Srijeda, 03 studenoga 2021

Otvorena izložba "Batina - tisućljetni svjetionik na Dunavu"

U Arheološkom muzeju Osijek, danas, 3. studenog 2021. godine otvorena je vrijedna izložba „Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu“ koja predstavlja rezultate istraživanja duljeg od deset godina. U jesen 2008. godine Arheološki muzej Osijek, uz sudjelovanje Instituta za arheologiju i Odsjeka za arheologiju HAZU-a, započeo je rad na projektu Arheološka baština Baranje s ciljem evidentiranja arheoloških nalazišta. Tom su prilikom na položaju Sredno pronađeni ulomci keramičkih posuda i spaljenih ljudskih kostiju koji su ukazivali na mjesto groblja, što je potvrdilo i otkriće zemljanih humaka – tumula. Pokusna istraživanja započela su 2010. godine te se u kontinuitetu provode do danas. U istraživanjima je obuhvaćena površina od 4.350 m2 te su otkriveni brojni paljevinski grobovi daljske grupe kao i rimski paljevinski te kosturni grobovi.

- U trenutku kad smo počeli s radom nismo se nadali da će to nalazište dati ovako iznimne rezultate. Pronašli smo groblje daljske grupe s kraja brončanog i početka željeznog doba te velik broj rimskih grobova koji su vezani uz rimsku utvrdu Ad Militare. Ovom izložbom želimo pokazati rezultate naših istraživanja, a uz izložbu objavljen je i opsežan katalog. Nadamo se da će nam ona dati podstrek za nastavak istraživanja kako bismo osječkoj i hrvatskoj publici dodatno približili ova nalazišta – kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek Tomislav Hršak i objasnio da naziv izložbe „Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu“ dolazi zbog izuzetno povoljnog položaja Batine čiji su stanovnici kontrolirali trgovinu ovom velikom europskom rijekom.

Otvorenju je nazočio i zamjenik župana Josip Miletić koji je čestitao svima koji su tijekom desetljeća rada na istraživanjima doprinijeli ovoj vrijednoj izložbi.

- Područje na kojem su vršena istraživanja je izuzetno važno s obzirom na geografski položaj i trgovinske puteve onoga vremena. Siguran sam da će svi zainteresirani građani koji posjete ovu izložbu doznati pregršt zanimljivosti o običaju i načinu života naših predaka o čemu svjedoči prikupljena građa – zaključio je Miletić.

Top