Vijesti

Osječko-baranjska županija završila je energetsku obnovu zgrade Područne škole Petlovac te je obavljen tehnički pregled zgrade čime je uspješno završen ovaj projekt.

Projektom rekonstrukcije izvedena je toplinska izolacija cijelog pročelja i svih zidova prema negrijanom tavanu kao i rekonstrukcija cjelokupnog  krovišta. Radovi su izvedeni i na zamjeni starih prozora novima, a dodatna ušteda energije osigurana je kroz rekonstrukciju sustava grijanja, odnosno zamjenom kotla na lož ulje s dva plinska bojlera. Sve to rezultiralo je smanjenjem godišnje potrebe toplinske energije za grijanje i smanjenjem emisije CO2. Kvalitetnijem životu i radu u školi pridonosi i nova, moderna i energetski učinkovita LED rasvjeta. Nakon rekonstrukcije školske zgrade učenici, nastavno i ostalo osoblje škole imaju bolje uvjete za rad u obnovljenoj zgradi, a uštede su postignute u potrebnoj energiji za grijanje tako i smanjenjem emisije stakleničkih plinova za 17,7 t.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 846.151,75 kune od čega su osigurana sredstva iz fondova Europske unije u iznosu 411.328,60 kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sudjeluje s 193.124,05 kune i Osječko-baranjska županija s 241.699,10 kuna. Nakon rekonstrukcije školska zgrada izgrađena 1979. godine prešla je iz energetskog razreda D u B.

Projekti su odobreni u okviru Prioritetne osi 4. "Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije", Specifičnog cilja 4cI "Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora "Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014-2020." financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Projektima se podupiru mjere energetske obnove koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50 % u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe navedenih mjera i korištenje obnovljivih izvora energije.

Investitor: Osječko-baranjska županija

Izvođač radova: Ukras d.o.o., Osijek

Projekt je proveo Upravni odjel za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije.

Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Zgrada Područne škole Petlovac prije obnove

Osječko-baranjska županija završila je energetsku obnovu zgrade Druge srednje škole Beli Manastir te je obavljen tehnički pregled zgrade čime je uspješno završen ovaj projekt.

Projektom rekonstrukcije izvedena je izmjena postojeće aluminijske stolarije novom, toplinska izolacija vanjskih zidova i stropa prema tavanu, čime će se smanjiti godišnje potrebe toplinske energije za grijanje kao i emisija CO2. Nakon rekonstrukcije školske zgrade učenici, nastavno i ostalo osoblje škole imaju bolje uvjete za rad u obnovljenoj zgradi, a uštede su postignute u potrebnoj energiji za grijanje, kao i smanjenjem emisije stakleničkih plinova za 73,04 %.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.399.285,15 kuna od čega su osigurana sredstva iz fondova Europske unije u iznosu 857.010,75 kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sudjeluje s 427.440,10 kune i Osječko-baranjska županija s 114.834,30 kune. Nakon rekonstrukcije školska zgrada, izgrađena 1965. godine, prešla je iz energetskog razreda D u B, a ostvarene uštede dalje će se preusmjeravati na unaprjeđenje nastave i radnih uvjeta u školi.

Projekti su odobreni u okviru Prioritetne osi 4. "Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije", Specifičnog cilja 4cI "Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora "Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014-2020." financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Projektima se podupiru mjere energetske obnove koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50 % u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe navedenih mjera i korištenje obnovljivih izvora energije.

Investitor: Osječko-baranjska županija

Izvođač radova: Ukras d.o.o. Osijek

Projekt je proveo Upravni odjel za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije.

Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Stanje zgrade Druge srednje škole Beli Manastir prije obnove

Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije podsjeća građane, pravne osobe i druge organizacijske oblike te njihova tijela da je u tijeku rok za podnošenje prijedloga za dodjelu "Povelje lokalne samouprave" Osječko-baranjske županije i "Zelene povelje Osječko-baranjske županije".

            "Povelja lokalne samouprave" Osječko-baranjske županije javno je priznanje za doprinos promicanju ideje i prakse lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije, a dodjeljuje se za znanstvenu i znanstveno-istraživačku djelatnost i publicistiku kojom se pridonosi jačanju teorijske osnove lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj; značajnu djelatnost i izuzetne rezultate u organiziranju jedinica lokalne samouprave i djelovanju njihovih tijela; najbolje rezultate u funkcioniranju jedinica lokalne samouprave kojima se osiguravaju uvjeti za razvitak gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od važnosti za područje te jedinice, podiže razina standarda življenja i djelovanja u naselju i osiguravaju lokalne potrebe stanovnika na području Županije; te za osobite zasluge u razvijanju odnosa suradnje jedinica lokalne samouprave i lokalnih vlasti u zemlji i inozemstvu.

            "Povelja lokalne samouprave" može se dodijeliti pojedincima, jedinicama lokalne samouprave i drugim pravnim osobama koji žive odnosno djeluju na području Županije.

            "Zelena povelja Osječko-baranjske županije" javno je priznanje za doprinos očuvanju okoliša te osiguravanju i poboljšavanju kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja na području Osječko-baranjske županije. "Zelena povelja" dodjeljuje se za izuzetnu djelatnost i rezultate kojima se osigurava cjelovito očuvanje vrijednosti prirodnih izvora, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološkog sklada i stabilnosti, očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, te unaprjeđenje stanja okoliša kao osnovnog uvjeta zdravog i održivog razvoja.

            "Zelena povelja" može se dodijeliti pojedincima, jedinicama lokalne samouprave, ustanovama, stručnim i drugim udrugama i drugim pravnim osobama i njihovim tijelima te drugim organizacijskim oblicima koji žive odnosno djeluju na području Županije.

            Prijedlozi podneseni na obrascima, koji se mogu podići u Tajništvu Osječko-baranjske županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 2 ili na web stranicama www.obz.hr, s odgovarajućim obrazloženjem i dokumentacijom, podnose se Odboru za priznanja na adresu: Osječko-baranjska županija, Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 2, najkasnije do 1. ožujka 2019. godine.

 

 

U organizaciji Županije Baranya danas je u Pečuhu održan gospodarski forum pod nazivom „Baranya business forum“ na kojem su sudjelovali predstavnici političkog života Mađarske, Bosne i Hercegovine i Hrvatske te više od 120 gospodarstvenika triju zemalja. Riječ je o drugom trilateralnom susretu, prvi je održan krajem prošle godine u Sarajevu, na kojem gospodarstvenici imaju priliku uspostaviti kontakte te ostvariti međusobnu suradnju.

Osječko-baranjsku županiju predstavile su tvrtke Mipes Consulting i Centar alata te predstavnici HGK Županijske komore Osijek i Županije.

- Pohvaljujem inicijativu župana Zoltana Madarasa za uspostavljanjem prekogranične gospodarske suradnje ne samo među županijama kao nositeljima administrativnih ovlasti nego i gospodarstvenika. Danas se ovdje susreću poljoprivredni proizvođači, drvni i metaloprerađivači, dionici u turizmu i mnogi drugi poduzetnici čiji je zajednički interes širenje poslovnih mogućnosti. Uspostavljanjem kvalitetnih kontakata doprinosi se i osnaživanju izvoznih potencijala poduzetnika naše županije - rekao je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.

Gospodarski forum otvorio je Zoltan Madaras, župan Županije Baranya koji je tom prilikom istaknuo kako su zajednički izazovi u gospodarstvu ujedno i prilika za zajednički napredak jer gospodarstvo svih triju država teži sličnom smjeru razvoja.

- Uloga župana, predsjednika Vlade, veleposlanika i konzula je pomoći gospodarstvenicima koji nam se obraćaju i traže podršku ili informaciju. Siguran sam da ćemo danas svi biti bogatiji za pregršt novih poslovnih veza - kazao je Madaras.

Izaslanstvo Hercegovačko-neretvanske županije, koje su sačinjavali predstavnici mostarskog Sveučilišta, drvne industrije i vinara, predvodio je predsjednik Vlade Županije Nevenko Herceg.

- Sporazum o prijateljstvu koji je naša županija potpisala sa Županijom Baranya značajan je korak prema uspostavi gospodarske suradnje i ovdje vidim priliku da sve sudionike upoznamo s prirodnim i gospodarskim resursnima Hercegovačko-neretvanske županije - kazao je Herceg.

Suradnju Osječko-baranjske i Županije Baranya, osobito putem Ureda EGTC-a u Pečuhu i Osijeku, pohvalio je generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat ističući kako je cilj ovakvih foruma ojačati gospodarsku suradnju pograničnih županija, što je ujedno i potpora kulturnom, sportskom i turističkom povezivanju Hrvatske i Mađarske.

Uoči kreiranja nove financijske perspektive Europske unije, naglasio je veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić, prilika je da sve tri države zajednički nastupe oko kreiranja drugačije kohezijske politike i djelotvornije zajedničke poljoprivredne politike.

Gospodarski forum poseban je susret interesa i mogućnosti cijele regije, a idući, treći po redu, okupit će gospodarstvenike u Osječko-baranjskoj županiji.

Na prijedlog župana Ivana Anušića vijećnici Županijske skupštine Osječko-baranjske županije na danas održanoj sjednici podržali su Zaključak o pokretanju projekta „Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva“. Projekt je namijenjen hrvatskim državljanima s prebivalištem i radnim odnosom na području Županije, a za kupnju stana ili kuće, i to bez obzira na njihovu životnu dob. Pri tomu Županija će subvencionirati kamatnu stopu od jednog postotnog poena na odobreni kredit poslovnih banaka s kojima zaključi ugovor o suradnji. Predviđeno je osiguranje sredstava za prvih 10 godina otplate kredita, uz minimalan rok otplate od 15 godina, a odobravanje kredita bit će do iskorištenja ukupnog kreditnog potencijala u iznosu od 50 milijuna kuna. Najviši iznos kredita koji će Županija subvencionirati je 500.000,00 kuna, no stambeni kredit može biti i veći, a razliku će financirati korisnik kredita.

Vijećnik Goran Soldo predložio je da se projekt proširi i na subvencioniranje kredita za adaptaciju i izgradnju kuća.

- Ovo je samo jedna u nizu demografskih mjera Osječko-baranjske županije, a temeljem prijedloga vijećnika razmotrit ćemo i mogućnost proširenja projekta. Ujedno pozivam sve jedinice lokalne samouprave da su uključe u ovaj jedinstveni projekt u Hrvatskoj, za koji već postoji puno upita i veliki interes, pa se nadamo i konkretnim učincima - rekao je župan Ivan Anušić.

Naglasio je kako je riječ o konkretnoj mjeri unutar sustavnog pristupa demografskoj politici kakav provodi Osječko-baranjska županija. Smatra da jednokratne potpore od nekoliko tisuća kuna nisu razlog da bi netko imao dijete te se demografskom politikom Županije želi obuhvatiti niz mjera i potpora obiteljima, od sigurnih radnih mjesta koja su realno plaćena preko vraćanja povjerenja u institucije, stvaranja pozitivnog okruženja, ostvarenja prava koja svakomu pripadaju po zakonu, potpore za cjeloživotno učenje i druge mjere u cilju izgradnje boljeg društva i uvjeta života. U tom kontekstu je bio i odgovor župana na inicijativu dr. sc. Lidije Dujmović za potpore obiteljima s troje i više djece.   

Pitanja vijećnika

Vijećnici su na početku sjednice uobičajeno postavili niz pitanja županu Anušiću. Tako je na pitanje/inicijativu dr. sc. Nedeljka Bosanca župan odgovorio da Županija kao osnivač aktivno sudjeluje u pripremi projekta rekonstrukcije zgrade HNK-a u Osijeku. Projekt je vrijedan oko 80 milijuna kuna, što će se osiguravati i kroz Projekt Vlade RH za Slavoniju, Baranju i Srijem, a razmotrit će se i mogućnost dodatnog sufinanciranja od strane osnivača. O dosadašnjem radu HNK-a, osobito financijskom poslovanju, moći će konkretnije govoriti nakon završetka revizije.

Vijećnik Željko Macanić bio je zadovoljan odgovorom župana da je za izgradnju Srednje škole Donji Miholjac sada na potezu Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje treba pokrenuti postupak javne nabave, potom slijedi izbor izvođača radova i početak gradnje, koja bi trebala završiti u aktualnom mandatu župana. Macanić pak ponovno upozorava na opasnosti koje postoje u prometu na cesti D34, osobito na dionicama od Donjeg Miholjca do Osijeka, a o tomu te ostalim projektima izgradnje cesta na području Županije zatražit će se konkretno očitovanje Hrvatskih cesta. Isti postupak slijedi i za pitanje Srđana Igalija o cesti D2 na području Općine Bizovac.

Vijećnik dr. sc. Nedeljko Bosanac postavio je i pitanje o problematici statističkih regija u Hrvatskoj, Ivica Mandić o statusu Strukovne škole u Đakovu, Andrej Jurić o ispitivanjima Agencije za ugljikovodike te o stanju u Agrokoru i odrazu na raspolaganje zemljištem u Baranji, Stjepan Krznarić o pojavi lisica i čagljeva u Belišću, Irena Bagarić o energetskoj obnovi škola, Dragan Anočić o obnovi županijskih zgrada u Osijeku te Vanja Prošić o demografskim mjerama Županije.

Stranica 9 od 73
Top
Ova internetska stranica upotrebljava kolačiće. Prihvaćanje kolačića omogućuje optimalno pregledavanje sadržaja.   U redu