naslovna | mapa weba | kontakt | english
Osijek, 21. studenog 2017.

Grb Osječko-baranjske županije

Grb Osječko-baranjske županije

 



Statutom Županije utvrđen je i opisan grb Županije: "Grb Županije ima oblik ovalnog u podnožju zašiljenog štita čija je visina u odnosu na širinu 3:2. U crvenom štitu između dvije srebrne grede (rijeke) u plavom polju srebrni je most na tri luka sjedinjen s kulom na kojoj su lučni otvor za vrata i krunište. U gornjem heraldički desnom kutu zlatni je križ, u središtu zlatna šesterokraka zvijezda, a u heraldički lijevom zlatno sidro. U podnožju štita u crvenom polju je zlatna kuna u pokretu u desno. Rub štita je zlatan."

U opredjeljivanju za simbole koji čine elemente grba županijska i stručna tijela koja su sudjelovala u postupku odlučivanja, vođena su spoznajom da identitet područja Osječko-baranjske županije moraju predstavljati simboli po kojima je ono i u povijesnom pamćenju i u suvremenoj stvarnosti prepoznatljivo. Opredijelila su se za povijesnu i heraldičku tradiciju koja upućuje na zaključak o milenijskoj prisutnosti hrvatskog čovjeka no ovom prostoru (kuna), njegovoj europskoj pripadnosti (most kao spona europskih prometnih pravaca) ali kazuje i o prirodnim uvjetima te prisutnosti (stalna urbana naselja na prometnim pravcima - most i kula) kao i funkcijama koje ovaj prostor ima u državnom ustrojstvu (obrana - kula). Otuda sadržaj grba oblikuje prirodne i povijesne značajke prostora Županije po kojima je on prepoznatljiv.

Pored navedenih temeljnih značenja ugrađenih simbola, heraldička pravila omogućavaju njihovo bliže tumačenje. U središtu štita jeste Osječko-baranjska županija (sjedinjeni, most = Osijek i stilizirana kula = Baranja govore o jedinstvu Županije) između dvije rijeke Dunava i Drave, koja se oslanja na Hrvatsku i Slavoniju čiji je dio (kuna). Županiju natkriljuju duhovne vrijednosti: vjera (križ) i nada (sidro) koje podupiru bitku za samobitnost (Marsova zvijezda). Prema heraldičkom tumačenju, zlatna boja ruba štita, zvijezde, križa, sidra i kune (a posebno i njezin položaj u heraldičku desnu stranu koji potencira pozitivne osobine ovog lika) naznačuju sretno doba Slavonije i Baranje te Županije, srebrna boja središnjeg simbola (mosta s kulom) pošteno srce, čistoću i vjernost, grimizno crvena boja polja na kojem su smješteni simboli silu i neustrašivost države, a plava - mudrost, pravičnost, slavu i dobar glas Županije. Povijesna i heraldička osnova ovom tumačenju simbola nalazi se u sljedećem: most, kula, rijeke, kuna, križ, sidro, zvijezda.

Most:

Mostovi su oduvijek spajali ljude, te su simbolom komunikacije i povezanosti. Oni premošćuju rijeke ali i prepreke između ljudi. Brojna naselja, pa i u Osječko-baranjskoj županiji, nastala su na riječnim prijelazima. Posebno je izraženo značenje dravskog prijelaza kod Osijeka i prohodnost njegova zaleđa u širim prostornim relacijama. Oni su pogodovali razvitku kopnenih putova, naročito velikog transverzalnog puta iz srednjeg Podunavlja prema europskom jugu. U užem smislu promatrajući, most povezuje dva dijela Osječko-baranjske županije (Baranju sa Slavonijom) u jednu cjelinu. Upravo stoga, u svim razdobljima povijesti na ovom prostoru mostovi premošćuju rijeku Dravu - od rimskih vremena, preko čuvenog Sulejmanovog mosta (kojeg je spalio Nikola šubić Zrinski) do ovog današnjeg, nestalog u ratnom vihoru da bi ponovno bio obnovljen veći i ljepši nego li je prije toga bio. Most je i nerazdvojni dio heraldičkog naslijeđa ovog područja kao sastavnica grba grada Osijeka po kojemu je ovaj grad postao prepoznatljiv. Stoga u oblikovnom smislu, svoj povijesni korijen ovaj simbol ima upravo u povijesnom grbu grada Osijeka kao sjedištu današnje Osječko-baranjske županije koja u svom imenu sadržava i njegovo. Most je na ovom prostoru postao oznaka povijesnih i suvremenih europskih prometnih pravaca koji povezuju sjever s jugom Europe, pa time označava i njegovu europsku pripadnost. Simboliku mosta upotpunjava njegovo integrativno značenje slavonskog i baranjskog dijela Županije.

Kula:

Povijest ovog područja obilježava rano naseljavanje i podizanje urbanih naseobina. Utvrđena naselja, kašteli i dvorci moćnih velikaša, dugo su vremena krasili njegove krajolike. Pored toga, njegova povijest ukazuje na njegovu obrambenu funkciju kao graničnog područja država koje su se na ovom području smjenjivale - od najezde barbarskih plemena na rimskom limesu, od turskih nadiranja iz vremena protjerivanja turske osmanlijske imperije (i vremena vojne krajine) do današnjih vremena koja mu daju značenje bastiona obrane neovisnosti i samobitnosti hrvatske države. Kula je i dio heraldičkog naslijeđa ovog prostora kao sastavni dio starog županijskog grba Baranje (iz 1694. godine) i grada Osijeka (s kraja 17.stoljeća) čiji je u svim razdobljima značajni strateški položaj branjen utvrdama. U sklopu grba, kula je znamenje urbanosti (utvrđenog grada), vojne i civilne moći njenih naselja i obrambene funkcije (utvrde). U oblikovnom smislu kula u grbu Osječko-baranjske županije svoje povijesno utemeljenje vuče iz grba Županije Baranja. Naime, povijesno promatrajući, područje Baranje obuhvaćeno današnjom Osječko-baranjskom županijom, sve do 1918. godine bilo je sjedinjeno sa Županijom Baranja Ugarske kraljevine. Iz tog razloga je u grbu Županije ugrađeno i heraldičko naslijeđe toga područja, koje svojim imenom čini sastavnicu imena današnje Županije.

Rijeke:

Rijeke su od prapovijesnih vremena bile prirodna staništa ljudi i mjesto nastanka njihovih naselja. To prirodno značenje rijeka posebno se izražava u Osječko-baranjskoj županiji. Važne riječne vodene arterije povezane su utokom Drave u Dunav te čine njezin prirodan okvir ali i krvotok. Na njenom se prostoru nalazi riječno čvorište, jedno od važnijih na velikom dunavskom plovnom sustavu, koje tvore plovne rijeke Drava i Dunav kao dominantni elementi zemljopisne osnove sjevernog dijela istočnohrvatske ravnice. Rijeke u zemljopisnom pogledu oblikuju krajolike, pa su česti dijelovi heraldičkih znamenja. Rijeke Sava i Drava uokvirile su Slavoniju, pa su postale sastavnim dijelovima Slavonskog grba, a rijeka Drava dio je povijesnog grba grada Osijeka. Budući da rijeke Drava i Dunav oblikuju ovaj prostor i čine ga prirodno prepoznatljivim u zemljopisnom pogledu, i one su nerazdvojni dio obilježja identiteta Osječko-baranjske županije.

Kuna:

Prema do sada predočenim proučavanjima heraldičke povijesti Hrvatske, grb s kunom je najstariji poznati hrvatski grb, grb koji su koristili hrvatski vladari. Ta značajka nacionalnog obilježja hrvatske države potvrđivana je i u nizu drugih povijesnih situacija sve do novog naziva novčane jedinice Republike Hrvatske, tako da je i danas ona ponovno simbol hrvatske državnosti. Kuna je dio povijesnog grba Slavonije kojoj pripada i prostor Osječko-baranjske županije. Stoga je činio okosnicu i grba Virovitičke županije, kojoj je Osijek od 18.stoljeća bio središte. Ovaj grb podijeljen je Županiji u trenutku pripajanja Slavonije prostoru pod vlašću hrvatskih banova (banskoj Hrvatskoj). Značaj kune kao hrvatskog nacionalnog obilježja te njeno posebno značenje kao slavonskog obilježja, čini ovaj simbol nerazdvojnim dijelom znamenja Županije.

Križ:

Križ je heraldički simbol vjere. Kršćanska vjera je do danas imala i ima izuzetno značenje u
oblikovanju i održanju državno-pravnog prostora i na području na kojem se prostire današnja Županija. Pored toga od 13. stoljeća Đakovo, kao dio današnje Osječko-baranjske županije je sjedište bosanskog biskupa, a od tada i današnje Đakovačko-srijemske biskupije. Vjera je bila uzdanica i utjeha te poticaj samoodržanju i u teškim trenucima. Stoga u grbu Županije križ simbolizira upravo tu vjeru i pripadnost kršćanskoj civilizaciji.

Sidro:

Sidro je tradicionalno heraldički simbol odanosti, vjernosti i nade. U grbu Osječko-baranjske županije ima i dopunsko značenje - odlučnosti za ostanak (i povratak) na području koji njenom stanovništvu predstavlja korijene. Svoje povijesno utemeljenje u grbu Županije, sidro preuzima iz grba Virovitičke županije.

Zvijezda:

Marsova šesterokraka zvijezda bitan je dio grba Slavonije od 1496. godine kada ga je svojom poveljom potvrdio kralj Vladislav II Jagelović. U svom djelu Stemmatographia Pavao Ritter Vitezović (1701.godine) objašnjava njeno značenje kao simbola područja koje je "neprekidno ratujući steklo nagradu silne slave". U grbu Županije ova zvijezda zadržava isto značenje - simbol je stoljetne borbe za održanje i samobitnost.

kontakt | mapa weba | english | naslovna | impressum