupno 62 osnovne škole iz cijele Hrvatske koje sudjeluju u Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja", s područja Osječko-baranjske županije u projekt je uključeno 13 osnovnih škola, i to 10 kojima je osnivač Županija, a to su osnovne škole Ernestinovo, Budrovci, Gorjani, „Ivana Brlić Mažuranić“ Strizivojna, Josipa Antuna Ćolnića Đakovo, Mate Lovraka Vladislavci, Matija Gubec Piškorevci, Popovac, „Silvije Strahimir Kranjčević“ Levanjska Varoš i Drenje.

Osnivač dvije osnovne škole u ovom projektu (OŠ August Šenoa i OŠ Mladost) je Grad Osijek, a osnivač jedne je RH (Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj). U eksperimentalni program je uključeno 1.548 učenika.

U prvi razred upisano je 2.197 prvašića, što je manje za 136 učenika u odnosu na 2022./2023. školsku godinu, a smanjenje se bilježi uglavnom u malim područnim školama.

Unatoč tomu, na području Osječko-baranjske županije ni ove godine nije zatvorena niti jedna područna škola, dapače nastava će se opet provoditi i u Područnoj školi Aljmaš (koja je u sastavu Osnovne škole Dalj). Naime, s obzirom na broj djece u Aljmašu i iskazani interes za upis, prekinuta je privremena obustava rada u toj Područnoj školi koja je bila nekoliko proteklih godina. Osim toga, u Osijeku je otvorena i privatna srednja škola EDUKOS koja započinje s radom u ovoj školskoj godini, a provodit će gimnazijski program.

Prehrana za učenike osnovnih škola u novoj školskoj godini provodit će se u skladu s odlukom Vlade RH o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola po kojoj će svi učenici imati mogućnost dobivanja školskog obroka. Podsjetimo, projekt „Besplatan školski obrok za sve osnovnoškolce“ pokrenula je upravo Osječko-baranjska županija tijekom školske 2017.-2018. godine te je bila jedina županija koja u suradnji s 40 jedinica lokalne samouprave provodila projekt kojim je u 71 osnovnoj školi bilo obuhvaćeno više od 18.000 učenika. Od prošle školske godine isti projekt je pokrenut na nacionalnoj razini.

Smještaj učenika organiziran je u učeničkim domovima za oko 500 učenika. Ukupno ima 5 učeničkih doma. Osječko-baranjska županija osnivač je 2 samostalna učenička doma, a ostala 3 učenička doma djeluju u sastavu Trgovačke i komercijalne škole „Davor Milas“ Osijek, u sastavu Ugostiteljsko-turističke škole Osijek i u sastavu Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Republici Hrvatskoj.

Najveći broj učenika pohađa strukovne škole, potom gimnazije i umjetničke škole. Atraktivna su zanimanja u području elektrotehnike i računalstva, turizma i ugostiteljstva posebice iz razloga što je Elektrotehnička i prometna škola Osijek imenovana Regionalnim centrom kompetentnosti u području elektrotehnike i računalstva, a Ugostiteljsko-turistička škola Osijek Regionalnim centrom kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva.

Danas je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, između ostalih, potpisan i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izgradnje i opremanja dionice Beli Manastir - granica Republike Mađarske Koridora Vc. Vrijednost radova na Koridoru Vc iznosi 45,9 milijuna eura, a prilikom potpisivanja ugovora direktor Hrvatskih autocesta Boris Huzjan istaknuo je kako se radi o dovršetku Koridora Vc do granice sa Republikom Mađarskom, u dužini od pet kilometara.

- Prošle godine je puštena u promet dionica do Belog Manastira, a danas se potpisuje ugovor za zadnju dionicu, kojoj je rok izgradnje 18 mjeseci. Time će Koridor Vc u potpunosti biti završen kroz RH u dužini od 88,6 kilometara. Izvođač radova je tvrtka Osijek Koteks, a vrijednost radova je 45,9 milijuna eura neto - rekao je Huzjan.

Projekt dovršetka Koridora Vc se financira sredstvima EBRD-a s kamatom od jedan posto i HBOR-a s fiksnom kamatom od 1,8 posto.

- Završetak Koridora Vc kroz Hrvatsku će u potpunosti integrirati Baranju u mrežu hrvatskih autocesta, a to je ujedno i doprinos Vladinom prioritetnom pogledu prema istoku Hrvatske, prema Slavoniji i Baranji - rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naveo je da su ulaganja u prometnu infrastrukturu do sada premašila 3,5 milijarde eura.

- Prije godinu i pol dana otvoren je Most Svilaj, te dio autoceste do Belog Manastira. Riječ je o velikim ulaganjima i o velikim uspjesima - istaknuo je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

- Potpisom ovog ugovora ulazimo u fazu izgradnje posljednjih 5 km dionice Koridora Vc u Baranji do granice s Mađarskom, koji će autocestom povezati Republiku Hrvatsku sa sjeverom Europe. Izvrsnom suradnjom Osječko-baranjske županije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih autocesta uskoro će biti dovršen jedan od najznačajnijih prometnih projekata za Osječko-baranjsku županiju, ali i cijelu Hrvatsku. Završetak hrvatskog dijela Koridora značajno će osnažiti geostrateški položaj i stvoriti uvjete za dodatni gospodarski razvoj OBŽ dok će u prometnom smislu pridonijeti povećanju udobnosti putovanja, skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti prometa na našim cestama - rekao je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.

Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog Koridora Vc te dio sveobuhvatne TEN-T mreže, a povezuje sjever Europe s Jadranom. Prometni koridor Vc, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, složena je poveznica sjeverne, srednje i južne Europe i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora. Koridor Vc proteže se kroz tri države ukupne duljine 622 km. U punoj prometnoj funkciji trenutno je ukupno 83,6 km autoceste A5 od Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom, a uskoro kreću radovi i na preostalih pet kilometara autoceste.

Stranica 10 od 546
Top