Novosti

Zaštita od velikih vrućina - preporuka za javnost

Rashladite svoj dom.
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.

Klonite se vrućine.
Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu niti u hladu, odnosno nikada se ne smiju ostavljati u automobilu bez nadzora.
Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja.
Naročitu brigu valja posvetiti djeci tako da se dojenčad do dobi od 6 mjeseci uopće ne izlaže suncu i za njih se ne primjenjuju zaštitne kreme. Do kraja prve godine se djeca ne smiju izlagati izravnom suncu i treba primjenjivati zaštitne kreme zbog indirektnog zračenja. Preporučuju se hipoalergene kreme bez kemijskih filtera uz druge zaštitne mjere pri čemu je važno koristiti i posebnu zaštitnu odjeću koja štiti od UV zračenja.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38° C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Važni brojevi:
Hitna pomoć – 194 (za cijelu Republiku Hrvatsku)
Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

https://zdravlje.gov.hr/vijesti/zastitite-se-od-vrucina-3642/3642

Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti:

1. Starije osobe se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10-17 sati, osobito srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;

2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom;

3. Nužno je dnevno uzimanje dovoljno tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome smjernica pravilne prehrane za starije osobe;

4. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka;

5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće ustiju i kože, znak su uzbune, osobito za osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene, te se bolesnik nužno mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;

6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta;

7. Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;

8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starijeg čovjeka i čistoću njegovog okoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova;

9. Za starije osobe je važna stalna i tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno stalno se kretati u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.

 

 

Hrvatska mreža zdravih gradova

HMZG je udruženje hrvatskih gradova i županija okupljenih oko ideje promicanja zdravlja. Misija je Hrvatske mreže zdravih gradova da unapređujući kapacitet planiranja i upravljanja resursima za zdravlje na lokalnoj razini stanovnicima gradova i županija na području Republike Hrvatske omogući bolju kvalitetu okoliša, zdraviji način života te pristup uslugama primjeren njihovim potrebama.

Osječko-baranjska županija je od 2003. godine uključena u Hrvatsku mrežu zdravih gradova. Radi promicanja iskustava uspješno provedenih intervencija koja su razvili članovi mreže, Hrvatska mreža zdravih gradova jednom godišnje izdaje službeni časopis Epoha zdravlja.

U posljednjem broju časopisa Epoha zdravlja objavljeni su projekti na koje je Osječko-baranjska županija posebno ponosna, a kojima je cilj promicanje zdravlja i podizanje kvalitete zdravstvenih usluga na području Županije. Projekte je provodio Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb u suradnji sa  zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač Županija te organizacijama civilnog društva sufinanciranim iz Proračuna Županije u 2018. godini.

Detaljnije o navedenim projektima možete pročitati ovdje.

Dan zdravih gradova

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije je u okviru programa Hrvatska mreža zdravih gradova/županija obilježio Dan zdravih gradova 20. svibnja 2019. godine provođenjem raznih aktivnosti u svrhu promicanja zdravlja i prevencije kroničnih bolesti u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Županija.
Detaljnije o provedenim aktivnostima pročitajte ovdje.


Županije – prijatelji djece

Dana 21. prosinca 2018. godine Osječko-baranjska županija je potpisala Sporazum o partnerstvu u provedbi projekta „Županije – prijatelji djece“ s predsjednicom Saveza društava Naša djeca Hrvatske.

Projekt „Županije – prijatelji djece“ jedna je od aktivnosti Središnjeg koordinacijskog odbora akcije „Gradovi i općine – prijatelji djece“ u okviru dugoročne društvene i stručne akcije „Gradovi i općine – prijatelji djece“. Akciju su započeli i vode: Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz suradnju Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Udruge gradova, Udruge općina, Hrvatske zajednice županija te koordinatora iz gradova i općina. Cilj je ove Akcije i Projekta motivirati tijela regionalne, lokalne uprave i samouprave, stručne službe, ustanove za djecu, pravne subjekte, udruge građana, roditelje i djecu na potpunije i brže ostvarenje prava i potrebe djece, priznata u Konvenciji UN-a o pravima djeteta. Sjedište akcije je Savez društava Naša djeca Hrvatske koji kao pravni subjekt nastupa u ime svih partnera i suradnika.
Do sada se u projekt uključilo 11 županija (Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Zagrebačka županija).
Za potrebe provedbe Projekta dana 3. Srpnja 2018. godine Župan Ivan Anušić je donio Rješenje o osnivanju Županijskog koordinacijskog odbora za provedbu projekta „Županije – prijatelji djece“ i imenovanju njegovih članova kao radno i operativno tijelo nadležno za koordinaciju, provedbu, praćenje i izvještavanje Projekta u Županiji.

Koordinacijski odbor čine predsjednik i 8 članova. Zadaće Koordinacijskog odbora su razvijati i poticati aktivnu dječju participaciju na lokalnoj i regionalnoj razini, planirati i provoditi aktivnosti usmjerene na zdrav razvoj djeteta, izrada višegodišnjeg programa rada te godišnjeg Izvedbenog plana projekta "Županije - prijatelji djece", poticati gradove i općine na svom području da se uključe u akciju „Gradovi i općine – prijatelji djece, poticati međusektorsku suradnju.



Top