naslovna | mapa weba | kontakt | english
Osijek, 21. listopada 2017.

Promet

Prometni i geostrateški položaj Osječko-baranjske županije određuju Podravski i Podunavski koridor koji prolaze njezinim područjem, dok Posavski koridor tangira županiju i od velikog je značaja za njezine prometne tokove. Razvoj Podunavskog koridora i istočnog urbanog područja je Strategijom prostornog uređenja Hrvatske ocijenjen kao osobito značajan za uravnoteženi razvoj Hrvatske.

Županija se nalazi na križanju prometnih pravaca europskog kontinenta. Izgrađena prometna infrastruktura nije, međutim, na razini potencijala te geo-prometne pozicije ovoga područja. Na to je ukazala i Županijska skupština prihvaćajući Informaciju o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske županije .

Cestovni promet

Cestovni promet i prometna infrastruktura čine osnovu prometa u Osječko-baranjskoj županiji. Na području Županije ukupno je 481,78 km državnih cesta a to su: Slatina-Našice-Osijek-Ilok (cesta D2) i državna granica Beli Manastir-Osijek-Đakovo (D7), Slatina-Donji Miholjac-Josipovac (D34), Požega-Pleternica-Đakovo (D36), Đakovo-Vinkovci-Tovarnik (D46) i državna granica- D. Miholjac-Našice-Slavonski Brod (D53). Od 642,79 km županijskih cesta 547,94 km je lokalnih cesta. Njima upravlja Uprava za ceste Osječko-baranjske županije koju je osnovala Županija svojom Odlukom 1997. godine. Međutim, bez asfaltnog pokrova je ukupno 287,47 km cesta, od toga 30,47 županijskih cesta i 256,65 km lokalnih cesta. Njihova modernizacija predviđena je Planom građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Osječko-baranjske županije.

Najznačajniji projekt predstavlja izgradnja transeuropske auto-ceste Europskim prometnim koridorom V/c (Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče) čija dionica kroz Hrvatsku prolazi Osječko-baranjskom županijom preko Osijeka. Njezin dovršetak kroz Hrvatsku se planira za 2008. godinu. Izgradnjom ove autoceste Slavonija i Baranja dobivaju mogućnost uključivanja u glavne europske prometne tokove, odnosno u globalni europski gospodarski sustav.

Prema dostupnim podacima, na području Županije ukupno je registrirano 98.219 motornih vozila, od čega je 75.462 osobna vozila, 314 autobusa, 6.927 teretna vozila, te 10. 641 ostala vozila. Prijevoz putnika na području Županije organiziran je kao gradski i prigradski prijevoz putnika, koji obavlja GPP Osijek, te kao županijski linijski prijevoz putnika koji obavlja Panturist d.d. Osijek.

 Popis dozvola za obavljanje zupanijskog linijskog prijevoza putnika autobusom izdanih 2016.

Popis dozvola za obavljanje zupanijskog linijskog prijevoza putnika autobusom izdanih 2017.

Željeznički promet

Željeznički promet na području Županije obuhvaća 269 km pruga i 31 željezničku postaju. Modernizacijom pruga trebalo bi stvoriti uvjete za povećanje kako putničkog, tako i prometa roba jer prijevoz željeznicom je jeftiniji od cestovnog prijevoza. U skladu s programom rješavanja željezničko cestovnih prijelaza Županija je predložila prioritet u rješenju i to na sljedećim prugama: MP 13A Osijek-Beli Manastir-državna granica; MP 13B Osijek-Strizivojna-Vrpolje; I 100 Dalj-Varaždin; II 207 Našice-Nova Kapela; OG Nemetin-Nova Luka Osijek; MP 14 Vinkovci-Erdut-državna granica.

Riječni promet

Drava i Dunav predstavljaju važnu riječnu prometnicu uzvodno prema srednjoj Europi i na istok prema Crnom moru. Osječko-baranjska županija obuhvaća 104 km plovnog puta rijeke Drave i naslanja se na rijeku Dunav u dužini od 86,06 km. Rijeka Drava ima status međunarodnog plovnog puta od ušća do Osijeka (23km).

Na rijeci Dravi još od rimskih vremena postojalo je pristanište, a kasnije i luka za putnički i rovni promet. Današnja luka osnovana je 1956. godine kao Luka Tranzit. Ona se danas nalazi na 13. kilometru rijeke Drave uzvodno od ušća u Dunav. Po pretovaru roba ona je do 1990. godine bila jedna od najznačajnijih državnih luka. Lukom upravlja Lučka uprava Osijek.

Županija je pokrenula izgradnju putničkih luka u Aljmašu, Batini i Osijeku.

Zračni promet

Na području Županije nalaze se dvije zračne luke kod Osijeka.

Zračna luka Osijek (Klisa) smještena je uz regionalnu cestu Osijek - Vukovar 20 km od grada Osijeka. Uzletno-sletna staza, dužine 2500 m i širine 45 m, omogućava usluge prihvata i otpreme putničkih i cargo zrakoplova kao i manjih zrakoplova za poslovna putovanja. Izgrađena je i otvorena za promet 1980. godine, a nakon Domovinskog rata obnovljena i ponovo otvorena za promet 2001. godine. Značajniju djelatnost predstavlja cargo promet, dok se putnički promet za sada uspostavlja samo u ljetnim mjesecima.

Neposredno uz rubna naselja grada Osijeka i Čepina nalazi se Poslovno-športska zračna luka Osijek koju je Osječko-baranjska županija 1993. godine obnovila i osposobila za prihvat malih zrakoplova. Ona je 1996. godine uvedena u redovni zračni promet.

kontakt | mapa weba | english | naslovna | impressum